“Čuvali smo vjerske objekte drugih, a skoro svi naši su porušeni” (FOTO)

Naš narod nije rušio bogomolje drugih, a neki su rušili naše. I u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu naš narod je čuvao vjerske objekte drugih, a neki su porušili skoro sve džamije i mesdžide do kojih su došli, poručio je muftija travnički Ahmed ef. Adilović, u današnjem obraćanju okupljenim vjernicima na centralnoj svečanosti kulturno-vjerske manifestacije “509. Dani Ajvatovice”, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon klanjanja podne-namaza i učenja dove na platou Ajvatovice, danas je završena centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije “509. Dani Ajvatovice”.

Centralnoj svečanosti na platou Ajvatovice, prisustvovali izaslanik reisu-l-uleme IZBiH muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović, muftija travnički Ahmed ef. Adilović, bivši predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske (TBMM) koji je obnašao i fukciju zamjenika premijera te zemlje Bulent Arinc, ambasador Turske u BiH Haldun Koc, premijer Srednjobosanskog kantona (SBK) Tahir Lendo, savjetnik za vjerska pitanja pri ambasadi Turske Hasan Atli, koordinator TIKA-e u BiH Omer Faruk Alimci, načelnici Bugojna, Donjeg Vakufa, Novog Travnika, brojni imami, zvanice i vjerinci.
Nešto više od 250 konjanika, koji su dan ranije iz Karaule i drugih bh. gradova krenuli prema Pruscu i na tom putu prošli kroz Donji Vakuf, gdje ih je dočekalo više hiljada građana, jutros su nakon tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije u Pruscu krenuli ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.

Konjanici, bajraktari i više hiljada vjernika iz Bosne i Hercegovine, Turske i cijele Evrope pohodilo je podnožje planine Šuljage, sedam kilometara od starog grada Prusca. Tamo se, prema vjerovanjima, učenjak Ajvaz-dedo 40 jutara molio Bogu za vodu. A, u sjećanju na uslišenu mu molitvu, zahvaljujući kojoj je Prusac dobio vodu, vjernici već pet stoljeća pohode ovaj kraj.

Muftija travnički Ahmed ef. Adilović je u obraćanju podsjetio kako je moto ovogodišnjih “Dana Ajvatovice”, “Ponosni na svoju vjeru, tradiciju i domovinu”, te poručio kako “ovim motom ukazujemo na tri izuzetno važna elementa našeg identiteta, koji su uvjet za opstanak našeg naroda”.

“Od kako kao narod postojimo na ovim lijepim bosanskohercegovačkim prostorima postoje osporavanja i nasrtaji na te, ali i ostale elemente našeg identiteta, kao što je nacija, jezik… Bilo je, a i danas ima, onih koji okrivljuju naše pretke da su napustili vjeru svojih pradjedova, da mi nemamo svoju kulturu i tradiciju, a ni svoj jezik, pa da ne možemo biti ni narod i ne možemo imati svoj jezik i svoju domovinu. Jasno je da se radi o zlonamjernim ljudima, koji imaju pretenzije prema drugim narodima i teritorijama i koji su nerijetko napadali na nas i našu domovinu, zbog čega je naš narod doživio deset pokušaja uništenja i istrebljenja sa ovih prostora”, poručio je Adilović.

Kako je istakao, činjenica je da smo mi miroljubiv narod, da nikome zlo ne mislimo i nemamo pretenzija prema drugim narodima i teritorijama.

“Mi hoćemo da živimo u miru, zajedno sa drugim narodima, uživajući ista prava kao i drugi – ni manje ni više. To smo dokazali kroz historiju i zato trebamo biti ponosni na svoju vjeru, tradiciju, domovinu i ostale elemente našeg identiteta”, rekao je Adilović, te nastavio:

“Naš narod je stoljećima živio u skladu sa principima po kojima drugog ne treba krivo ni pogledati, a kamoli mu zlo činiti.

U našoj tradiciji duboko se ukorijenio princip pomoći drugim ljudima, bez obzira na to kako se zovu i koje su vjere i nacije. Posebno je njegovan odnos prema komšiji, u kojem se komšija poštovao skoro kao i vlastita rodbina. Ako smo mi imali šta jesti, ni naše komšije nisu mogle biti gladne. Povijest je zabilježila da naš narod druge nije tjerao da prihvate našu vjeru, a neki su naše pretke prisiljavali da prihvate njihovu vjeru. Također, naš narod nije druge tjerao sa svojih ognjišta i iz svoga zavičaja, a neki su nas protjerivali. Naš narod nije rušio bogomolje drugih, a neki su rušili naše. I u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu naš narod je čuvao vjerske objekte drugih, a neki su porušili skoro sve džamije i mesdžide do kojih su došli. Konačno, naš narod nikada nije činio genocid nad drugima, a neki nad nama jesu, i to više puta! I opet, naš narod se nije svetio, iako je bilo prilika kada je to mogao. Zato trebamo biti ponosni na našu tradiciju i na njoj graditi našu budućnost.

