Crnadak za DW: Nemam informacija da će EU uvesti sankcije Dodiku

Prilikom službene posjete Austriji ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak razgovarao je za Deutsche Welle o evropskom putu BiH, sankcijama prema Miloradu Dodiku te odnosima sa Srbijom i Hrvatskom.

Gospodine ministre, razgovaramo na marginama Vašeg službenog boravka u Beču i predavanja na Diplomatskoj akademiji o evropskome putu BiH. Koji je dosadašnji bilans evropskih integracija BiH?

Igor Crnadak: Iza nas je ubjedljivo najefikasnija i najproduktivnija godina kada je u pitanju proces evropskih integracija. U prošloj godini smo uspjeli predati aplikaciju za status kandidata, aplikacija nam je prihvaćena, a 9. decembra je u BiH stigao i upitnik Evropske komisije. Prošle godine smo uradili mnogo, a predstojeći period od tri do četiri mjeseca zapravo je kritični period u kojem će BiH pokazati posjeduje li unutrašnji kapacitet za dogovor i siguran put ka Evropskoj uniji ili ne.

Prošlih mjeseci slušali smo možda najoprečnije stavove po pitanju budućnosti Bosne i Hercegovine. Na jednoj strani koalicija na državnome nivou ne propušta priliku isticati pozitivan napredak BiH ka EU. S druge strane Milorad Dodik pojačano govori o nemogućnosti opstanka BiH. Kako prevladati ovu gotovo šizofernu situaciju na političkoj sceni?

Najvažnije je da svaki nivo vlasti radi svoj posao. Ukoliko se svi fokusiramo na zadatke koje imamo, prevladat će reforme i evropski put. Mi smo oko malo čega saglasni i imamo tako visok stepen jedinstva kao oko evropskih integracija. Stoga mislim da se treba tome posvetiti, a ove priče sa stane treba – koliko je to moguće – pokušati ignorirati. Upravo danas imamo dobru vijest da su se sastali premijeri Republike Srpske i Federacije BiH i imali konstruktivan sastanak o tekućim problemima.

Ipak, negativne vijesti o BiH preovladavaju političkom i medijskom scenom. Jedna od njih su i sankcije SAD-a predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. Hoće li te sankcije imati reperkusije po vanjskopolitički položaj BiH?

Nekih će reperkusija biti jer imate jednog visokog zvaničnika iz BiH koji je pod sankcijama jedne velike svjetske sile. To nije dobar signal za imidž zemlje i za investitore. Ipak, ovo su sankcije koje su usmjerene lično na Milorada Dodika kao osobu, čak ne ni kao na predsjednika RS-a. Sankcije su rezultat jedne dugogodišnje igre živaca između njega i američke administracije. Ne očekujem da će ove mjere imati posljedice po procese evropskih integracija. Mislim i da su aktivnosti koje je ambasadorica Cormack imala u RS-u ovih dana, te najnoviji sastanak između premijerke Cvijanović i premijera Novalića znakovi da procesi idu dalje. Ovo je problem koji gospodin Dodik ima s Washingtonom i neka on taj problem rješava. Pozitivni procesi u BiH ne smiju time biti ugroženi.

Mediji trenutno špekuliraju i da bi neke zemlje članice EU mogle nametnuti slične sankcije Miloradu Dodiku. Imate li Vi kao ministar vanjskih poslova konkretne informacije o tome?

Nemam. Ne posjedujem bilo kakvu informaciju da pojedine zemlje članice niti EU u cjelini razmišljaju o uvođenju sankcija. Oni će vrlo pažljivo pratiti razvoj događaja u BiH i od toga će zavisiti njihovi sljedeći potezi, ne samo prema gospodinu Dodiku, već i BiH u cjelini. Dakle, bilo kakve informacije o uvođenju sankcija od strane EU su za sada samo špekulacija.

Vaš stranački kolega Mladen Ivanić izjavio je nedavno da je proslava 9. januara kao Dana RS-a završena stvar jer je zakon sada usklađen s Ustavom RS-a. Dijelite li i Vi njegovo mišljenje?

To ne samo da je gotova stvar, već je bila i nepotrebna i suvišna. Sve što se dešavalo nakon presude Ustavnoga suda BiH nas je dovelo u dodatnu konfuziju i dodatne zategnutosti unutar BiH. Sada postoji novi zakon, Dan Republike se obilježava kao sekularni praznik. U ovome trenutku ne vidim nijedan razlog da neko ima nešto protiv ovog praznika. Sada trebamo posvetiti više pažnje ekonomiji, borbi protiv korupcije, evropskim integracijama, a manje priči o prošlosti. Ne bavimo se stvarima koje su zabadanje prsta u oko drugoj strani, već se okrenimo stvarima koje nas zbližavaju.

Ove sedmice održan je u Beogradu sastanak delegacija Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srbije koji mnogi ocjenjuju jako pozitivnim. Koji je njegov značaj za odnose između dvije zemlje?

Jako veliki. Sastanak je bio jako pozitivan i imao je dobre i iskrene poruke. Čak je i neformalni dio sastanka bio opušten i pokazao iskren odnos Srbije. Ja sam nakon prošlog ponedjeljka veliki optimist i smatram da ovakve sastanke treba nastaviti. Upravo spremamo i zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH, a ja sam u stalnoj komunikaciji s kolegom Stierom. Mislim da ćemo u trouglu Srbija-Hrvatska-Bosna i Hercegovina u ovoj godini imati mnogo bolje odnose nego u prošloj.

Kada govorimo o Hrvatskoj, u zadnje vrijeme smo imali i nekoliko kontroverznih izjava predsjednice Grabar-Kitarović, jednom oko navodne radikalizacije islama u BiH, drugi put oko „prizemljivanja Republike Srpske“. Vi ste na ove izjave reagirali. Da li Hrvatska kao članica EU BiH pomaže ili odmaže ovakvim izjavama?

Mislim da trenutna struktura vlasti u Zagrebu ipak ima pozitivne i prijateljske namjere prema BiH. Njihov pristup je konstruktivan i uvažava odnose u našoj zemlji. Mi očekujemo razvoj odnosa s Hrvatskom u pozitivnome smjeru. Ne mislim da pojedine izjave trebaju biti prepreka u odnosima dvije zemlje. Trebamo se okrenuti tome kako da jedni drugima pomognemo i uradimo što više dobrih stvari zajedno. Razumijem da Hrvatska ima interes pomoći svome narodu u BiH, isto slučaj je i sa Srbijom. No, to ne bi trebala biti prepreka, već sastavni dio naših odnosa. Uvjeren sam, dakle, da nas čeka razvoj dobrih odnosa s Hrvatskom.

Trenutno smo u Beču. Austriju i BiH veže intenzivno prijateljstvo, 200.000 ljudi ovdje vodi porijeklo iz BiH. Kakvu potporu Austrije očekujete na evropskom putu BiH?

Ovdje je jedna ogromna zajednica ljudi porijeklom ne samo iz BiH, već i iz Hrvatske i Srbije. I to je vjerovatno razlog što nas Austrija jako mnogo razumije. Mi imamo usaglašen bilateralni plan djelovanja za 2017. godinu, dok smo u 2016. imali sjajnu Godinu kulture po cijeloj BiH. U ovoj godini bit ćemo fokusirani na evropske integracije i na predsjedavanje Austrije OSCE-om. Očekujemo da Austrija snažno nastavi podržavati politiku približavanja cijelog Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i svih reformi i brzi evropski put. Sebastian Kurz sjajno razumije odnose u BiH i naš je iskreni prijatelj, ali i snažan i vrijedan „predstavnik” naših interesa u Briselu.