EU neće odustati od BiH, dugujemo to njenim građanima

Izvjestitelj Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Cristian Dan Preda izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da je snažnije djelovanje  EU u BiH i općenito na Zapadnom Balkanu najbolji način da se spriječi uticaj drugih velikih sila.

„Mislim da su svi u EU posvećeni nastojanjima da se pomogne Bosni i Hercegovini. Nećemo odustajati. Mi to dugujemo građanima BiH kojima treba pozitivna perspektiva i konkretni odgovori na njihova pitanja“, rekao je Preda.

Za naš portal Preda je govorio i o političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH, proteklim izborima u našoj zemlji, formiranju vlasti, preprekama na putu BiH ka EU itd.

Kao izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH kako gledate na trenutnu političku i ekonomsku situaciju u BiH i kakav je općenito dojam o BiH u evropskim diplomatskim krugovima?

Kada sam preuzeo odgovornost da budem izvjestitelj za vašu zemlju, prije četiri godine, imao sam velike nade da će BiH napredovati na putu ka Evropskoj uniji. Takvo očekivanje je, u početku, bilo popraćeno pozitivnim koracima u BiH, pogotova nakon prihvatanja novog pristupa EU. Neću nabrajati baš sve, ali ti su koraci dobro poznati: usvojen je dokument o posvećenosti EU integracijama, kao i Reformska agenda, koja je trebala da riješi ekonomsko-socijalne probleme. To je doprinijelo stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i zvaničnom zahtjevu za članstvo u EU, odgovorima na upitnik Evropske komisije  itd. Sve su ovo bili ohrabrujući koraci, ali u posljednje vrijeme, na ovoj pozitivnoj putanji kojom se BiH kretala ka EU, došlo je do usporavanja.

U BiH su sada ponovo došla u fokus politička neslaganja, a pogotovo je to bilo očito tokom predizborne kampanje. Mislim da je generalni dojam u Evropskom parlamentu jedna vrsta zabrinutosti za BiH. Da li će vaša zemlja moći da nastavi sa prijeko potrebnim reformama i da li će ih moći ubrzati, kako bi mogla sustići druge zemlje regije na putu ka EU i biti bliže EU standardima? Ili će ponovo upasti u političke podjele? Bojim se da odgovor na ovo pitanje leži isključivo među političkim elitama u vašoj zemlji.

Mislim da su svi u EU posvećeni nastojanjima da se pomogne Bosni i Hercegovini. Nećemo odustajati. Mi to dugujemo građanima BiH kojima treba pozitivna perspektiva i konkretni odgovori na njihova pitanja. Ali mi ne možemo rješavati probleme BiH iz Brisela. Potrebni su odgovorni političari i odgovoran kurs u čijem će fokusu biti interes građana, a sve to treba doći iz BiH.

Pojedini visoki zvaničnici EU i SAD-a u proteklim su mjesecima isticali da se zapadne zemlje moraju više posvetiti BiH, Makedoniji i ostalim balkanskim zemljama, zbog rastućeg uticaja Rusije, Turske i Kine. Da li će do toga zaista doći u narednom periodu i kako će se to manifestovati?

Sve zemlje Zapadnog Balkana već više od godinu prominento se nalaze u agendama EU. Još od govora predsjednika Junckera iz septembra 2017. godine postoji obnovljeni interes za regiju Balkana i postoje ozbiljna nastojanja da se osmisli kredibilna strategija proširenja. Na taj način Zapadni Balkan bi postao bliži Evropskoj uniji. Moramo to nadograđivati zajedno sa partnerima iz regije i transformisati ove mogućnosti u realnost. Kao što sam rekao u svom govoru u Strasbourgu, 2018. godina je bila godina mogućnosti za Zapadni Balkan, a 2019. godina treba biti godina dosljednosti.

Zapadni Balna mora ostati politički prioritet i mi moramo raditi na tome prije isteka mandata ovog Evropskog parlamenta i Evropske komisije. S druge strane, moraju nas jednakom upornošću pratiti i zemlje koje žele postati članice EU, pogotovo u oblastima kao što su vladavina prava, pravda i ljudska prava.

