Ćuzović: Da nije bilo tunela danas bi govorili o drugačijoj istoriji Sarajeva

Objekt D-B poznat kao Sarajevski tunel spasa, koji je pušten u funkciju 31. jula 1993. godine, danas predstavlja jedan od najznačajnijih kulturno-historijskih spomenika iz proteklog rata.

Stručna savjetnica i kustosica muzejske postavke Belma Ćuzović rekla je u razgovoru za Fenu da je Tunel D-B mjesto jedinstvenog historijskog iskustva.

– Da nije bilo tunela, da nije 30. jula 1993. godine u 21.00 sat prokopan, mi bismo danas sigurno govorili o drugačijoj istoriji Sarajeva i BiH. Kroz Tunel je zabilježeno oko dva miliona prolazaka za vrijeme rata, za manje od dvije godine njegovog funkcioniranja. Kroz njega je u grad unesena dovoljna količina hrane, naoružanja i municije da se grad odbrani, a i da njegovi stanovnici prežive – navela je je Ćuzović.

Kako ističe, danas je povećan broj domaćih posjetilaca koji dolaze na Tunel, prisjećaju se svojih iskustava, prolaska, vremena kada je tunel bio jedina veza sa slobodnom bosanskom teritorijom.

– Stranim posjetiteljima je uvijek zanimljivo zamisliti situaciju u kojoj je jedan grad usred Evrope u 20. stoljeću u potpunosti okružen, i ima jedinu malu slamku spasa, taj tunel – prolaz od 800 metara koji ga povezuje s ostatkom svijeta, i obično su njihova pitanja vezana za to kako smo ustvari uspjeli preživjeti – kazala je Ćuzović.

Povodom 25. godišnjice od puštanja Tunela u funkciju, u organizaciji Fonda memorijala i Spomeničkog kompleksa D-B, 31. jula bit će upriličen prigodan program i to na dvije lokacije, na Spomeničkom kompleksu i u prostorijama Fonda memorijala na Kovačima, gdje će biti organiziran stručni simpozij.

– Na lokaciji Spomeničkog kompleksa Tunel D-B svečano će biti otvorena izložba “Tunel spasa: Spas u ratu, uspomena u miru”, koja se bavi hronološkim slijedom nastanka ideje samog prokopavanja i funkcioniranja tunela, te onog što je tunel danas – kazala je stručna savjetnica i kustosica muzejske postavke Belma Ćuzović, dodajući da će u sklopu otvorenja te izložbe biti upriličen i kulturno-umjetnički program.

Također, bit će upriličena i prezentacija audio-vodič Spomeničkog kompleksa Tunela D-B na njemačkom jeziku, te otvaranje drugog dijela izložbe “Oni su Tunel”.

– Tokom prezentacije drugog dijela projekta ‘Oni su tunel’ bit će predstavljen projekt koji se bavi ljudima koji su učestvovali u izgradnji tunela. Njihove fotografije će biti izložene u našem muzejskom prostoru – navodi Ćuzović.

Ova godišnjica kao i sve godišnjice dosad posvećena je najviše, kako je istaknula, ljudima koji su učestvovali u izgradnji tunela.

– Ovo je svojevrstan način da im se zahvalimo za ono što su uradili u ključnim trenucima za BiH i Sarajevo – kaže Ćuzović.

U sklopu obilježavanje 25. godišnjice Spomeničkog kompleksa Tunela D-B bit će organiziran i Internacionalni stručni simpozij s eminentnim predavačima iz svijeta arhitekture, građevinarstva i muzeologije.

Stručni simpozij je na temu “Uloga dizajna u procesu komemoracije”, a bavit će se temom komemorativne arhitekture i memorijalnih praksi.

Tunel D-B u ovom trenutku je otvoren za posjetitelje u dužini od 25 metara.

– To je orginalni početni dio tunela, međutim, već ovih dana počinju novi radovi na izgradnji dodatnih 130 metara, odnosno uskoro očekujemo da i taj dio bude otvoren za prolazak posjetilaca – najavila je Ćuzović, dodavši da bi radovi trebali početi sljedeće sedmice, a završetak se očekuje do kraja godine.

Tunel je prokopan 1993. godine ispod aerodromske piste, čime je opkoljeno Sarajevo tada dobilo svoj jedini ulaz i izlaz.

Prosječno, kroz tunel je prolazilo i do 4.000 ljudi dnevno. Prelazak 800 metara dugog tunela nekad je trajalo i po dva sata. Kada bi promet bio manji, tunel se mogao proći za nekih 15 do 30 minuta. Teško je i zamisliti da bi Sarajevo i njegovi građani uspjeli preživjeti bez tunela ispod piste, te, stoga, ne čudi da je komunikacijski objekt D-B ostao poznat pod imenom – Tunel spasa.