Dodao je kako je BiH, zemlja sa hiljadugodišnjom tradicijom, kao takva drugim državama bila primjer tolerancije i poštivanja ljudskih prava i ona to treba ostati i u budućnosti. Ničim izazvane, druge zemlje su nerijetko pokušavale osvojiti našu lijepu domovinu i uništiti je, ali to nikada nisu uspjeli i, dodao je, ako Bog da, nikada i neće!

“Uprkos brojnim pokušajima komadanja i razbijanja, ona je opstajala i jačala. Zato vjerujemo da će ona i ovoga puta nadživjeti trenutne nasrtaje na nju i njene vrijednosti. Naravno, za to se i mi trebamo maksimalno potruditi, na principima naše vjere i tradicije, njegujući svoj identitet i čuvajući svoju domovinu. Molimo Svemogućeg Allaha da sačuva našu domovinu i podari joj napredak i prosperitet, a nama podari dobro i ovog i budućeg svijeta”, zaključio je Adilović.

Fazlović: Moramo da čuvamo vjeru i tradiciju

Potom se okupljenim obratio izaslanik reisu-l-uleme IZBiH Vahid ef. Fazlović, muftija tuzlanski, koji je na samom početku obraćanja prisutnima prenio selame reisu-l-uleme Husein ef. Kavazovića.

Istakao je kako u svakodnevnoj pobožnosti čovjeka posebno nadahnjuje zahvalnost Stvoritelju.

“U određenom vremenu i na određenom mjestu ona posebno dolazi do izražaja, kao što je to u ovom danu i na ovom časnom dovištu Ajvatovici. Čovjek je svojom zahvalnošću najpotpunije potvrđuju je svoje vjerovanje i pokornost Allahu Svemogućem, tako se svi mi u ovom času osjećamo, jer su nas srca ovdje i dovela, u čežnji da postignemo ovo veliko zadovoljstvo”, rekao je Fazlović.

Citirajući odlomke iz Kur'ana, u kojima se kaže: “Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte”, muftija Fazlović je nastavio:

“A zar mi, braćo i sestre, nismo na ovo blagoslovljeno mjesto došli da upravo to posvjedočimo, okupili smo se kao što su to i prije 500 godina činili naši dobri prethodnici. Došli smo da u našoj iskrenoj pobožnosti i našoj zaajedničkoj predanosti, zavjet položimo, da ćemo se još čvršće Allahovog užeta držati i da ćemo se s većom odgvornošću u našem džematu ponašati. Nužno je da posvjedočimo i jedno i duruo, jer ništa nije važnije od naše spremnosti da čuvamo našu vjeru i našu tradiciju i da nad našom domovinom bdijemo”.

Fazlović je naglasio kako su “to dvoje i najdragocjenije naslijeđe koje je sačuvano u svim generacijama prije nas i koje je nama povjereno”.

Nakon obraćanja i programa klanjan je podne-namaz i proučena dova.

Bajraktare, zadužene predstavnike džemata iz BiH i dijaspore za nošenje zastava, koji su nosili bajrake prema platou Ajvatovice, slijedilo je više stotina posjetitelja ove manifestacije iz BiH, Turske i drugih zemalja. Nakon dolaska na mjesto za koje se vjeruje da je lokalitet na kojem se odvojila stijena kako bi pitka voda došla u Prusac, mnogi vjernici iskoristili su priliku da okuse vodu koju smatraju ljekovitom.

Ove godine je dodijeljeno specijalno priznanje konjanicima iz Brčkog koji su čitav put do Prusca prešli na konjima. Priznanje za doprinos u promociji Ajvatovice je glavni imama Medžlisa Donji Vakud Esad ef. Slipac.

Najmlađim bajraktarom ove godine proglašen je 12-godišnji Kerim Šošić, iz Bugojna. Najstariji bajraktar ove godine je Fadil Čelić (75) iz Gornjeg Vakufa. Najmladji konjanik bio je Mirhad Dedić (7) godina iz Donjeg Vakufa, a najstariji konjanik Srebreničanin Emin Bektić (74).

Tradicionalni turski vojni orkestar mehter i ove godine je nastupio u okviru obilježavanja 509. “Dana Ajvatovice”. Orkestar Mehter izvodio je kompozicije na turskom i bosanskom jeziku. Svečanost je svojim nastupom uveličala i derviška grupa poznatija i kao “nebeski plesači” ili Semazen, te hor Elči Ibrahim-pašine medrese iz Travnike, zatim Armina Muzaferija… Odlomke iz Kur'ana na samom početku programa proučio je hafiz Bilal Aydin, mujezin džamije Ulu u Bursi. Predstavnici turskog bataljona u BiH goste na Ajvatovici počastili su i poklonima.

Najveće dovište muslimana u Evropi

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu, moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima, četrdeseto jutro od dolaska na dovište, Ajvaz-dedo je usnio san o sudaru dva ovna. Kada se probudio, stijena je bila razdvojena, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Europe i Azije.