Cvjeta preprodaja proizvoda iz inostranstva
Mnogi se zaklinju u bolji kvalitet inostranih proizvoda iste marke koja se i kod nas nudi, iako zvanična analiza nije urađena, pa su se građani koji često putuju u Austriju ili Njemačku dosjetili da tamo nabavljaju higijenske, kozmetičke i prehrambene proizvode koje preprodaju, pa ima situacija da se strani prašak za veš prodaje i na kilogram.
“Imamo jednu ženu koja donosi godinama prašak za veš iz Njemačke, jednom u 15 dana, pa odemo do nje i kupujemo po tri kilograma, izvaže nam iz velike kutije. Taj prašak je puno bolji, odnosno bolje se veš opere nego sa ovim kod nas. Navikli smo na njega”, kaže jedna Banjalučanka.
Mišljenja građana su podijeljena, pa dok jedni smatraju da su cijene tih proizvoda u preprodaji visoke, drugi pak tvrde da za nekoliko maraka više dobiju kvalitetniji proizvod, pišu Nezavisne novine.
Mnogi tvrde kako, bez obzira na to što izgleda identično, nutela kupljena u domaćoj trgovini nije ista kao ona koju neko donese iz inostranstva, dok su se mnoge domaćice uvjerile kako deterdženti kupljeni u nekoj evropskoj zemlji ne mogu da se porede po kvalitetu sa istim deterdžentima kod nas.
Mnogo takvih oglasa ima na internetu.
Najprodavaniji proizvod je nutela, koja košta osam do 10 KM u tegli od 825 grama, zatim slijede omekšivači za veš i deterdženti te razni proizvodi za čišćenje.
Proizvodi za čišćenje njemačkih robnih marki su u ovakvim ponudama od četiri do 10 KM, dok se prašak za veš prodaje već od 1,5 KM po kilogramu.
“Preko porodičnih prijatelja smo čuli za ženu koja u Banjaluci prodaje proizvode iz Njemačke. Tu su obično higijena i ponešto od hrane i slatkiša popularnijih marki. Redovno kupujemo od nje”, kaže jedan Banjalučanin.
Slaviša Kajkut, sekretar Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”, smatra da se artikli posebno prave za naše tržište sa smanjenim kvalitetom, te da su to potrošači uvidjeli i koriste svaku priliku da dođu do robe iz inostranstva koja je, tvrdi, kvalitetnija.
“Prašci za veš i omekšivači stranih marki mogu se prodavati ovdje u prodavnicama, ali potrošači ponekad nemaju adekvatan prevod, jer deklaracija ostaje na stranom jeziku. Prijavili smo i Inspektoratu RS da takvi proizvodi nemaju deklaraciju na našem jeziku”, rekao je Kajkut.
Uporedna istraživanja kvaliteta istih proizvoda koji se nalaze na tržištu Evropske unije i Bosne i Hercegovine do sada nisu sprovođena.
Ima i građana koji smatraju da treba kupovati samo domaće proizvode, te da su odlični kvalitetom.
“Naši proizvodi su veoma dobri, nego mi smatramo čim je nešto iz inostranstva, bolje je. Nije tako. Ja kupujem domaće proizvode, bar znam da tako pomažem domaće firme i naše zaposlene”, kaže Milan T. iz Prijedora.
