Da li znate da očevi u BiH imaju pravo na porodiljsko odsustvo

Tarik Omerćehajić iz Tuzle jedan je od očeva koji je šest mjeseci bio na porodiljskom odsustvu. Nakon rođenja djeteta, supruga se nakon prvih šest mjeseci morala vratiti na posao. Dok su tragali za rješenjima ko će se nastaviti brinuti za bebu, saznala je da očevi imaju pravo na porodiljsko odsustvo.

Tarik kaže kako su potrošili dosta vremena istražujući poslovnike o radu, Zakon o radu Federacije BiH, kako bi više saznali o procedurama i onome što ih čeka u tom procesu.

„Sam proces iskreno nije bio baš najjednostavniji. Pored toga što smo morali proći proceduru prijave supruge na porodiljsko odsustvo, kada sam ja trebao da preuzmem to korištenje morali smo ponovo aplicirati te neke papire, morali smo ponovo potpisivati neke zajedničke izjave. Sam proces bi mogao, ja mislim i trebao biti jednostavniji“, navodi Omerćehajić za diskriminacija.ba.

Iskustva 500 očeva koji su anketirani, a koji su koristili ovo pravo veoma su slična, navodi jedna od autorica istraživanja „Otac na porodiljskom odsustvu“, koje je uradio Sarajevski otvoreni centar, Amina Dizdar. Tokom tog procesa, a zbog zakonom propisanih procedura, suočavali su se kako kaže i sa „suludim situacijama“.

„Očevi su morali otići kod ginekologa, oni su to shvatili kao simpatičnu situaciju, ali nekima je bilo i neugodno i zbunjujuće, i njima i doktoricama kod kojih su odlazili na pregled, jer je bukvalno navedeno da moraju otići na ginekološki pregled, što je suludo“, objašnjava Dizdar.

Porodiljsko odsustvo očeva omogućeno od 2016. godine

Pravo na porodiljsko odsustvo očevima je omogućeno od 2016.godine, kada je na nivou cijele Bosne i Hercegovine izmijenjen i dopunjen Zakon o radu, odnosno ispoštovane odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova BiH.

Od tada do danas, to pravo iskoristilo je tek 0,36 posto očeva, pokazali su podaci iz istraživanja Sarajevskog otvorenog centra.

„Više od polovine anketiranih očeva, nije znalo da postoji ova zakonska mogućnost da i otac koristi takozvano porodiljsko odsustvo, u trajanju od godine dana u skladu sa dogovorom sa svojom partnericom“, navodi Dalila Hasanbegović, jedna od autorica istraživanja.

Na osnovu podataka do kojih su stigle, zahtjev za ostvarivanje naknade umjesto plate za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva ostvarilo je ukupno 28.838 osoba, od čega 105 očeva, odnosno tek 0,36 posto.

Više od polovine (57,8 posto) anketiranih očeva reklo je da nisu upoznati sa pravom na korištenje porodiljskog odsustva, dok se više od 70 posto njih izjasnilo da bi koristili porodiljsko odsustvo da su znali da postoji ta mogućnost. Tek 28 posto očeva je dobilo informacije o mogućnostima korištenja ovog prava od svog poslodavca.

„Problem jeste nepoznavanje propisa, mi ne možemo očekivati od svakog oca da poznaje i čita zakone i zbog toga moramo imati kako mehanizme države, tako i poslodavaca da informišu svoje zaposlene“, kaže Hasanbegović.

Mnoštvo neharmoniziranih zakona

Pravo na porodiljsko odsustvo u BiH regulisano je kroz četiri zakona i to Zakonom o institucijama BiH, Zakonom o radu FBiH, Zakonom o radu Republike Srpske (RS) i Zakonom o radu Brčko distrikta.

Posmatramo li bosanskohercegovačke zakone o radu, vidjet ćemo da postoje posebne odredbe koje se odnose na zaštitu majčinstva. Naime, ženama se garantuje pravo na korištenje porodiljskog odsustva, štite se od otkaza za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva, zabranjuje se postavljanje pitanja o formiranju porodice pri zapošljavanju, omogućava se korištenje odsustva i u slučaju smrti djeteta i slično. Na ovaj način zakonodavac, iako je omogućio očevima korištenje porodiljskog odsustva, stavlja naglasak na ulogu majke u održavanju porodičnog života i brizi za članove/ice porodice.

„Zakonski okvir u BiH jeste neharmoniziran, ali veći problem predstavlja postojanje tri zakona o radu, koji u suštini jesu isti, a oni su osnova za regulisanje ovog prava“, navodi Dalila Hasanbegović iz SOC-a.

