Ćurak: Ključni problem što nemamo konsenzusa u izgradnji države

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) na Izbornoj skupštini 20. decembra 2022. godine za dopisne članove izabrala je 11 profesora iz Bosne i Hercegovine, među kojima i profesore Fakulteta politčkih nauka Univerziteta u Sarajevu Nerzuka Ćurka i Asima Mujkića, u odjeljenjima društvenih i humanističkih nauka.

Tim povodom Fakultet političkih nauka organizirao je panel diskusiju “Mogućnost i budućnost Bosne i Hercegovine.

Novoizabrani članovi ANUBiH predstavili su svoje referate nakon kojih su učesnici diskutirali o izazovima sa kojim se suočava BiH kao i potencijalnim razvojnim putevima države i društva.

U svom referatu Narezuk Ćurak je naglasio je da je današnja debata svjesno naslovljena odnosom mogućnosti i budućnosti Bosne i Hercegovine.

– Mi vidimo da su zgužvane i mogućnost i budućnost BiH, a ono što je zgužvano mora da se ispegla. Ja sam duboko uvjeren da BiH ima mogućnost iako ponekad ključni, prije svega politički intelektualni akteri, šalju besramne poruke o nemogućnosti Bosne i Hercegovine. Činjenica je da smo mi u Ujedinjeniom nacijama, stalno naglašavam da historija ne poznaje da je bez sporazuma neka država prekrižena iz UN-a, tako da se samo radi o stvaranju vanjskopolitičkog kapaciteta da se konačno donese konsenzualna odluka da se gradi država. Nama to zaista nedostaje. Naš ključni problem je što nemamo konsenzusa u izgradnji države – kazao je Ćurak.

Kada se taj konsenzus postigne, bio on najminimalniji mogući, Ćurak smatra da će stvari krenuti nabolje, ali da to ne zavisi samo od nas, već puno i od geopolitičkih okolnosti, koje u ovom trenutku nisu baš najsretnije.

– Moja glavna nada je da će se sačuvati i pobijediti liberalna demokratija, i da je to okvir u kojem možemo biti članica trans-atlanske alijanse. Smatram da je to najvažniji strateški cilj BiH i da ćemo nekada postići konsenzus o tome – kazao je Ćurak.

U svom referatu Asim Mujkić pažnju je posvetio “onim elementima kulturnog identiteta, koju bosanski ljudi sobom nose, bez obzira na svoju nacionalnost i etničku pripadnost, te pokušavaju identificirati one elemente na kojima se može i razmišljati i reflektirati o nekoj vrsti zajedničkog identiteta, u pluralu”.

– Mislim da rat, koliko god dugo da je trajao, i nakon što je prestao biti oružani, identitetski rat, nije uspio da uništi ono što ove ljude spaja. Te elemente moramo da identificiramo i dalje razvijamo, ne samo mi iz akademske zajednice, veći i drugi recimo u političkoj sferi – kazao je Mujkić.