Ćudić: Za spomenik ubijenim na Kazanima ne postoji politička podrška
Ratni zločin na Kazanima jedan je od najstrašnijih zločina, a još je strašniji jer nije problematiziran u javnosti na način na koji želimo – kazao je danas Edvin Kanka Ćudić iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) prilikom predstavljanja publikacije “Ratni zločin na Kazanima – Presude”, koja je objavljena kao druga knjiga edicije “Ratni zločini – transkripti presuda sudova u Bosni i Hercegovini”.
Ovaj ratni zločin počinili su pripadnici 10. brdske brigade Armije Republike BiH (ARBiH) pod komandom Mušana Topalovića Cace. Oni se smatraju odgovornim za ubistva hrvatskih i srpskih civila u Sarajevu, koji su iz svojih stanova odvedeni na područje Trebevića kod duboke jame zvane Kazani, gdje su bacana tijela ubijenih.
Za zločine na Kazanima do sada je osuđeno 14 pripadnika ARBiH. Topalović je ubijen dan nakon hapšenja, u pokušaju bijega.
– Bolna je činjenica za UDIK da pojedine Sarajlije slave ovog čovjeka kao heroja, a Udruženje Zelene beretke na svaku godišnjicu njegove smrti organiziraju posjetu mezarju, jer ga smatraju istinskim herojem – kazao je Kanka Ćudić na pres-koneferenciji u Sarajevu.
Napomenuo je da broj ubijenih na Kazanima nikada zvanično nije utvrđen te da je 20 godina poslije predmet čestih javnih rasprava. Također, dodao je, u javnosti se govori da ubijeni na Kazanima nikada nisu do kraja ekshumirani, jer su bacani u jamu i posipani krečom te da postoji nekoliko slojeva koji nikada nisu sasvim iskopani.
Kanka Ćudić je istakao da je, iako je Samir Bejtić koji je također učestvovao u zločinima počinjenim na Kazanima, jedina osoba koja je optužena za ovaj ratni zločin, deprimirajuće to što Tužilaštvo BiH nije izašlo pred Sud BiH s optužnicom koja bi ga teretila za zločin nad civilima.
UDIK, kaže, od prošle godine izrađuje centralnu evidenciju spomenika u BiH koja će biti baza podataka i poslužiti u izgradnji mira i suočavanja s prošlošću, ali i kao pregled stvarnog stanja u pogledu spomenika u BiH.
– Za spomenik civilnim žrtvama rata ubijenim na Kazanima očito ne postoji dovoljna politička podrška i suočavanje s ovim ratnim zločinom – rekao je Kanka Ćudić, dodajući da iz tog razloga ova publikacija ima za cilj da otvori pitanje izgradnje spomen-obilježja žrtvama ratnog zločina na Kazanima.
Također, dodao je, ova knjiga treba da izbriše svaku mogućnost manipulacije i opravdanosti ovog ratnog zločina.
Zaključio je da je potrebno izgraditi spomen-obilježje ne samo na lokalitetu Kazani već i spomenik u Sarajevu koji će jasno ukazivati na ratni zločin učinjen nad civilima u glavnom gradu BiH.
To je, podvukao je, moralni duh i obaveza da se na jednak način odnosi prema svim nevinim žrtvama tokom opsade i ubijanja u Sarajevu.