Prvi korak je načinjen
Da li će stranci “slomiti” SNSD i HDZ u procesu izmjena Izbornog zakona?
SDA je već odstupila od prvobitnog, odnosno koja traži uključivanje i CIK-a i opozicije u Interresornu radnu grupu
Namjera vladajućih stranaka u BiH da u Interresornu radnu grupu za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH izbaci članove Centralne izborne komisije (CIK), pa i opozicije odnosno da se u njoj nađu samo oni koji pripadaju SNSD-u, HDZ-u i SDA, ako je suditi prema prekjučerašnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH za sada je osujećena.
Piše: A. DUČIĆ
Naime, ovaj Dom je usvojio zaključak da se ne glasa o prijedlogu zaključka o osnivanju Interresorne radne grupe onako kako je predložio Zajednički kolegij oba doma i to da se u navedenoj radnoj grupi kada je riječ o Parlamentu uglavnom nađu članovi SNSD-a, HDZ-a i SDA, s izuzetkom Muniba Jusufovića (SBB).
Osim njega u navedenu radnu grupu iz oba doma su prvobitno bili predloženi Snježana Novaković-Bursać (SNSD), Alma Čolo (SDA), Borjana Krišto (HDZ), Bariša Čolak (HDZ), Sredoje Nović (SNSD).
No, nakon ovog zaključka čini se da je pritisak međunarodne zajednice ipak urodio plodom.
Tako su iz Američke ambasade, OSCE-a i Delegacije EU pozdravili raspravu na oovm Domu i potrebu da se u radnu grupu ipak uključi CIK i civilno društvo “kako bi mogao započeti ozbiljan rad na ključnim izbornim reformama”.
We welcome the HoR’s discussions on IAWG formation and the need for meaningful inclusion of CEC, civil society, and other key stakeholder input. Parliament and the CoM should complete the process without further delay so that serious work on key electoral reforms can begin.
— US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) March 31, 2021
Naime, zajednički kolegij je, suprotno ovome na čemu insistira međunarodna zajednica, bio predložio da u toku procesa Interresorna radna grupa za izmjenu izbomog zakonodavstva BiH “po potrebi može konsultirati stručnjake iz nevladinog sektora, Centralne izborne komisije BiH, akademske zajednice i druge”.
Zastupnica SDA Alma Čolo na sjednici Predstavničkog doma kazala je da su kod skoro svih ranijih izmjena Izbornog zakona BiH u radnoj grupi osim članova iz oba doma bili i predstavnici CIK-a, koji najbolje i poznaju problematiku oko izbornog procesa, odnosno nedostatke i manjkavosti.
-Saopćeno mi je da na proširenom kolegiju nije bilo dogovora oko toga članovi CIK-a uđu u sastav ove interresorne radne grupe iako s formira na osnovu inicijative na osnovu pisma OSCE-a, Delegacije EU, OHR-a i Američke ambasade. Baš u tom pismu piše da članovi CIK-a trebaju biti sastavni dio radne, pa tako oni ne mogu biti samo po potrebi konsultirani kako stoji u ovom prijedlogu – kazala je Čolo, dodavši da je nejasno šta su zadaci te radne grupe.
Zastupnik DF-a Dženan Đonlagić rekao je da predsjednici klubova svih parlamentarnih stranaka u ovom domu bez obzira da li su pozicija ili opozicija trebaju biti u radnoj grupi, jednako kao i članovi CIK-a. On je predložio da iz CIK-a budu predložena dva člana.
Zastupnica SNSD-a Snježana Novaković-Bursać rekla je da 2015. kada je osnovana interresorna radna grupa nije bilo članova CIK-a dodavši da je u to vrijeme CIK na legalan način izabran. Dodala je da Klub SNSD-a nema ništa protiv da bude i opozicije u radnoj grupu dodavši da nisu sigurni da li je to najbolji put da se proširuje radna grupa na takav način.
-Ne stoje navodi kako se bez CIK-a ne može. Ovaj sastav je nelegalno izabran i pojedini članovi CIK-a nemaju nikakvo iskustvo u ovoj oblasti – rekla je ona.
Zastupnik PDP-a Branislav Borenović kazao je da je shvatio stvarno dimenziju prijedloga da se ništa ne uradi u ovoj godini.
-Na tako očigledan način Kolegij je odredio da su stri partije važnije od ostalih i da rade na takvom jednom kapitalnom pitanju – rekao je on.
Predsjedavajuća Borjana Krišto (HDZ) je rekla da CIK nije tijelo koje bi trebalo učestvovati u promjenama Izbornog zakona.
-Ovaj CIK koji je imenovan protivno Izbornom zakonu nije mu mjesto da radi na izmjenama Izbornog zakona – kazala je ona. Zastupnik Naše stranke Damir Arnaut joj je replicirao kazavši da CIK prema zakonu podnosi izvještaju Parlamentu o provođenju izbora i inicira izmjene zakona. Naglasio je dakle da je zakosnka obaveza i nadležnost CIK-a da to čini.
Za razliku od SDA, koja je odstupila od prvobitnog, odnosno koja traži uključivanje i CIK-a i opozicije u Interresornu radnu grupu, SNSD i HDZ ostali su kategorično protiv, prkoseći tako i međunarodnoj zajednici.
Tako je Krišto na ovoj sjednici bez da je sve predložene prijedloge dala na glasanje obznanila da je usvojen zaključak da se svi prijedlozi upute Zajedničkom kolegiju na razmatranje i izjašnjenje. To je bio, inače, raniji prijedlog njenog kolege Nikole Lovrinovića (HDZ) koji je očigledno bio dogovoren u hodniku Parlamenta.