Danas glasanje o Rezoluciji o Srebrenici: Da bi bila usvojena potrebna je prosta većina

Generalna skupština Ujedinjenih naroda danas će glasati o Prijedlogu rezolucije kojom se 11. juli proglašava međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici”. Glasanje je zakazano za 16 sati po centralnoevropskom vremenu.

Sponzori Rezolucije su Njemačka i Ruanda, a konsponzori tridesetak država članica UN-a, među kojima su SAD, Velika Britanija, Francuska i Italija. Od zemalja regije kosponzori su: Bosna i Hercegovina, Albanija, Bugarska, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija.

Generalna skupština sastoji se od 193 zemlje članice sa jednakim pravom glasa. Za usvajanje rezolucije potrebna je prosta većina, odnosno podrška 97 zemalja članica. Međutim, postoji mogućnost da ovaj dokument bude proglašen “važnim pitanjem”, te bi u tom slučaju bila potrebna dvotrećinska većina glasova, odnosno podrška 129 zemalja. Za razliku od Vijeća sigurnosti UN-a, u Generalnoj skupštini ne postoji mogućnost veta.

Više od 700 godina zatvora

Rezolucijom se poziva na činjenice utvrđene presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Međunarodnog suda pravde (ICJ) i domaćih sudova. Za genocid i zločine u Srebrenici pred međunarodnim sudovima osuđeno je više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora. Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni Radovan Karadžić, ratni predsednik bh. entiteta Republika Srpska, i glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.

Ovim dokumentom je predviđeno uspostavljanje 11. jula kao Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici počinjen 1995. godine. Njegovim usvajanjem, sve članice UN-a bile bi pozvane da obilježavaju ovaj dan. Također, bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i potiču države članice da činjenice o tome uvrste u svoje obrazovne sisteme u cilju sprečavanja revizionizma i pojavljivanja genocida u budućnosti.

Najava da će se pred Generalnom skupštinom UN-a naći rezolucija o genocidu u Srebrenici izazvala je brojne reakcije u regiji i svijetu.

Posebno su ogorčeni zvaničnici u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska koji uporno tvrde da se radi o pokušaju nametanja kolektivne krivice srpskom narodu, iako su svjesni da to apsolutno nije tačno i da Rezolucija ni u jednoj od tačaka ne spominje Srbiju niti RS.

Čak je naknadno u tekst Rezolucije, na prijedlog Crne Gore, uvršten amandman u kojem se navodi “da se krivična odgovornost po međunarodnom pravu za zločin genocida ne može odnositi na bilo koju etničku, vjersku ili neku drugu zajednicu u cjelini”.

“Srbi će uzvratiti na svaki udarac”

Uprkos tome, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u više navrata ponovio je da bi usvajanje rezolucije dovelo do destabilizacije regiona, nepovjerenja u UN, te produbilo jaz među narodima i stvorilo nove tenzije na Zapadnom Balkanu. Po njemu, radi se o otvaranju “pandorine kutije za budućnost, uz mnoštvo rana iz prošlosti”.

-Zašto u ovom trenutku donose rezoluciju, hoće li to ujediniti bilo koga, ljude u BiH i u regionu. Ne, ništa više nije podijelilo region od ovoga. Nisu mogli goru odluku da donesu Nijemci i ovi u Sarajevu. Pa šta ste postigli time. Šta ćete raditi sutra, pošto ste otvorili pandorinu kutiju. Šta ćemo kada se otvore teme genocida u NDH, njemačkih zločina na istočnom frontu, belgijskih zločina u Namibiji… Mislili su da smo slabi i da nećemo podići ruke u gard. Slabiji smo mnogo, ali uzvratićemo na svaki udarac, pokazaćemo da znamo kako da se branimo – rekao je Vučić uoči sjednice Generalne skupštine UN-a.

Upravo Vučić najveća je podrška predsjedniku bh.entiteta RS Miloradu Dodiku koji poručuje da bi usvajanje Rezolucije moglo imati katastrofalne posljedice na odnose unutar BiH. Još ranije je najavio “teške odluke” koje će Republika Srpska donijeti kao reakciju, a jedna od mogućnosti je da se Srbi povuku iz odlučivanja u institucijama BiH. Također, naglašava da narodi u BiH više ne mogu živjeti zajedno i da će RS samostalno nastaviti dalje.

-Ova rezolucija treba da posluži muslimanima u BiH da nam to stalno serviraju kao problem, da nas natjeraju na moralnu diskvalifikaciju, ali od toga nema ništa… I Srpska pravoslavna crkva razumije da je to ne samo politička, već i istorijska nepravda prema Srbima koji je stradalni narod. Svi smo okupljeni u razumijevanju toga… Očekujemo da zbir onih koji su uzdržani i koji će biti protiv Rezolucije bude veći od natpolovične većine. To bi bila mala satisfakcija u datoj situaciji, a ja bih rekao da bi to bila istorijska pobjeda – jedna je od posljednjih Dodikovih izjava.

