Deseta presuda u korist CIN-a

Sud Bosne i Hercegovine smatra da je nezakonito rješenje Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara kojim su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) odbili dati informacije o pojedinačnim platama i naknadama članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH). Rješenje je poništeno i vraćeno Vijeću na ponovno odlučivanje.

Sud smatra da Vijeće nije dalo jasno objašnjenje i dovoljno informacija u vezi sa odbijanjem pristupa podacima te da ono nije u skladu sa pravilima upravnog postupka i nisu njime ponuđeni razlozi za takvu odluku.

„Sve suprotno navedenom vodi paušalnoj i nezakonitoj primjeni propisa“, piše u presudi.

CIN je u septembru 2017. godine tražio podatke o pojedinačnim primanjima svih članova Predsjedništva BiH od 2014. godine, što je Sekretarijat ove institucije odbio, navodeći da bi to moglo nanijeti štetu tim osobama. CIN je uložio žalbu na ovu odluku koju je Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara odbilo bez navedenih jasnih razloga.

Potom je CIN podnio tužbu, navodeći, između ostalog, da je riječ o informacijama od javnog interesa te da se nije dovoljno samo pozvati na članove zakona, već ih i obrazložiti, što je Sud uvažio.

„Pozivanje na zakonom propisan osnov nije dovoljno za zakonitost odluke“, smatra Sudsko vijeće.

S obzirom da se radi o budžetskim sredstvima koja se formiraju iz prihoda građana, Sud smatra da su i Sekretarijat Predsjedništva i Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara propustili analizirati da li je opravdano ili ne građane upoznati sa radom javnih organa i trošenjem budžetskih sredstava. Zbog toga Sud o ovome nije mogao odlučivati jer, kako je navedeno u presudi, ključna analiza za donošenje takve odluke je test javnog interesa koji je u ovom slučaju izostao.

Sudsko vijeće se ipak osvrnulo na dio rješenja u kojem je navedeno da su osnovne plate zaposlenika u javnim organima javne, ali da pojedinačni iznosi plata ne trebaju biti zbog zaštite ličnih podataka tih osoba.

„Zaštita ličnog podatka, kao dio prava na privatnost, međutim, nije pravo nad pravima, upravo suprotno, ono je skup prava koje ima isti značaj i položaj kao i druga prava i može biti ograničeno istim takvim pravom drugih lica“, piše u presudi.

Ovo je deseti put da sudovi u BiH donose odluke u korist CIN-a po tužbama za nedostavljanje podataka i ograničavanje slobode pristupa informacijama. Ranije su, između ostalog, poništavali odluke institucija koje su odbile dostaviti informacije o primanjima svojih uposlenika, ugovorima o djelu te zapošljavanju.

Zahvaljujući državnom i entitetskim zakonima o slobodi pristupa informacijama, novinari CIN-a svake godine prikupljaju informacije na osnovu kojih dokazuju zloupotrebu javnih sredstava, a objavljena istraživanja su osnov za pokretanje brojnih istraga i optužnica kao i izmjene propisa. Uz to, CIN redovno informiše građane o primanjima i imovini funkcionera, kako u politici tako i u pravosuđu, smatrajući da je to u javnom interesu. Institucije, s druge strane, godinama nedosljedno primjenjuju zakone i dok jedne pružaju sve informacije, druge nalaze različite razloge da ih ne dostave.