Dan Preda: Građane BiH se ne smije tjerati da napuštaju svoje

DW: Gospodine Preda, kada pogledate rezultate opštih izbora sprovedenih u BiH 7. oktobra, šta bi, prema Vašem mišljenju, mogla biti osnovna poruka koju su građani BiH poslali svojim glasom?

Kristijan Dan Preda: Mislim da bi bilo teško da to svedemo na jednu poruku jer ljudi su različiti, a država veoma kompleksna. Najveći broj tumačenja koje sam vidio u lokalnim i zapadnim medijima govore o pobjedi tvrdokornih političara odnosno nacionalističkih partija. Donekle to i jeste tačno, a može se objasniti i kampanjom koja je bila fokusirana na prošlost i naglašavanje razlika umjesto na ono što ujedinjuje narode BiH, na huškanje građana jednih protiv drugih i korišćenje argumenta ”mi” protiv ”njih”.

Ovakvoj analizi bi trebalo dodati i to da sada imamo novi sastav Predsjedništva BiH koji, između ostalog, uključuje jednog člana koji ne vjeruje u zemlju koju bi trebalo da predstavlja i koji već dugo zagovara secesiju  Republike Srpske, a tu je i predstavnik opozicije na državnom nivou koja predstavlja pretežno građanski orijentisan stav BiH. Naravno, postoji još različitih glasova, uključujući one iz kruga aktuelnog člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda, a koji tvrde da je Željko Komšić izabran glasovima Bošnjaka. Možda ipak poruka građana BiH nije bila tamo gdje su je svi očekivali, što bi značilo „nastavak istog”, već na potpuno na drugom mjestu koje postavlja pitanje pronalaženja načina postojanja za sve sa svim različitim političkim osjetljivostima.

Kako biste ocijenili regularnost samog izbornog procesa u BiH i atmosferu tokom predizbornih kampanja, posebno imajući u vidu izjave koje smo čuli od kandidata iz Republike Srpske?

Na osnovu ocjena međunarodnih posmatrača, izbori su generalno bili u redu, uprkos nekim neregularnostima tokom samog izbornog dana. Nakon posljednje faze izborne kampanje, kada su navodi o neregularnostima bili često iznošeni u medijima, ovo se može vidjeti i kao potvrda administrativnih kapaciteta da izvrše tako kompleksan izborni proces. Ipak nedostaci jesu primijećeni od strane međunarodnih posmatrača. Neki od njih odnijeli su se na neuspješnu primjenu preporuka sa prethodnih izbora, na primjer onih koje su se odnosile na tačnost izbornih lista i transparentnost finansiranja stranaka. Medijska pokrivenost kandidata nije uvijek bila izbalansirana pri čemu je zavisnost medija od političkih i poslovnih interesa bila vrlo vidljiva.

U potpunosti dijelim ocjenu međunarodnih posmatrača da je tokom izborne kampanje korišćena negativna i polarizirajuća retorika, lični napadi i zastrašivanja. Nažalost i u ovom izbornom ciklusu vidjeli smo podjele po etničkim linijama i oživljavanje strahova iz prošlosti koji su zamijenili normalnu i zdravu demokratsku debatu o konkretnim prijedlozima i drugačijim viđenjima stvari koje su zaista bitne za BiH. Kada se konkretno radi o situaciji u Republici Srpskoj, gdje je izborna trka bila vrlo tijesna između partija na vlasti i opozicije, neravnoteža između medijske pokrivenosti bila je vrlo jasna. Javni servis RS dao je veliki prostor aktuelnom predsjedniku, što je postavilo pitanje jednakih uslova za sve kandidate. Ako to iskombinujete sa navodima o uticaju spolja sa najviših pozicija iz susjedne Srbije, porukama jasne podrške koju je predsjednik Putin dao opet aktuelnom predsjedniku RS, sa kojim se sreo samo par dana pred izbore, kao i konstantnim optužbama vladajuće stranke na račun opozicije za koje se tvrdi da su izdajnici interesa RS, stvori se sredina u kojoj će građani naravno biti opredijeljeni na određenu stranu.

Sada kada su izbori okončani i imamo rezultate kakve imamo, šta je ono što Vi kao izvjestilac za BiH, Evropski parlament ali i cijela EU očekujete od izabranih predstavnika u BiH?

Mislim da smo mi bili dovoljno jasni kada su naša očekivanja u pitanju. U mom nacrtu izvještaja o BiH naglasili smo da očekujemo da izbori treba da budu održani u dobrim uslovima i da se vlasti formiraju na vrijeme. To postavlja pitanje primjene rezultata izbora što se ispostavilo komplikovanijim zbog nemogućnosti političkih aktera da dođu do sporazuma o neophodnim izmjenama izbornog zakona prije sprovođenja samih izbora.

Mogu samo da ponovim svoju nadu da će do rješenja za primjenu izbornih rezultata u slučaju Doma Naroda u Federaciji doći brzo kako bi svi nivoi vlasti bili formirani bez gubljenja vremena. Sada je trenutak odgovornosti za sve političke aktere jer će ovo očigledno imati uticaj i na procjenu zahtjeva BiH za članstvom što bi joj moglo donijeti status zemlje kandidata. Jednostavno rečeno, svi moraju da shvate da BiH ne može da dozvoli da bude uvučena u dugotrajnu ustavnu krizu koja bi samo zakočila zemlju na njenom evropskom putu.

Dakle, prva stvar sa kojom BiH mora da se suoči poslije ovih izbora bila bi?

To svakako ne bi bilo ono što je predstavljano kao ključno tokom kampanje, podjele ili nacionalistička pitanja. Ono što jeste hitno to je naći odgovor na to što sve veći mladih napuštaju zemlju, boriti se protiv korupcije, reformisati neefikasan i skup administrativni aparat, uspostaviti efikasan i nezavisan pravosudni sistem u koji će građani imati povjerenja, obezbijediti osnovne socijalnih usluga za sve, pristup obrazovanju bez diskriminacije.

Sva ova pitanja su vrlo važna za svakodnevni život građana u BiH, koji samo žele da vode normalan, pristojan život bez da budu ponižavani i natjerani da napuste sve i odu iz zemlje. Još jedna vaćna stvar za BiH je vraćanje BiH na njen EU put. To će dati građanima nadu u stabilnost i prosperitet u doglednoj budućnosti.

Krajem avgusta predstavili ste svoj nacrt izvještaja o napretku BiH na putu evrointegracija. Koji su sljedeći koraci do usvajanja teksta kao rezolucije o BiH u Evropskom parlamentu?

Ove nedjelje se bavimo amandmanima na moj izvještaj i počinjemo posao oko kompromisnih amandmana. Sljedeću debatu u okviru spoljnopolitičkog odbora održaćemo 22. novembra. Do tada ćemo imati dovoljno vremena da vidimo kako protiče postizborni proces u BiH uključujući i formiranje vlasti.