Da li je 30 godina staro meso jestivo u BiH?

Uslijed povećanja potražnje prehrambenih namirnica sve se češće u javnost plasiraju informacije o sumnjivom kvalitetu i porijeklu hrane koja je dostupna na tržištu.

Od navodno vještački dobijenog mlijeka, preko industrijski proizvedenih jaja, do „plastificiranog“ voća i povrća, često se u centar pažnje dovodi kvalitet mesa i mesnih prerađevina, za koje se vezuju neutemeljene priče o stavljanju u promet namirnica koje smrznute čekaju na konzumiranje više decenija.

Uprava carina Srbije u četvrtak je saopćila kako je dobila obavještenje da je u luku Bar u Crnoj Gori stigao tovar zamrznutog mesa iz 1982. godine, te kako su preduzete sve mjere da takvo meso ne stigne na tržište Srbije.

Prema navodima te službe, svim carinskim ispostavama je naloženo da preduzmu mjere pojačane kontrole, robnog i putničkog prometa sa posebnim akcentom na granične i pogranične prelaze prema Crnoj Gori, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, i Kosovu.

Na upit Al Jazeere, iz Uprave carine Crne Gore je potvrđeno da pošiljka, odnosno sporni tovar nije stigao na kontejnerski terminal Slobodne zone Bar, niti je crnogorska carina dobila informacija o prispijeću takve pošiljke.

Također, priču o preko tri decenije starom mesu su opovrgnuli odgovorni iz crnogorske luke, da bi i na kraju i direktor Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede Srbije rekao da je u pitanju neformalna informacija.

S obirom da se radi o zemljama koje se graniče sa Bosnom i Hercegovinom, tragom ove priče istražili smo da li je bilo zvaničnih dojava o mogućnosti prelaska mesa spornog kvaliteta preko bh. granice.

Obratili smo se Ratku Kovačeviću, načelniku odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

„Sa konkretnim slučajem smo se upoznali putem medija, a mi kao institucija koja je odgovorna za carinsku službu, nismo dobili nikakvu zvaničnu informaciju vezano za otkriće pošiljke u Crnoj Gori“, kazao je Ratko Kovačević.

Uvoz mesa iz Crne Gore

Prema zvaničnim podacima kojima raspolaže Uprava za indirektno oporezivanje BiH, u posljednjih deset mjeseci iz Crne Gore je uvezeno meso u vrijednosti od 2,9 miliona KM, od čega je meso dijelom crnogorskog porijekla, dok određeni dio uvoza čini meso iz Turske, Brazila i Argentine.

„Sve što je uvezeno, ušlo je u našu državu na zakonom propisan način, dakle, posjedovalo je svu neophodnu dokumentaciju, što uključuje i uvjerenje od Ureda za veterinarstvo da to meso zadovoljava sve standarde za uvoz“, navodi Kovačević.

Carinska procedura uvoza mesa nalaže uvozniku da pored sve potrebne administrativne dokumentacije mora probaviti uvjerenja od Ureda za veterinarstvo BiH, te od nadležnih inspekcijskih službi na entitetskom nivou.

„Bez uvjerenja da se radi o mesu koje zadovoljava kvalitet i sanitarne norme, te standarde za uvoz i stavljanje na tržište u BiH, carinska procedura se ne može završiti. To konkretno znači da mi kao carina ne možemo provjeravati kvalitet mesa, niti smo za to obučeni“, kaže Kovačević.

Za provjeru su obučeni, odnosno odgovorni uposlenici Ureda za veterinarstvo gdje se sprovodi laboratorijska analiza kojom se stiče odobrenje na ispravnost mesa za uvoz.

Prije nego što započne carinsku proceduru, uvoznik mora pribaviti uvjerenje nadležnih inspekcija uz potvrdu da to meso zadovoljava sve standarde za uvoz u BiH.

„To znači meso ne smije sadržati nikakve mikrobiološke kontaminante propisane zakonima, u šta spadaju različite vrste patogenih mikroorganizama i bakterija, odnosno određenih parazita“, navodi prof. dr. Muhamed Smajlović, šef Centra za kontrolu namirnica Vetrinarski fakultet Sarajevo.

Osim mikrobiološkog pregleda neophodno je meso prekontrolisati sa aspekta eventualne prisutnosti otrova, u šta spadaju hemijske toksične materije kao što su ostaci teških metala, pesticida ili antibiotika.

Ukoliko te dvije analize daju pozitivne rezultate, takvo meso se smatra ispravnim.

Zdravstvena ispravnost je jedna strana koja je osnovni preduslov za konzumiranje, odnosno, uvoz mesa. Sa druge strane, veoma važna osobina je kvalitet mesa.

Nejestivo meso

„Priča o mesu koje je zaleđeno 1982. je hipotetička priča, jer meso koje je staro više od 30 godina nigdje ne bi moglo proći kao prehrambeni proizvod. Takvo meso najvjerovatnije nije zdravstveno neispravno, nego jednostavno, ono svojim kvalitetom ne može ispuniti standarde potrebe za konzumiranje“, kaže profesor Muhamed Smajlović.

Kvalitet višegodišnjeg zaleđenog mesa nije zadovoljavujući, jer se pri izloženosti niskim temperaturama mijenjaju neki od elemenata u strukturi mesa.

„Dolazi do oksidacije masnih kiselina ćelijskih membrana mišićnog tkiva, što dovodi do užeglosti. Zatim do diskoloracije, rekristalizacije, i do sublimiranja, tačnije nestajanja vode u strukturi tkiva. Takvo meso se ne može konzumirati, jer bi se odleđivanjem jednostavno rečeno, raspalo“, tumači profesor Smajlović.

Većina propisa koja je napravljena na osnovu naučne literature definiše da na temperaturi dubokog zamrzavanja koja iznosi -18 stepeni celzijusa, zadržava se kvalitet svježeg mesa maksimalno godinu dana i to u zavisnosti od vrste.
Teoretski, meso veće starosti od propisanih godinu dana može se koristiti na odgovornost mesne industrije u proizvodnji prerađevina gdje će se upotrebljavati usitnjena mesna masa koja bez začina i aditiva faktički i nema ukusa, ali i za takvu primjenu postoje standradi koje meso iz navodnog crnogorskog slučaja ne bi moglo zadovoljiti.

Iako se kompletna priča o navodnom mesu iz luke Bar trenutno ne može potvrditi dokazima, to ne kazuje da je ilegalan promet zdravstveno neispravnih namirnica isključen. Upravo zbog potencijalne prisutnosti takve pojave se i digla medijska pažnja, a odgovorne službe su pokazale spremnost i odgovornost kada je u pitanju suzbijanje ilegalnog prometa prehrambene robe.

Preporučena maksimalna starost zamrznutog mesa

Prema vrsti životinje napravljena je lista preporučene maksimalne starosti mesa koje bi pri zamrzavanju zadržalo svojstva i kvalitet svježeg proizvoda.

Govedina: od 10 do 12 mjeseci

Svinjetina: od 6 do 8 mjeseci

Meso peradi: od 6 do 8 mjeseci

Ovčetina: od 6 do 8 mjeseci

Teletina: od 5 do 6 mjeseci