Da li će političari osim protesta protiv samih sebe zakonski zaštititi žene?

U nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine održani su protesti protiv nasilja nad ženama nakon femicida i ubistva Nizame Hećimović u Gradačcu u petak, 11. augusta.

Protestnim šetnjama odazvao se veliki broj građana, koji su izašli na ulice kako bi pokazali gnjev i duboku tugu zbog ubistava koja su potresla BiH.

Protest protiv samih sebe

Na protestu na koji je pozvala gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, ona je u obraćanju okupljenima pročitala 16 zahtjeva. Međutim, bosanskohercegovačka javnost je ogorčena na vlasti koje pozivaju na proteste, a ne djeluju protiv nasilja nad ženama.

Organizatori protestne šetnje u Mostaru, Inicijativa građanki Mostara, tom prilikom zatražili su da se problemu femicida konačno ozbiljno pristupi.

“Institucije još ništa nisu uradile. Zakazali smo u preventivnim mjerama. Žene trpe nasilje godinama. Zakazali smo u podršci, zaštiti… Žene koje prijavljuju nasilje, nažalost, uglavnom nemaju kuda, pa se vraćaju nasilnicima, postajući žrtve još većeg nasilja. Djecu moramo educirati još od vrtića, preko škole, pa tek onda uređivati zakonske regulative za sve koji vrše nasilje, koji se usude podići ruku na ženu“, kazala je u ime organizatora Alisa Hajdarović.

Podsjetila je i na slučajeve nasilja nad ženama u Mostaru.

“Imali smo slučajeve zlostavljanja žene i djece. Nažalost, sudstvo i tužilaštvo su štitili tog nasilnika, pa su morali otići daleko. Imamo veliki broj žrtava, koje se nažalost obeshrabruju nasiljem. U Mostaru imamo Sigurnu kuću, međutim korisnice tu mogu provesti samo šest mjeseci. A, šta dalje? Šta ako nemaju novca za dalje? Djeci se mora obezbijediti školovanje, a majkama poslovi za obezbjeđenje egzistencije njihovoj djeci“, dodala je.

“Došli smo do dna”

Jedna od učesnica protesta poručila je da žene “šalju vrisak sa Španskog trga”.

“Došli smo do dna. Apel vlasti i medijima: ‘Pomozite nam da se izborimo. Nedopustivo je da gledamo prenos ubistva žene. Ni u najcrnjim mislima nisam mogla pomisliti da ćemo tome svjedočiti. Ponekad se žena ubija samo zato što je žena. Zato što nije napravila ručak, što je tražila platu koja je zarađena…“, rekla je tom prilikom Ifeta Ćesir – Škoro.

S obzirom na činjenicu da femicid nije univerzalno definisana pravna kategorija, pa samim tim ni pravosuđe Bosne i Hercegovine ne poznaje ovaj termin, a ne postoje ni zvanični podaci o broju ubistava ili pokušaju ubistava žena, do njih se najčešće dolazi iz medija.

Prema istraživanju OSCE-a, 48 posto žena u BiH doživjelo je neki oblik zlostavljanja, a 84 posto ostaje neprijavljeno. Sveobuhvatan odgovor na tu alarmantnu situaciju će uključivati koordinirane napore, uključujući efikasnu primjenu postojećeg zakonodavstva i obuku policijskih i pravosudnih službenika.

Poražavajući podaci

Poražavajući podaci govore da je od 2015. do 2021. godine ubijeno više od 50 žena. Daleko je veći broj onih koje svakodnevno trpe određene oblike nasilja.

Posljednji podaci koje je objavila Fondacija CURE obuhvataju period od januara do novembra 2022. godine, a kažu da je 11 žena ubijeno na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Iako zakoni u BiH predviđaju mjere zaštite ženama žrtvama nasilja, te se mjere ne sprovode u praksi, a bh. zakonodavstvo ovakve slučajeve ubistva ili pokušaja ubistva ne tretira kao femicid ili pokušaj femicida već se počiniocima najčešće izriču blaže kazne, uz olakšavajuće okolnosti.

Političari na vlasti godinama se prema ovom problemu odnose u najmanju ruku populistički. Kada se desi zločin, izlaze sa saopćenjima kako će raditi sve na rješavanju tog problema, međutim u praksi ne rade ništa konkretno.

Posljednji zločin u Gradačca najbolji je primjer ponašanja naših političara. Vlast je organizovala proteste u Sarajevu, iako u svojim rukama imaju sve poluge za rješavanje problema!?

Da li će ovaj put nešto i uraditi? Podijelite sa nama svoja razmišljanja u upitniku ispod teksta: