Desetorica optuženih za genocid i ratne zločine na području Srebrenice nedostupni bh. pravosuđu

Desetorica optuženih za genocid i ratne zločine u i oko Srebrenice, među kojima i više bivših visokopozicioniranih dužnosnika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Vojske Republike Srpske (VRS), nisu dostupni bosanskohercegovačkom pravosuđu.

Prema podacima Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, radi se o Tomislavu Kovaču, Milomiru Savčiću, Milenku Živanoviću, Svetozaru Kosoriću, Radoslavu Jankoviću, Milisavu Gavriću, Zoranu Maliniću, Miomiru Jasikovcu, Borislavu Stojišiću i Rajku Drakuliću, protiv kojih su optužnice potvrđene.

– Trenutno u Posebnom odjelu za ratne zločine ima potvrđenih desetak optužnica, u kojima se optuženici nalaze uglavnom na teritoriji Srbije i to je veliki problem u borbi protiv nekažnjivosti zločina, jer je dio tih optuženika zauzimao značajne pozicije 1995. godine, tako da Tužiteljstvo BiH uz pomoć Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) pokušava naći modalitet za njihovo procesuiranje i kažnjavanje – rečeno je Feni iz Tužiteljstva BiH.

Istovremeno, iz Tužiteljstva podsjećaju kako su za genocid i ratne zločine u i oko Srebrenice, u julu 1995. godine, u sklopu Posebnog odjela za ratne zločine od početka njegovog rada do sada podignute optužnice protiv oko 50 optuženika.

Nadalje, navode kako su na temelju optužnica Tužiteljstva BiH, izrečene pravomoćne zatvorske kazne od više stotina godina, te da su neke od najdužih zatvorskih kazni, s više od 30 godina zatvora po optuženom, izrečene protiv pripadnika 10. diverzantskog odreda VRS-a u predmetu Franc Kos i drugi.

Inače, Posebni odjel za ratne zločine vodi predmete protiv većeg broja prijavljenih i osumnjičenih osoba koji su nedostupni pravosuđu BiH (u 123 predmeta nedostupna 361 osoba), među kojima ima i osoba prijavljenih i osumnjičenih za zločine u i oko Srebrenice.

– Najveći je problem što se ove osobe u najvećem broju nalaze u zemljama regije i koji većinom imaju dvojna državljanstva, stoga je njihovo izručenje nemoguće očekivati. Zbog toga, Tužiteljstvo BiH pokušava u okviru regionalne saradnje iznaći modalitet za borbu protiv nekažnjivosti i procesuiranje osoba koje su u regionu – navode iz Tužiteljstva BiH.

Nadalje, pojašnjavaju kako su predmeti protiv određenog manjeg broja optuženih, zbog nedostupnosti optuženika, ustupljeni na procesuiranje pravosuđu Srbije, poput predmeta koji se odnosi na Zemljoradničku zadrugu ‘Kravica’, lokalitet na kojem su, prema sudski utvrđenim činjenicama, počinjena masovna ubistva u julu 1995. godine.

Feni su iz Tužiteljstva BiH kazali kako postoji i određen broj predmeta koji su u fazi istrage, u odnosu na događaje u i oko Srebrenice, u ljeto 1995. godine, protiv više desetina osoba, ali o tome u ovoj fazi nisu mogli detaljnije govoriti.