Sjednica Vlade RS u Srebrenici

Upravo za danas, u Srebrenici, najavio je održavanje sjednice Vlade RS, a potom i skup na gradskom trgu, pri tome još jednom negirajući da se u ovom dijelu BiH desio genocid. Na sjednici će, osim Dodika i članova Vlade, biti ministri u Vijeću ministara BiH koji dolaze iz stranaka vladajuće koalicije iz RS-a, te “načelnici i gradonačelnici lokalnih zajednica sa područja Birča i Podrinja”.

Prethodno je, dan uoči zakazane rasprave o Rezoluciji u sjedištu UN u New Yorku, Narodna skupština RS u Banjoj Luci glasovima zastupnika svih stranaka sa srpskim predznakom usvojila “formalni protest” protiv takvog dokumenta. Protest je upućen na adrese država koje su sponzori Rezolucije i koje predvode Njemačka i Ruanda.

Tvrde kako je Rezolucija predložena protivno međunarodnom pravu i Dejtonskom sporazumu pa “zahtijevaju hitnu obustavu” planirane rasprave i “vraćanje u relevantne međunarodnopravne okvire kao i poštovanju ugovornih obaveza”.

Za razliku od Srbije, sve ostale zemlje regiona podržavaju usvajanje Rezolucije. Hrvatska, Slovenija i Sjeverna Makedonija odlučile su biti njeni kosponzori. Crna Gora nije im se pridružila u tome uprkos zahtjevu više od 60 organizacija civilnog društva, ali su zvaničnici najavili podršku prilikom glasanja. Upravo ova zemlja Generalnoj skupštini uputila je amandmane, koji su u ugrađeni u finalni tekst koji će se naći na današnjoj sjednici.

– Mi ćemo glasati za sve rezolucije koje osuđuju genocide i sve zločine na prostoru bivše Jugoslavije, upravo i ovu rezoluciju koju imamo ispred nas o genocidu u Srebrenici. Nikakav to problem nije, glasaćemo ‘za’. Rekli smo više puta, javno govorili o tome, osuđivali smo genocid… Crna Gora obavezala se da će voditi proevropsku politiku te da želi partnerske odnose sa zemljama u regiji. Želimo partnerske odnose, a ne da se fajtamo sa njima. Ne želimo da stajemo na stranu bilo koga, ne želimo da izgleda da smo stali na stranu BiH protiv Srbije. Oni imaju svoje probleme, a ne želimo da ih svađamo. Mi želimo da spustimo tenzije – rekao je crnogorski premijer Milojko Spajić.

Rezolucija podijelila crnogorsku javnost

Međutim, nisu svi u Crnoj Gori blagonakloni prema Rezoluciji, pa je ovo pitanje dovelo do dubokih podjela. Iz prosrpskih stranaka poručuju da će podrška u Generalnoj skupštini nanijeti nepopravljivu štetu srpskom i crnogorskom narodu u Crnoj Gori te uvesti zemlju u društevno-političku nestabilnost i dodatnu polarizaciju.

-Glasanjem za Rezoluciju, Crna Gora bi okrivila cijeli srpski narod. Ne vjerujem da premijer može prihvatiti da je sav srpski narod genocidan jer bi to značilo presudu i svim Srbima u Crnoj Gori – rekao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.

Podrška Sjeverne Makedonije nije upitna. Ministar vanjskih poslova ove zemlje Bujar Osmani je još sredinom aprila najavio da će ona biti jedan od kosponzora. Pozvao je zemlje članice UN-a, a posebno Srbiju, da to isto urade, “da se nikad ne ponovi”.

-Mislim da je posebno za Srbiju važno da izglasa ovu rezoluciju sa ciljem da činjenice budu priznate i promovisane budući da sve odluke međunarodnih sudova i tijela pokazuju da se u Srebrenici desio genocid. Sve dok se odriče i ne priznaje se, mogućnost da se ponovi je vjerovatna. Sjeverna Makedonija osuđuje genocid i traži da se obilježi – rekao je, dodajući da ne misli da odnosi sa bilo kojom državom mogu time biti narušeni.

I slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar rekla je da pitanje Srebrenice nije lako, ali da svi znaju da postoje sudske odluke koje su genocid označile kao genocid te da tu nema nikakve rasprave i ne smije je biti.

-Slovenija je odlučila kosponzorirati Rezoluciju jer se radi o tome kakvu poruku prenosimo generacijama koje dolaze iza nas. To je teška stvar, ali treba priznati što smo radili u prošlosti da bismo išli u budućnost. To je moja iskrena poruka – rekla je Pirc Musar.

U srebreničkom genocidu ubijeno više od 8.000 ljudi

U više presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju utvrđeno je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka. Ovaj sud je zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici osudio 18 osoba, kojima je izrečeno pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora, piše Detektor.

Osim toga, Sud BiH je za genocid osudio 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, dok su za druge zločine počinjene u Srebrenici osudili još 14 osoba na 223 godine zatvora.

U Srbiji je osuđeno pet osoba na ukupno 68 godina zatvora za zločine u Srebrenici, od kojih su četvorica bivših pripadnika jedinice “Škorpioni”, zbog ubistva Srebreničana u Trnovu, a dvojica bivših pripadnika ove jedinice su u Hrvatskoj osuđeni na 30 godina zatvora.