Zakon o radu u institucijama BiH jedini je zakon o radu na državnom nivou. Njime se regulišu radnopravni odnosi osoba zaposlenih u institucijama BiH i njenim organima, a koji nisu državni službenici, kao i osoba zaposlenih u javnim preduzećima BiH i svim drugim pravnim subjektima koje osnivaju institucije BiH.

U osnovnim odredbama, zakon zabranjuje diskriminaciju po osnovu spola, međutim, Zakon u pojedinim dijelovima indirektno diskriminira očeve, pa se tako u sklopu glave 4. nalaze odredbe koje se odnose na zaštitu isključivo žena i materinstva. Zanemaruje se uloga očeva u brizi o djetetu.

“Trudnica ne može raditi prekovremeno, a majka sa djetetom do tri godine života i samohrani roditelj do šest godina života djeteta može raditi prekovremeno, ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad“, navodi se u Zakonu.

Iz ove odredbe je vidljivo da je data određena prednost majkama, te da se njihova uloga u odgoju i brizi o djetetu smatra značajnijom nego uloga oca, pa će tako otac biti zaštićen od prekovremenog rada samo ukoliko je samohrani roditelj.

Ovim zakonom ženama i muškarcima se garantuje pravo korištenja porodiljskog odsustva, ali pod različitim uslovima. Za vrijeme trajanja trudnoće, porođaja i brige o djetetu, žena ima pravo na korištenje porodiljskog odsustva od godinu dana neprekidno. Porodiljsko odsustvo može početi 28 dana prije porođaja uz mogućnost kraćeg korištenja, ali ne kraće od 42 dana. Otac djeteta može koristiti odsustvo umjesto majke nakon 60 dana od rođenja djeteta.

To znači da roditelji ne mogu koristiti odsustvo istovremeno, niti otac može koristiti porodiljsko odsustvo u toku prva dva mjeseca po rođenju djeteta.

U Zakonu se također navodi da radnik ima pravo na odgovarajuću naknadu za vrijeme korištenja porođajnog i roditeljskog odsustva, što znači da se majke i očevi tretiraju jednako u pogledu ostvarivanja prava na naknadu.

Kada je u pitanju regulisanje prava na porodiljsko odsustvo na području Federacije BiH ono je regulisano Zakonom o radu, Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom te Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji BiH.

I Zakonom o radu Federacije BiH predviđeno je pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od jedne godine, dok očevi ovo pravo mogu koristiti nakon 42 dana poslije rođenja djeteta.

“Radnik – otac djeteta može koristiti pravo i u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo“, piše u Zakonu.

Federalni Zakon o radu daje mogućnost rada s polovinom punog radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva. Ovo pravo se odnosi na ženu s djetetom najmanje do jedne godine života, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete žena ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava. Ovo pravo može koristiti i otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom regulisana su prava iz socijalne zaštite – novčana i druga materijalna pomoć, prava porodice sa djecom – porodiljska naknada i drugi vidovi materijalne pomoći.

Kao titulari prava su, između ostalih, utvrđeni žena za vrijeme trudnoće, porođaja i poslije porođaja, u skladu sa propisima o radu, dok otac nije eksplicitno naveden kao titular prava.

Predviđeni iznos je 55% najniže plate u Federaciji utvrđene u skladu s odredbama Zakona o radu.

Zakonima o radu i o socijalnoj zaštiti predviđeno je da su centri za socijalni rad ili općine nadležni za odlučivanje o naknadama za porodiljsko odsustvo. Koja od ovih institucija je nadležna određuje se pojedinačno za svaku od lokalnih jedinica samouprave.

Ne predviđaju svi kantonalni zakoni oca odnosno usvojitelja djeteta kao titulara prava na naknadu plaće te ovakva neujednačenost regulacije proizvodi neravnopravnost očeva u Federaciji BiH.

Zakonom o radu Republike Srpske, slično Zakonu o radu u institucijama BiH, daje veći značaj majkama, pa je tako zakonom zabranjen prekovremeni rad trudnicama i majkama sa djetetom do tri godine života, dok je očevima i usvojiteljima zabranjen prekovremeni rad samo ukoliko su samohrani roditelji.

U Republici Srpskoj porodiljsko odsustvo obuhvata period trudnoće, porođaja i njege djeteta u trajanju od godinu dana neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete, u trajanju od 18 mjeseci neprekidno. Otac djeteta može koristiti porodiljsko odsustvo tek nakon što majka iskoristi 60 dana odsustva, i to isključivo umjesto majke, odnosno nije moguće da oba roditelja istovremeno koriste porodiljsko odsustvo.

