Del Vechio za Fokus.ba: BiH sa svojim resursima može više, brže i bolje

Ambasador Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da je Bosna i Hercegovina u proteklom periodu napravila određene pozitivne korake, ali da je još uvijek potrebno otkloniti barijere koje koče zemlju.

“Istina je da se u odnosu na resurse s kojima ova zemlja raspolaže moglo više, brže i bolje”, kazao je Del Vechio.

Komentarišući političku krizu nastalu oko izmjena Izbornog zakona Del Vechio je kritikovao međunarodnu zajednicu za koju je istakao da je dovela u pitanje svoj autoritet.

Za naš portal Del Vechio je govorio i o putu BiH ka članstvu u EU i NATO-u, diskriminaciji građana BiH, te razlozima zašto pojedini investitori zaobilaze BiH.

Izmjena Izbornog zakona je u proteklom periodu bila top tema u BiH. Kakav je stav Hrvatske po ovom pitanju i jeste li razgovarali s nekim domaćim i stranim zvaničnicima na ovu temu?

Stav Hrvatske o Izbornom Zakonu proizlazi iz našeg ukupnog odnosa prema Bosni i Hercegovini, kao našeg susjeda, prijateljske zemlje partnera čiju suverenost, teritorijalnu cjelovitost, Hrvatska poštuje. Hrvatska poštuje i njen ustavno-pravni poredak i Vaše državne institucije, koje su izgrađene na temelju Daytonskog sporazumu. Znači da mi respektiramo i sve odluke tih institucija, a posebno odluke Ustavnog suda.

Ustavni sud je kao vrhovna sudbena institucija precizno dao svoj stav o Izbornom zakonu, te proglasio dva članka tog Zakona neustavnim, te zahtjeva da Parlamentarna skupština BiH u Izborni zakon ugradi demokratsko načelo legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda, ostalih kao i građana.

Odluke Ustavnog suda su konačne i o njima nema rasprave. Problem je nastao kada je počela rasprava i relativiziranje tih odluka, a posebno je pojačan kada je u tu raspravu uvučena i međunarodna zajednica koja umjesto da je koristila svoje alate pritiska da se odluka na vrijeme provede, na ovaj je način dovela svoj autoritet u pitanje.

Mnogo se govori o pozitivnim koracima koje BiH poduzima na putu ka EU, no stiče se utisak da u Briselu nema mnogo optimizma kada je riječ o napretku BiH. Kakav je Vaš stav?

Objektivna analiza postignutog pokazuje da su učinjeni neki pozitivni koraci, usvojeni neki važni reformski zakoni, usvojene dvije važne sektorske strategije, usvojen Zakon o akcizama, predan odgovor na upitnik, potpisan Sporazum o transportnoj zajednici, makro–ekonomski podaci nisu loši i tako dalje.

Istina da se u odnosu na resurse s kojima ova zemlja raspolaže moglo više, brže i bolje.

Realno gledajući, kada bi BiH mogla postati članica EU i NATO-a, ili barem dosegnuti potrebni nivo regulative, ljudskih prava, jednakosti itd?

Mi se nadamo da će Bosna i Hercegovina u julu ove godine na sastanku ministara NATO zemalja dobiti aktivaciju MAP-a. BiH to zaslužuje jer su Oružane snage BiH i Ministarstvo obrane ove zemlje i u ovakvim kompleksnim političkim odnosima učinili mnogo.

Hrvatska se cijelo vrijeme zalagala za aktivaciju MAP-a. To je u interesu ne samo BiH nego cijelog jugoistoka Europe ali i šire. Drago nam je da su naši glavni partneri u NATO-u uvažili argumente koje Hrvatska već dugo ističe.

Kada govorimo o EU – ja sam i u tome optimist. Ako bi se usvojio Izborni zakon, izabrali legitimni predstavnici svih naroda i građana, mogla bi se formirati stabilna vlast na svim razinama, što bi omogućilo bržu realizaciju Reformske agende, koja je ključna za otpočinjanje pregovora. Ako se to dogodi BiH bi mogla od autsajdera u tom procesu postati zemlja lider.

Česti su slučajevi diskriminacije građana BiH, pa i učenika na različitim dijelovima teritorije ovisno o nacionalnosti. Šta je dugoročno rješenje?

Glavni problemi diskriminacije građana u BiH proizlaze iz nepoštivanja i omalovažavanja vlastite pravne države. BiH ima svoj Ustav, ima sudbenu i zakonodavnu vlast, državne institucije, koje možda nisu dovoljno efikasne, ali to ne znači da ih ne treba uvažavati. Nepoštivanje odredbi Ustava o ravnopravnom tretiranju konstitutivnih naroda, kao što je to potvrdio Ustavni sud, prenosi se i na neujednačeni odnos prema ratnim zločincima, slobodnom pristupu javnim medijima, prava na obrazovanje na materinskom jeziku u tolerantnom i uključivom okruženju.

Kao primjer navodimo samo dva slučaja, prvi, fenomen „dvije škole pod jednim krovom“ proglašavamo segregacijom, a odlukom Vrhovnog suda Federacije BiH iz 2017. godine jasno je rečeno da postojeći kurikulum na hrvatskom i bosanskom jeziku ne predstavlja segregaciju učenika.

Drugi slučaj je još ilustrativniji: umjesto da se u Parlamentu BiH iznađe matematički model provedbe odluke Ustavnog suda BiH o neustavnosti Izbornog zakona ta se odluka relativizira i o njoj se mjesecima vode političke rasprave i to izvan Parlamenta. Nije dobro da je u tu raspravu uvučena i međunarodna zajednica.

Poznato je da strani investitori mnogo više ulažu u Hrvatsku i Srbiju nego u BiH. Što je ono zbog čega pojedini investitori zaobilaze BiH i koja iskustva i dobre prakse Hrvatske mogu pomoći BiH na ovom polju?

Kao što vam je poznato, Hrvatska je najveći investitor u Bosnu i Hercegovinu, trgovinska razmjena je prošle godine prešla dvije milijarde eura. Rast izvoza u BiH raste u dvocifrenim iznosima, a zajedničkim naporima smo uspjeli sanirati sve kompanije kćeri Agrokora i tako spasiti na hiljade radnih mjesta i spasiti na stotinu dobavljača. I to sve u vrlo teškim i kompliciranim uvjetima poslovanja.

Vjerujte mi, svaki dan se borimo s birokratskim barijerama, neprovođenjem sudskih odluka, nejasnim odnosom u nadležnostima na različitim razinama vlasti. Jedina alternativa da se procedure dovedu u red su EU integracije. Harmonizacija domaćeg zakonodavstva sa standardima tržišne ekonomije EU stvari će konačno dovesti u red.

Nedavno je u Sarajevu i Mostaru otvoren Ured Hrvatske gospodarske komore. Šta će to značiti za privrednike i odnose BiH i Hrvatske?

Potreba za dinamiziranjem gospodarskih odnosa naše dvije zemlje, koje je u porastu, dovelo je do potrebe još tješnje i profesionalnije suradnje između naša dva gospodarstva. Tako da smo kroz gospodarsku diplomaciju koju smo do sada koristili dobili i novi operativniji alat, čija je zadaća ne samo bilateralna gospodarska suradnja, nego šire regionalna, te zajednički izlazak na europsko i svjetsko tržište.