Primijetili smo rast uticaja drugih velikih sila u BiH i široj regiji. Za mene, snažnije djelovanje EU u BiH i općenito na Zapadnom Balkanu je najbolji način da se spriječe takvi uticaji i da se omogući progres ka evropskim vrijednostima, političkoj stabilnosti i ekonomskom prosperitetu.

Kako gledate na protekle izbore u BiH, samu regularnost izbornog procesa i kakva su vaša očekivanja kada je riječ o formiranju vlasti u narednim sedmicama ili mjesecima?

Prema preliminarnim nalazima međunarodnih posmatrača koji su bili u vašoj zemlji, uključujući i misiju Evropskog parlamenta koju je predvodio moj kolega Frank Engel, izbori održani 7. oktobra bili su kompetitivni i dobro organizovani, i pored pojedinih neregularnosti na dan izbora i tekućih izazova. U isto vrijeme posmatrači su primijetili kontinuirane etničke podjele i polariziranu predizbornu kampanju koja je bila usmjerena na podjele iz prošlosti, umjesto da ponudi odgovore na konkrente probleme građana BiH. Ova polarizirana kampanja je nešto što sam i ja zabilježio u nacrt svog izvještaja kojeg sam predstavio Komitetu za vanjske poslove Evropskog parlamenta u augustu ove godine.

Što se tiče navoda o neregularnosti, to trebaju provjeriti stručne i nadležne institucije. To je normalan proces u svakoj demokratiji.

Kada je riječ o formiranju vlasti, moja očekivanja su jednostavna i već sam ih uvrstio u nacrt svog izvještaja. Jedan od osnovnih uslova za članstvo u EU jeste mogućnost održavanja kredibilnih izbora kao i implementiranje rezultata tih izbora. To se odnosi na svaku zemlju koja želi postati dio evropskog kluba i osnovni je dio svake funkcionalne demokratije. Očekujem da se pronađe rješenje, kako bi rezultati izbora bili implementirani bez problema. Očekujem od političkih snaga u BiH da se ponašaju odgovorno i da formiraju vlast bez bespotrebnih odgađanja. Ne smije biti gubljenja vremena na ovome, jer je BiH već imala mnogo kašnjenja na putu ka EU. Iz ove perspketive, za mene, svaki pokušaj blokiranja uspostave vlasti je neprihvatljiv.

Šta su najveće prepreke na putu BiH ka EU?

Mnogo je prepreka koje će BiH morati savladati kako bi se pridružila evropskoj zajednici. Pristupanje Evropskoj uniji veoma je zahtjevan proces i EU standardi su iznimno visoki u brojnim oblastima. Raširena korupcija u BiH je jedan od većih izazova. Također, to su oblasti vladavine prava i ljudskih prava. Također, potrebni su odlučni koraci na polju socio-ekonomskih reformi.

Reformski proces u BiH se mora nastaviti nakon izbora kako bi se napravio napredak u EU integracijama. Osim toga, bit će potrebno provesti reforme izbornog procesa u okviru postojećih institucija, čim se formira vlast.

Veoma je jasno da su potrebne ozbiljne reforme kako bi se BiH transformisala u funkcionalnu i demokratsku državu, u kojoj će ljudska prava i slobode biti zagarantovane. Samo takva država može se pridružiti Evropskoj uniji, i prije ili kasnije, političke elite u vašoj zemlji morat će se ovim pozabaviti. Stav Evropske komisije zapravo će biti prilika za BiH jer će ukazati na potencijalne probleme.

Nemojmo zaboraviti da će naredne godine u Evropi biti održani izbori. Već se suočavamo sa rastom populističkih partija kao i promjenama stavova prema proširenju EU u više zemalja članica. Naredni saziv Evropskog parlamenta mogao bi izgledati potpuno drugačije od sadašnjeg. Perspektiva promjena u balansu političkih snaga u Evropi treba natjerati političke elite u BiH da shvate kako trebaju iskoristiti ovo malo vremena koje je ostalo do kraja mandata Evropske komisije, kako bi u ovih godinu dana pred nama napravili što više pozitivnih koraka u EU integracijama. To ne može biti postignuto bez funkcionalne vlasti koja će biti u mogućnosti da provodi reforme. Izbor je zapravo jednostavan: krenuti ubrzano ka EU ili vratiti se nazad ka politikim podjelama i političkoj krizi.