Zakon majkama u RS-u garantuje naknadu plate za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva u visini prosječne plate koju je ostvarila u posljednjih 12 mjeseci prije korištenja porodiljskog odsustva, odnosno u visini plate koju bi ostvarila da je bila na radu. Ove odredbe se primjenjuju i na osobe koje u skladu sa ovim zakonom imaju pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvova sa posla radi njege i staranja o djetetu.

Međutim, kada se pogledaju kaznene odredbe, vidi se da Zakon predviđa kaznu za poslodavce koji ne poštuju majčino pravo na korištenje porodiljskog odsustva, dok ne postoji kazna za poslodavce koji očevima uskrate pravo na korištenje porodiljskog odsustva u slučaju sporazuma između majke i oca.

Zakonom o radu Brčko distrikta BiH očevima je omugućeno korištenje porodiljskog odsustva najranije 42 dana nakon što ga majka iskoristi. Zakon predviđa i pravo na korištenje porodiljske naknade za majke i očeve, a visina naknade se određuje na osnovu prosječne plate koju je osoba ostvarila u posljednjih 12 mjeseci prije porodiljskog odsustva.

Djeca su briga majki?

Prema podacima iz izvještaja „Otac na porodiljskom odsustvu“ 11,2 posto očeva smatra da im roditeljsko odsustvo nije potrebno jer su žene te koje brinu o djeci.

„Postoje stereotipi kako na strani muškaraca, tako i na strani žena, jer i žene često misle da je to nešto što pripada isključivo njima, nemaju povjerenja u muškarce da oni mogu brinuti o djetetu“, kaže Amina Dizdar, jedna od autorica istraživanja.

Ona navodi kako je očekivala veći procenat muškaraca koji ovako razmišljaju, jer je bosanskohercgeovačko društvo još uvijek patrijarhalno.

„Zabrinjavajuće je bilo to što su očeve koji su koristili ovo pravo ljudi iz okruženja pitali da li će im to škoditi na poslu, dok se za žene podrazumijeva da stavljaju porodicu na prvo mjesto, bez pitanja da li će zbog toga imati posljedice, možda nižu platu, jer ustaljeno je mišljenje da je žena spremna da se odrekne tih stvari“, navodi Dizdar.

Od ukupno13 očeva koji su koristili porodiljsko odsustvo, 46,2 posto ga je koristilo u trajanju od jedne godine neprekidno, dok je njih 38,5 posto ovo pravo koristilo u dijelovima, od toga 20 posto samo pet dana, dok je ostatak koristila supruga.

Skoro polovina očeva koji su koristili ovo pravo rekli su da su reakcije okoline bile pozitivne.

„Reakcije društva i okoline su bile vrlo pozitivne, kolege nisu bile upućene da mogu koristiti pravo na porodiljsko odsustvo kao otac djeteta i većina njih je izrazila želju i volju da ako budu u prilici ostvare to pravo“, kaže Tarik Omerćehajić.

Deset od 13 očeva je primalo naknadu umjesto plate za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva, a 15,4 posto njih nije primalo nikakvu naknadu.

Promjenama do ravnopravnog statusa oba roditelja

U periodu od 2016. do 2020. godine u Bosni i Hercegovini je rođeno 145.465 djece. Prema kvantitativnom istraživanju Sarajevskog otvorenog centra, tek 13 od 500 anketiranih očeva je koristilo porodiljsko odsustvo, što znači da je svaki 38. otac od njih 500 koristio porodiljsko odsustvo.

Istraživanje navodi da bi 70 posto muškaraca koristilo ovo pravo da su bili upoznati sa zakonima, pa se zaključuje da su neophodne određene promjene. Iz Sarajevskog otvorenog centra smatraju kako je prvenstveno potrebno uvesti pojam očinskog odsustva koje podrazumijeva pravo na korištenje najmanje 10 plaćenih radnih dana odsustva u slučaju rođenja djeteta, a u skladu sa Direktivom 2019/1158 Evropskog parlamenta i Savjeta od 20. juna 2019. godine o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i njegovatelja.

Potom je, kako kažu, potrebno mijenjati zakone o radu tako da bude eksplicitno zabranjeno dovođenje u nepovoljniji položaj očeva koji koriste porodiljsko odsustvo, te dati mogućnost očevima da koriste ovo pravo bez obzira na to da li je majka djeteta u radnom odnosu.

Potrebno je, također, zakonom zagarantovati pravo na roditeljsku naknadu svim očevima i uskladiti zakone o socijalnoj zaštiti na nivou kantona, te obvezati poslodavce da upoznaju radnike sa njihovim pravima.