Damir Arnaut: Nadam se da će BiH ozbiljno shvatiti presudu
Nakon što je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu danas presudio u korist Ilijaza Pilava u predmetu protiv BiH, apelant Pilav je poručio da ova presuda ide u korist svih obespravljenih ljudi u BiH, a njih je mnogo.
Evropski sud za ljudska prava donio odluku u predmetu “Pilav protiv Bosne i Hercegovine” prema kojoj je onemogućavanje Ilijazu Pilavu iz Srebrenice, koja je u bh. entitetu Republika Srpska, da se kandiduje na izborima za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine diskriminatorno.
“Onako kako smo očekivali, njen sadržaj je u korist apelacije koju smo podnijeli još 2007. godine. Dakle, sad ostaje pitanje šta dalje. Vrijeme će pokazati, jer iskustva nas uče da ni prethodne presude nisu imale nekakvu zadovoljavajuću sudbinu kad je riječ o implementaciji”, naglasio je Pilav.
On smatra da će BiH morati, ukoliko želi nastaviti na putu evroatlantskih integracija, implementirati i ovu i ostale presude Evropskog suda za ljudska prava.
“Ovo je presuda u korist obespravljenih ljudi u BiH”, poručio je Pilav, dodajući da unatoč presudi koja je bila protiv BiH, “ovo je ipak pobjeda BiH”.
Damir Arnaut, pravni zastupnik Ilijaza Pilava, kazao je u izjavi za AA kako je današnja presuda Suda u Strasbourgu “apsolutna satisfakcija, jer su uvaženi svi navodi, ali i utvrđeno kršenje člana 1. Protokola 12. Evropske konvencije o ljudskim pravima”.
Govoreći o drugim slučajevima, poput “Sejdić-Finci”, za koje su ranije donesene presude Evropskog suda, a koje nisu implementirane, Arnaut je naglasio da je “ovo prvi slučaj da je osoba bila kandidat za člana Predsjedništva i odbijena zbog onoga kako se izjašnjava, što nije bio slučaj u predmetu ‘Sejdić-Finci'”.
“Doktor Pilav je dva puta bio kandidat i dva puta ga je Centralna izborna komisija BiH odbila s obrazloženjem da je to zato što se izjasnio kao Bošnjak. Sud je danas u Strasbourgu stavio tačku na to pitanje, jasno rekao da je to zabranjeno, diskriminacija, i ono što je ovdje posebno bitno sa pravnog stanovišta je da je Sud jasno ocijenio da je posebno nedopustiva kombinacija etničkih i teritorijalnih kriterija u diskriminaciji. Ovdje se radi o osobi koja je Bošnjak i koja je, da živi u Federaciji BiH, mogla biti kandidat, ali s obzirom na to da živi u Republici Srpskoj, ne može”, pojasnio je Arnaut.
Poseban stepen diskriminacije, kada se kombinuju etnički i teritorijalni kriteriji, kako je kazao Arnaut, je nešto potpuno novo u praksi Evropskog suda za ljudska prava i “bit će sigurno citirano i u budućim presudama”
“Kada je pravna strana u pitanju, ovo je završeno”, poručio je Arnaut.
Izrazio je nadu da će BiH ovu presudu ozbiljno shvatiti i da će sporne odredbe Ustava i Izbornog zakona BiH što prije uskladiti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Arnaut je dodao da je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu odlučio i da država BiH isplati Ilijazu Pilavu nadoknadu od 6.607 eura.
U odluci koja je objavljena danas na web stranici Evropskog suda za ljudska prava navodi se da je ovakvim odnosom Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola 12. Evropske konvencije o ljudskim pravima.
“Slučaj se odnosi na žalbu političara sa mjestom stanovanja u Republici Srpskoj (jednom od dva entiteta u Bosni i Hercegovini), koji se izjašnjava kao Bošnjak, na činjenicu da je njemu zakonski bilo onemogućeno da se kandiduje za Predsjedništvo te zemlje. Sud je zaključio da je g. Pilav, koji se izjašnjava kao pripadnik jednog od “konstitutivnih naroda”, imao ustavno pravo da učestvuje na izborima za Predsjedništvo BiH, on bi morao napustiti svoj dom i preseliti u Federaciju BiH (drugi entitet u Bosni i Hercegovini) kako bi ostvario to svoje pravo. Sud smatra da je onemogućavanje g. Pilavu da učestvuje na izborima za Predsjedništvo BiH temeljeno na kombinaciji etničkog porijekla i mjesta stanovanja, što ukazuje na diskriminatorno ponašanje”, navodi se u saopćenju Evropskog suda za ljudska prava.
Ilijaz Pilav, ljekar iz Srebrenice, apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava predao je 2007. godine.
Prema Ustavu i Izbornom zakonu BiH, Ilijazu Pilavu je u dva narata, na izborima 2006. i 2010. godine, onemogućeno da se kandiduje za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Ranije je Evropski sud za ljudska prava donio presude u predmetima “Sejdić i Finci protiv Bih” i predmetu “Azra Zornić protiv BiH”, u kojima je također utvrđeno kršenje ljudskih prava apelanata u odnosu na pravo da se kao pripadnici ostalih kandiduju za članove Predsjedništva BiH.
BiH do danas nije izmijenila Ustav i zakone kako bi provela pomenute presude i otklonila diskriminatorske odredbe iz svog izbornog zakonodavstva.