“DerStandard”: Schmidt bi mogao suspendovati Dodika, ali i institucije RS

Milorad Dodik, šef najveće stranke bosanskih Srba SNSD i član tročlanog državnog predsjedništva, napustio je u srijedu rano ujutro sjednicu državnog predsjedništva zbog Ukrajine. Proruski, krajnje desničarski političar, kojeg dugi niz godina podržava režim ruskog predsjednika Vladimira Putina, tražio je da Bosna i Hercegovina zauzme “neutralan” stav od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, piše njemački Standard.

Druga dva člana državnog Predsjedništva i druge velike stranke u Bosni i Hercegovini, s druge strane, su prozapadni i podržavaju sve sankcije i mjere protiv Rusije. Dodik je pokušao Ukrajinu staviti na dnevni red za srijedu, ali su druga dva člana Šefik Džaferović i Željko Komšić to odbili.

“Dvije nove države”

Dodik je naknadno ustvrdio da je ovo odbijanje izazvalo ozbiljnu krizu i da je protuustavno. Očito je htio stvoriti sukob. Komšić je kazao da je Dodik rekao da su na teritoriju Ukrajine stvorene dvije nove države – očito se misli na Donjecku i Lugansku oblast, koje je Rusija priznala kao “narodne republike”. Prema Komšiću, Dodikov stav o “dvije nove države na teritoriju Ukrajine” u potpunosti je u suprotnosti s poštivanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Sam Dodik dugi niz godina pokušava uništiti državu Bosnu i Hercegovinu želeći otcijepiti Republiku Srpsku. Od prošlog oktobra prvi je put poduzeo konkretne korake za povlačenje iz zajedničkih državnih institucija.

U koordinaciji s Rusijom

Diplomati već danima upozoravaju da će i Rusija priznati Republiku Srpsku kao nezavisnu državu ili da bi Dodik situaciju u Ukrajini mogao iskoristiti za svoje secesijske projekte. Dodik je posljednjih dana govorio o “histeriji zapadnih partnera” u vezi s odnosom prema Rusiji i Ukrajini.

“Nisam ni na strani Ukrajine ni na strani Rusije, ali sada je jasno zašto su 2014. pokušali prodati oružje Ukrajini”, objasnio je.

Komšić je nakon sastanka kazao kako vjeruje da Dodik svoje djelovanje koordinira s Rusijom i želi destabilizirati Bosnu i Hercegovinu. Stručnjaci za sigurnost već mjesecima upozoravaju da bi Putin mogao iskoristiti Dodika za stvaranje druge zone nesigurnosti na Balkanu. Dodik je godinama pod američkim sankcijama, koje su u januaru ponovno pooštrene.

Sankcije Dodiku

No, EU mu još nije izrekla nikakve sankcije – dijelom zato što Dodika podržava Mađarska, a dijelom Hrvatska. Međutim, s obzirom na nestabilnu situaciju zbog rata protiv Ukrajine, diplomatski krugovi sada razmatraju brzu provedbu ciljanih sankcija – uključujući blokiranje podataka SWIFTa. Visoki predstavnik Christian Schmidt također bi mogao suspendirati Dodika, ali i institucije Republike Srpske, kako bi spriječio poduzimanje koraka za proglašenje neovisnosti.

U pismu predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i glavnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu, dvojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice, Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko, upozorili su da je sadašnja agresija na Ukrajinu Zapadnog Balkana, posebno Bosne i Hercegovine i Kosovo, jer su planovi za stvaranje Velike Srbije – analogno Putinovoj ideji Velike Rusije – još uvijek živi.

Brže pristupanje EU

Njih dvojica stoga predlažu “najbrži mogući i nebirokratski pristup Bosne i Hercegovine EU”. Prema pisanju bosanskih medija, Schwarz-Schilling i Inzko su također tražili garancije od NATO-a za zaštitu stanovništva Bosne i Hercegovine i raspoređivanje NATO snaga u Brčko i granicu sa Srbijom. Brčko dijeli Republiku Srpsku na dva dijela, a stacioniranjem bi se moglo spriječiti da se ta dva dijela vojno povežu trupama.

Prema pisanju bosanskih medija, Inzko se također založio za povlačenje Srbije iz statusa kandidata za EU. Srbija je bila jedina zemlja u jugoistočnoj Evropi koja se nije pridružila sankcijama EU nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine. Srpski predstavnici također su se klonili sjednice Vijeća Evrope na kojoj se raspravljalo o suspenziji Rusije. Prije nekoliko dana bivši visoki predstavnik Karl Bildt tvitao je kako je stav Srbije prema Rusiji diskvalificira iz procesa pridruživanja EU.

Letovi između Moskve i Beograda

Porast zračnog prometa između Beograda i Moskve posljednjih dana je frapantan. Air Serbia je gotovo udvostručila letove jer je Srbija jedna od rijetkih evropskih zemalja koja nije zatvorila svoj zračni prostor za ruske avione.

U Srbiji su desničarski ekstremisti nedavno na demonstracijama podržali invaziju ruskih vojnika na Ukrajinu. Izjavili su da se Putin bori protiv “nacističke i prozapadne vlade”. Mediji u Srbiji bliski srpskoj vladi također podržavaju rusku invaziju na Ukrajinu. Oni su Putinove akcije opisali kao “odgovor na prijetnje NATO-a”. Tabloid “Informer” čak je otišao toliko daleko da je tvrdio da je Ukrajina napala Rusiju.