Dijaspora spašava državu od finansijskog kolapsa

Lanjske novčane doznake koje je dijaspora poslala u BiH bile su nešto tanje nego 2015. godine, ali su opet premašile vrtoglavih tri milijarde maraka.
Radi se o novčanim „uputnicama“ koje su službenim kanalima stigle u našu zemlju i koje su nadležne svjetske i domaće financijske institucije registrirale. Po iznosu tih doznaka, BiH je na drugom mjestu u regiji, iza Srbije, pokazuju podaci Svjetske banke.

Međutim, to nije konačna suma novca koju u BiH šalje njena dijaspora. Toj cifri treba dodati bar još tri milijarde maraka koje stižu mimo zvaničnih kanala, a prema stručnim procjenama tokom ljetnih godišnjih odmora dijaspora u domovini potroši oko milijardu maraka.

Ekonomski stručnjaci ističu da zapravo dijaspora spašava ekonomiju Bosne i Hercegovine od kolapsa uz upozorenje da njen razvojni kapacitet uglavnom nije iskorišten. Krivica je do domaćih vlasti na svim razinama.

Milijarde se vrte

Prema svim istraživanjima, BiH je na prvo mjestu u Europi i sedmom u svijetu po postotku osoba koje žive van zemlje u odnosu na sveukupno stanovništvo. Podaci pokazuju da u inozemstvu živi oko dva milijuna ljudi iz BiH, uključujući drugu i treću generaciju, što je više od polovine stanovništva Bosne i Hercegovine.

S druge strane, nevjerojatno je da država nema preciznog službenog podatka o tome koliko je dijaspora investirala ekonomiju u domovini. Barata se neslužbenim informacijama da se uglavnom radi o investicijama u IT, poljoprivredni, energetski i turistički sektor.

Po svim ocjenama, ključni problem je što nema potrebnog povjerenja između dijaspore i države, nema ni institucionalnog okvira koji bi regulirao i dao zamah aktiviranju ogromnih kapaciteta dijaspore i njenom doprinosu bh. ekonomije, nema ni strategije.

Također, problem je i što ne postoji državno ministarstvo za dijasporu – bilo je inicijativa i pokušaja da se uspostavi, ali su odbijeni s obrazloženjem da je ta oblast u nadležnosti entiteta i na tome se sve završava.

Porazna činjenica

A kada se ispod svih raspoloživih podataka podvuče crta, dođe se do nevjerojatnih podataka. Doznake dijaspore u ukupnom raspoloživom dohotku građana sudjeluju sa 30 posto!

Upozoravajuće je da je priliv od doznaka dijaspore veći od inozemnih direktnih investicija – kažu ekonomski stručnjaci uz naglasak da je porazna činjenica da doznake prispjele službenim kanalima predstavljaju čak 13 posto BDP Bosne i Hercegovine. Taj podatak najbolje pokazuje ekonomsku i financijsku sliku države.

– Jesu li vlasti uopće svjesne važnosti dijaspore? Ne bi se reklo, izgleda da im nije jasno da te doznake imaju ulogu amortizera u slučajevima kolebanja tražnje i tako predstavljaju pozitivan eksterni šok, zapravo su jedan od ključnih izvora financiranja manja izvoza u odnosu na uvoz – napominju financijski eksperti.

Sve dosadašnje analize sugeriraju vlastima da umjesto nepovoljnog zaduživanja iskoristi doznake dijaspore kao izvor punjenja proračuna putem dionica – doznake se mogu iskoristiti kao svojevrsni kolateral za zaduživanje u produktivne svrhe. Prema propisima Svjetske banke i MMF-a, zemljama u koje primici doznaka premašuju deset posto vrijednosti BDP-a i 20 posto vrijednosti izvoza roba i usluga omogućena je veća stopa zaduženja pod povoljnijim uvjetima. BiH ispunjava te kriterije.