Defile konjanika iz Karaule krenuo ka Ajvatovici (FOTO)

Defile od 102 konjanika krenuo je jutros iz Karaule, nedaleko od Turbeta, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, a nakon prolaska kroz Donji Vakuf nastavit će put ka Pruscu, gdje će sutra biti održana centralna manifestacija Ajvatovice, javlja Anadolu Agency (AA).

Konjanici iz Karaule i Zenice, odjeveni u tradicionalnu nošnju, nakon učenja odlomaka iz Kur'ana i dove, krenuli su ka najvećem dovištu muslimana u Evropi, Ajvaz-dedinoj stijeni u Pruscu.

Tradicionalna bošnjačka narodna nošnja, topot konjskih kopita, tekbiri i ilahije, molitve i duhovne pjesme koje su zajednički učili konjanici i okupljeni stanovnici Karaule oživjeli su minuli historijski period.

U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. stoljeću u Bosnu došao s prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Defile od 102 konjanika krenuo je jutros iz Karaule, nedaleko od Turbeta, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, a nakon prolaska kroz Donji Vakuf nastavit će put ka Pruscu, gdje će sutra biti održana centralna manifestacija Ajvatovice

Ajvaz-dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu, moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.