Da li je Srbija “talac Milorada Dodika”?

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić prisustvovaće 9. januara obilježavanju dana RS u Banjaluci. Da li je to produbljivanje postojećih problema u regionu?

Iako Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić u septembru nisu Miloradu Dodiku pružili direktnu podršku referendumu o Danu Republike Srpske (RS), predsjednik Srbije odlučio je da u ponedjeljak 9. januara ipak ode u Banjaluku i prisustvuje obilježavanju tog dana, piše Deutsche Welle.

Tamo će biti i nekoliko ministara iz vlade Srbije, ali ne i srbijanski premijer, koji će tada biti u zvaničnoj posjeti Indiji. Na konferenciji za novinare u Vladi Srbije, Vučić je tim povodom rekao da je odlazak u Banjaluku slobodan izbor članova Vlade. „Srbija mora da čuva integritet BiH, jednako koliko voli RS i koliko čuva integritet RS”, dodao je on.

Nikolićeva odluka ponovo je dovela do zatezanja odnosa Srbije i BiH, pa ga je član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zamolio da razmisli da li treba da ide u Banjaluku, i podsjetio da se u februaru očekuje njegova posjeta Sarajevu. Nikolić je odgovorio da nema namjeru da odustane od odlaska u Banjaluku i listu “Kurir” izjavio da ne priznaje „ucjene” i da njegov odlazak tamo ne ugrožava buduću posjetu Sarajevu. Time, rekao je, ne provocira nikoga, ali za njega nije moguće da zaboravi da postoji RS.

Iako je Ustavni sud BiH osporio referendum o danu RS-a, predsjednik ovog entiteta Milorad nije se ustručavao da najavi nove referendume i da govori o samostalnosti Republike Srpske. “Takav potez u skladu je sa onim što radi većina političara na Balkanu – umjesto da rješavaju probleme, oni samo stvaraju nove i stare produbljuju”, ocijenio je portparol opozicione Liberalno demokratske partije (LDP) u Srbiji Jovan Najdenov.

Srbija talac nacionalizma i Milorada Dodika

„Srbija je i dalje u velikoj mjeri talac nacionalizma, a što se tiče BiH – talac Milorada Dodika. To tjeranje inata Tomislava Nikolića je nešto što nikoga ne treba da iznenadi, jer od kada je postao predsjednik Srbije, konstantno radi na tome da Srbija i ostale zemlje u regionu ne dođu do dogovora koji bi podrazumijevao pomirenje i konačno otpočinjanje regionalne saradnje”, kaže Najdenov u razgovoru za DW.

Ni za analitičara Dejana Vuka Stankovića, odluka Nikolića da ode u Banjaluku nije neočekivana, ali on vjeruje da to ne šteti mnogo „već narušenim odnosima“ Srbije i BiH. „I da Nikolić ne ode u Banjaluku, odnosi BiH i Srbije ne bi bili bolji, jer postoji latentna i teško rješiva kriza u odnosima Srba i Bošnjaka u samoj BiH”.

Prema mišljenju Najdenova, Republika Srpska „svoju sreću neće naći ukoliko tjera inat ostatku BiH”. „Naprotiv, ona će svoj puni smisao dobiti tek kada bude potpuno poštovana od strane Bošnjaka i Hrvata u BiH”.

Razlog za zabrinutost?

Referendum o danu RS neke je analitičare u Srbiji podsjetio na referendum poslije kojeg je 1992. godine u BiH izbio rat. “Kada se samo sjetim referenduma, koji su nazivali “referendum-dum-dum” i pretvorili ga u rat, a opšta situacija u regionu je veoma napeta, nisam sigurna da će se ovo sve tako glatko završiti”, rekla je tim povodom u intervjuu Radiju Slobodna Evropa novinarka i bivša predsjednica Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Gordana Suša. Dodikova najava da bi 2017. godina mogla biti godina referenduma o otcjepljenju RS od BiH, nailazi zato na oštre kritike dijela javnosti u Srbiji.

„Ono što radi Dodik apsolutno ne iznenađuje i Srbija mora na svaki način da utiče koliko god da je to moguće u pravnom i političkom smislu, da zaustavi to divljanje Milorada Dodika, kojeg smo svi svjedoci već dugo ovdje na Balkanu”, kaže Najdenov.

Najave o novom referendumu, medjutim, ne zabrinjavaju Dejana Vuka Stankovića. „Taj referendum nije izvjestan u bližoj budućnosti jer nema podršku u regionu, uključujući i Srbiju. Eksplicitnu, ni implicitnu, nema podršku ni u Rusiji, iza koje se Dodik politički vješto krije”.

On ocjenjuje da novi referendum niko osim krugova oko Dodika ne bi posebno podržao, jer on vodi u još veće političke i druge sukobe. „Prioriteti su drugi. Mir, stabilnost i saradnja u BIH i regionu, posebno ako se uzme u obzir da je evropska perspektiva čitavog regiona nešto od čega niko, barem ne deklarativno ne odustaje”.

Kada bi ipak bio održan, dodaje Stanković, referendum o otcjepljenju RS od BiH bi doveo u pitanje budućnost BiH, „antagonizovao Hrvate i Bošnjake“, posebno u kontekstu priče o hrvatskom entitetu u BiH. „Na Balkanu, to sve tako ide. Jaka politička retorika, vodi ka još otvorenijoj političkoj distanci, nacionalnom hermetizmu, koji na kraju završava u sukobima”, kaže za DW Dejan Vuk Stanković.

Umjesto da jača zategnute odnose, Beograd treba da svim svojim snagama utiče na to da ojača evropske vrijednosti, ne samo u Srbiji, već i na prostoru cijelog Balkana, naglašava Najdenov. “Treba da bude normalno da predsjednik Srbije, zemlje koja je odlučila da definitivno postane član EU i napravi taj korak ka pridruženju porodici evropskih naroda, ode u Sarajevo, da ode u Zagreb, i da se oko toga ne diže nikakva pompa ili prašina”.

Politika Srbije prema BiH u 2017.

Iako je godina počela zatezanjem odnosa Beograda i Sarajeva, Dejan Vuk Stanković ne očekuje značajne promjene u politici Srbije prema BiH. „Politika se neće mijenjati. Nastaviće se podrška Dejtonskom sporazumu, kao osnovi za organizaciju i funkcionisanje BiH. Dakle, uvažavanje teritorijalnog integriteta i političkog suvereniteta BiH, uz prihvatanje nužnosti da se razumiju prava Srba u Bosni”.

Prema mišljenju Jovana Najdenova, teško je predvidjeti kako će se razvijati odnosi Srbije i BiH, ali ključna stvar je da Srbija paralelno rješava probleme koji nju opterećuju i one koje ima sa zemljama u regionu. „Nije tu samo pitanje BiH, vidimo da prethodnih dana ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić pokušava da zbog svojih političkih pozicija, uoči predstojećih izbora posvađa Srbiju sa susjedima, sa Crnom Gorom, sa Makedonijom, sa Hrvatskom, poslije svega onoga što smo imali prethodnih mjeseci i godina u odnosima sa tim zemljama”.

Srbija, dodaje on, mora da sarađuje sa zemljama u regionu, i treba konačno staviti tačku na politiku sukoba. „Srpski političari, ali i političari u drugim zemljama u regionu treba da shvate da politika sukoba ne može i ne smije biti alternativa normalnom životu, jer su svi gradjani u regionu svjesni da bez normalnog suživota i saradnje, bez konačnog pomirenja, Balkan neće doživjeti sudbinu koje su doživjele zemlje razvijenog svijeta”, zaključuje Jovan Najdenov.