Crnadak za Fokus.ba: BiH trebaju investicije, Makedonija je ispred nas

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak izjavio je u intervjuu za portal Fokus.ba da BiH treba više investicija te da je osnovni preduslov za to borba protiv korupcije.

U razgovoru za naš portal Crnadak je govorio i o koaliciji na državnom nivou, putu BiH ka EU i NATO-u, regionalnoj saradnji, a uputio je i niz oštrih kritika prema vladajućim strukturama u RS-u.

Koliko ste zadovoljni radom diplomatske mreže BiH od početka mandata? Šta je dobro, a šta je moglo bolje?

Kao i u svakom velikom sistemu imate one koji se više trude i više su posvećeni svom poslu, ali i onih koji se manje trude. Međutim, pokušavamo iz onog što imamo da izvučemo maksimum.

Žele li zaista stranci ulagati u BiH ili je to samo deklarativno sa njihove strane? Kada je riječ o ovom segmentu vanjskopolitičke saradnje, kakva su vaša iskustva tokom posjeta drugim zemljama?

U principu ja nisam zadovoljan prilivom investicija koje su nam potrebne. Mislim da je to vrlo sporo, posebno u odnosu na druge zemlje u okruženju. Čak i Makedonija koja je imala dosta nestabilnih događaja u proteklom periodu u posljednje vrijeme sa investicijama stoji mnogo bolje od nas.

Glavni problem i ono što Bosna i Hercegovina mora da promijeni da bi se došlo do napretka u toj oblasti jeste prije svega borba protiv korupcije, odnosno uspostavljanje pravne države. To je preduslov da se investitori osjećaju ugodno.

U proteklom ste periodu oštro kritikovali rad Vlade RS. Hoće li ta vlada preživjeti do izbora i šta mogu očekivati građani u tom slučaju?

Ja ne znam da li će oni preživjeti do kraja mandata. Moguće je da ostanu, jer oni su i nastali na političkoj korupciji kupovinom poslanika što je i sama premijerka potvrdila u onom čuvenom snimku koji smo svi čuli. Oni se bave svim i svačim da zadrže tu većinu i da se zadrže na vlasti.

Međutim, svaki dodatni dan na vlasti ove Vlade RS-a koju predvodi gospođa Cvijanović je kap dodatnog potonuća i dodatne propasti za RS.

Savez za promjene će nastaviti da djeluje opoziciono na prostoru RS-a i uvjeren sam da će naš zajednički kandidat sljedeće godine pobijediti i postati predsjednik RS-a. To će biti put ka novoj poštenoj i demokratskoj Vladi RS-a.

Kakva je trenutno saradnja u okviru koalicije na državnom nivou? Politički protivnici iz RS-a vas optužuju da ne funkcioniše sve kako bi trebalo, npr. u slučaju akciza….

Kad bih komentarisao sve ono što oni kažu, samo bih se tim morao baviti u životu. Činjenica je da iz Vlade RS-a komentarišu većinu na nivou BiH, a zaboravljaju da upravo kod njim imate u koaliciji predstavnika SNSD-a koji traži smjenu ministra iz DNS-a. Također, imate predsjednika DNS-a koji traži smjenu predsjednika Socijalističke partije, ministra Đokića. Kod njih je očigledno haos i oni nastoje prebaciti lopticu na teren BiH.

Naravno da mi funkcionišemo na dražvnom nivou u okviru onog što je moguće. Nisu stvari idealne. Nije to neka klasična većina, ali očigledno da u ovom trenutku i u RS-u i u FBiH, kao i na nivou BiH postoje otprilike polutehničke većine koje ne ostvaruju jedinstveno glasanje na svim temama.

Svojevremeno ste izjavili da je predsjednik RS-a Milorad Dodik glumi šerifa, a da je pred strancima “mekan kao pamuk”. Zašto su predsjedniku RS-a potrebni stranci ukoliko uporno poziva na njihov odlazak u medijima?

Šta je njegova strategija i taktika ja zaista ne znam. Ali činjenica je da u njegovom nastupu nema konzistentnosti. Iz prethodnih postupaka ne možete zaključiti šta slijedi dalje. Ne znam šta su njegove stvarne namjere.

Crna Gora je ušla u NATO, što je za tu državu zasigurno veliki uspjeh. Prema vašoj procjeni kada bi BiH mogla ući u NATO, a kada dobiti kandidatski status za EU?

Što se tiče Crne Gore, to je za njih veoma važna stvar. Mnogo su uložili truda i vremena. Meni je drago zbog njih kao naših susjeda. Što se tiče BiH, mi ulažemo napore da dobijemo aktiviranje Akcionog plana za članstvo u okviru kojeg bi se nastavila saradnja sa NATO-om.

Mislim da još ni blizu nije rasprava o konačnom članstvu BiH u NATO-u, ali za razliku od toga na putu ka EU stojimo dobro. Na tom polju sada nam treba malo više konkretnog rada. Politička opredjeljenost nije sporna. Političke poruke su vrlo jasne. Ali trebaju nam konkretne stvari. Ono što je sljedeći korak jeste da 33 radne grupe koje smo formirali vezano za izradu odgovora na Upitnik Evropske komisije konačno počnu da rade i počnu davati rezultate.

Ukoliko sve to bude u narednih mjesec-dva onda je realno da u prvom kvartalu 2018. godine BIH i zvanično postane kandidat.

Čini se da među liderima balkanskih zemalja malo treba pa da dođe do zatezanja diplomatskih odnosa. Kako vidite Balkan u narednih pet-šest godina, ne samo sa političkog stanovišta, već i ekonomskog?

Ako bi to bilo kako ja vidim i kako ja želim onda bi to značilo brzu integraciju u EU, mnogo bolju ekonomsku situaciju u svim zemljama na ovom prostoru, mnogo više međusobnog povjerenja i poštovanja, uključujući i nas u BiH. Dakle, generalno jedna optimističnija slika. Ako budemo svi u okviru svojih zemalja i teritorija radili tako i ponašali se tako, onda mislim da je to ostvarivo.