Željka Cvijanović potpisala ukaz kojim se dozvoljava negiranje genocida u RS

Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske (RS) donijela je ukaz prema kojem od 13. oktobra u tom bosanskohercegovačkom entitetu neće važiti izmjene krivičnog zakona BiH, koje je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, a kojima se krivično kažnjava negiranje genocida i drugih zločina, javlja RadioSlobodnaEvropa.

U utorak, 12. oktobra u Službenom glasniku RS je objavljen ukaz o proglašavanju dva zakona u RS. Prvi se odnosi na neprimjenjivanje Inzkovog zakona u RS, a drugi se odnosi na zabranu “omalovažavanja i izrugivanja” RS-a. Nakon objave u Službenom glasniku, ukaz stupa na snagu dan poslije.

Incko je krajem jula nametnuo izmjene krivičnog zakona BiH kojima se uvodi krivična odgovornost za negiranje genocida i drugih zločina presuđenih na domaćim i međunarodnim sudovima.

Šta se kaže u odluci?

“Proglašavam zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi zakon o dopuni krivičnog zakona BiH koji je Narodna skupština RS usvojila na dvadesetoj posebnoj sjednici održanoj 30. jula 2021. godine”, navedeno je u ukazu Željke Cvijanović.

U članu 1. se kaže da se “odluka visokog predstavnika neće primenjivati na teritoriji RS”.

U članu 2 piše da “nadležni organi RS neće sarađivati sa nadležnim organima BiH u pogledu primjene odluke visokog predstavnika, dok se u članu 3 precizira da će zakon RS stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku RS.

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je 30. jula, po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida.

Zastupnici u NSRS-u usvojili su i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno izmjene ovog zakona, kojim će biti kažnjivo nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom.

Zakonom o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika konstatira se da se ta odluka i njome nametnute izmjene Krivičnog Zakona BiH “neće primjenjivati na teritoriji RS”, te da “u primjeni Inzkove Odluke nadležni organi RS neće surađivati s nadležnim organima BiH”.

Predloženim izmjenama i dopunama Кrivičnog zakonika RS dodaje se član 280a kojim su predviđene zatvorske kazne za „povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda“.

Tako je predviđena kazna zatvora do tri godine za onoga “ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu”.

Kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina predviđena je “ako je djelo izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim”.

Stav Ustavnog suda RS

Ustavni sud Republike Srpske krajem septembra je utvrdio da vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda nije povrijeđen zakonom o neprimjenjivanju odluke Visokog predstavnika o zabrani negiranje genocida.

Ustavni sud RS, također, je utvrdio da vitalni nacinalni interes Bošnjaka nije povrijeđen ni dopunama Krivičnog zakona RS, kojim se predviđaju zatvorske kazne za one koji RS nazivaju „genocidnom i agresorskom tvorevinom“.

Ustavni sud RS je zaključio da se ovi zakoni „jednako odnose na sve građane“.

Prethodno na sjednici zajedničke komisije Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske (RS), 20. augusta, nije postignuta saglasnost o aktima koji su razmatrani u vezi sa vetom Bošnjaka na odluku o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika i Zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda pokrenuo je 5. augusta mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa odnosno uložio veto na te zakone.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ali i ostali političari iz Republike Srpske (RS) ne učestvuju u radu institucija BiH nakon što je, krajem jula, bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko izmjenama Krivičnog zakona BiH zabranio negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

U petak u Banjaluci sastanak političkih predstavnika Bošnjaka u RS povodom ukaza
Iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa kako do utorka, 12. oktobra nije pristigla nijedna apelacija koja se odnosi na objavljeni ukaz o proglašavanju dva zakona u Republici Srpskoj.

Mihnet Okić, potpredsjedavajući Vijeća naroda iz reda Bošnjaka izjavio je za RSE da nisu podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH na ove zakone, jer „nisu očekivali da će primjena zakona donesenih u RS biti provedena tako brzo“.

On je najavio da će se u petak, 15. oktobra u Banjaluci održati sastanak na kome će se razmatrati mogućnost pokretanja apelacije Ustavnom sudu BiH koji se odnose na proglašenje zakona koji stavljaju van snage izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida.

„Na sastanku će prisustvovati Bakir Izetbegović i predstavnici Bošnjaka u institucijama Republike Srpske“, kazao je Okić.

“Nije niko očekivao takve poteze. Tek treba donijeti odluku i sačekati reakciju možda i visokog predstavnika, jer to što se radi, to je za nepovjerovati u ovom entitetu. Na sastanku u petak razgovaraćemo u tom pravcu, da se pokrene pitanje tih zakona pred Ustavnim sudom BiH. Ako se do tada nešto ne desi, sigurno će biti i mora biti djelovanje u tom pravcu da se stane u kraj ovoj anarhiji”, rekao je Okić za RSE.

Istovremeno, Ćamil Duraković, odbornik u Skupštini Opštine Srebrenica kaže za RSE kako je ukaz o proglašavanju dva zakona u RS „pucanj u prazno“, te da izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik važe na cijeloj teritoriji BiH.

„Krivični zakon BiH i nikakvi entitetski ukazi ne mogu ga osporiti i sve drugo je neprimjenjivo. Ovaj ukaz ne znam da će uopšte biti validan i mislim da će Tužilaštvo BiH nastaviti raditi svoj posao“, kazao je Duraković.

Kada je riječ o drugom zakonu koji je stupio na snagu u RS, a kojim je predviđeno kažnjavanje narušavanje ugleda RS, Duraković kaže da je on dokaz da će političke strukture koje predvodi predsjendik SNSD-a Milorad Dodik činiti sve da budu sankcionisani svi koji na bilo koji način ukazuju na diskriminaciju ili negiranje genocida.

„Sada je to i konačna poruka da ovdje nema prostora za druge, osim za građane srpske nacionalnosti i da je ovo ekskluzivitet jedog naroda, jer se u riječ navodi šta se smije, a šta ne smije. To je apsurd“, kaže Duraković.

Duraković je smijenjen sa mjesta predsjednika Skupštine Opštine Srebrenica 16. septembra, zato što je podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv novinara Radio-televizije Repubike Srpske (RTRS) zbog negiranja genocida.

On je krajem jula podnio krivičnu prijavu protiv novinara Radio-televizije RS (RTRS), koji je dio Javnog servisa Bosne i Hercegovine, Branimira Đuričića.

“Osumnjičeni je na Twitter profilu svjesno i namjerno napisao objavu u kojoj se navodi “Od danas je i formalno na snazi Zakon o negiranju genocida u Srebrenici. Kazna zatvora do pet godina zatvora. Uz iskreno uvažavanje bošnjačkih stradalnika u Srebrenici, kao potomak žrtava istinskog, jasenovačkog genocida i borac za slobodu izražavanja kažem u Srebrenici nije bilo genocida'”, kazao je tada Duraković za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Durakovićevu smjenu je prethodno najavio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik 30. jula.

Dvadeset osmog jula stupile su na snagu dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula.

Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.

Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.