COVID odjeljenje Opće bolnice u Sarajevu: Nema straha, samo strpljenje i borba za svakog pacijenta

Strah, neizvjesnost, socijalno distanciranje i mnogobrojna ograničenja svakodnevnica su sa kojom se skoro godinu dana suočava cijeli svijet, pa i Bosna i Hercegovina.

Pandemija nove vrste koronavirusa skoro je pa paralizovala svijet. Svakodnevnica je sada drugačije, a izazovi sve veći. Raste broj zaraženih, ali i umrlih usljed posljedica zaraze. Pritisak na zdravstveni sistem ne popušta, pogotovo u ovi hladnijim danima. Najveći je u bolnicama, na COVID odjelima, gdje je zapravo i prva linija borbe s COVID-19, bolešću koju izaziva infekcija novim koronavirusom. Životi pacijenata u rukama su tih ljudi, dok su oni svakodnevno izloženi riziku od zaraze.

Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je COVID odjeljenje Opće bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu. Tu je u prosjeku dnevno smješteno oko 100 pacijenata. Pored medicinske pomoći, zaposleni na odjelu trude se da osobama zaraženim koronavirusom pruže i itekako potrebnu psihološku pomoć.

Kontakt sa COVID pozitivnim pacijentima svakodnevno imaju i prof.dr. Ismet Gavrankapetanović, v.d. direktora Opće bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš”, i infektolog i voditelj COVID odjeljenja prim. dr. Ednan Drljević.

Ključno je povjerenje jednih u druge

“U gradu je vladao veliki strah zbog svega što se dešavalo. Naravno, osoblje i pacijenti su uplašeni, a i ja se bojim. Niko tu nije nikakav heroj, ali je vrlo važno da smo svi zajedno, da ulazimo tamo, da imamo povjerenje u to što znamo”, kaže dr. Gavrankapetanović.

Za uspješan rad COVID odjela od velike je važnosti odnos izgrađen na povjerenju i profesionalizmu među zaposlenima, kad nađu vremena za sve, da popričaju sa svim uposlenicima, medicinskim i nemedicinskm osobljem, osobama koje čiste izolatorij…

“Ovo su neka teška vremena i svi moramo dati sve od sebe da ovo prevaziđemo”, rekao je Gavrankapetanović.

Podsjetio je kako pripada generaciji ljudi koji su bili u Sarajevu, u BiH, za vrijeme proteklog rata, kad su također životi svih koji su se tu nalazili bili ugroženi.

“Razlika je u tome što u ratu očekujete povrede od oružja. Međutim, ovo je nešto drugo. Borite se sa neprijateljem kojeg ne vidite. Tu gotovo da i nema pravila, svi su ugroženi”, istakao je Gavrankapetanović.

Podsjetio je da OB “Prim. dr. Abdulah Nakaš” ima nešto više od 300 kreveta, sa kadrovskim i prostornim ograničenjima.

“Kako se pogoršavala situacija, sada imamo ustvari pet COVID odjeljenja, koji rade integrirano kao jedna COVID bolnica”, ispričao je Gavrankapetanović.

Važna je destigmatizacija i pacijenata i osoblja

O naporima ljekara i medicinskih tehničara u COVID odjeljenju, ali i samim izazovima koje je pred sve nas postavila pandemija koronavirusa i prevenciji govorio je i infektolog i voditelj odjeljenja prim. dr. Ednan Drljević.

“Pacijentima na COVID odjelu pristupamo na dva načina. Od početka provodimo politiku destigmatizacije pacijenata i osoblja. Nastojimo im, pored medicinske pomoći, pružiti i psihološku pomoć. Podjednako je važan pristup pacijentima i sa psihološke i fizičke strane, odnosno kada je terapija u pitanju”, pojasnio je dr. Drljević.

Zato su u rad na COVID odjelu uključili i fizioterapeute, koji svakodnevno ulaze u sobe pacijenata i rade s njima fizioterapijske vježbe.

“U sklopu tih vježbi akcenat je na vježbama disanja koje provode svi naši pacijenti. Prosjek starosti pacijenata je oko 50 godina i više. Starosna skupina od 50 do 65 godina je najugroženija”, istakao je Drljević.

Iskoristili smo priliku da pitamo i o učinkovitosti antibiotika, ali i nekih drugih lijekova, u liječenju COVID-19.

“Nije isti pristup u SAD-u, Švedskoj i na Balkanu, jer je našim ljudima jako teško nešto reći protiv antibiotika. Mi, ovdje u COVID odjelu, dosad nismo našli dokaz da prvih sedam dana antibiotik može nešto učiniti. Poslije sedmog dana može se naći primjena tih antibiotika, ali uz neke parametre upale koju treba liječiti. Ovo je virusna bolest”, pojasnio je Drljević.

Ukazao je i na važnost vakcinacije protiv COVID-19. Smatra da je vakcinacija najbolja finansijska investicija, jer će se ranije početi sa psihološkim oporavkom, sa oporavkom privrede i zemlje u cjelini.

Vakcinacija i psihološki pritisak

“Ovdje se praktično treba uzeti onoliko doza koliko ima stanovnika, odnosno, pošto se daju dvije doze jednoj osobi, onda je to 50 posto stanovništva. To je minimum ako hoćete da budete COVID free država. Mi smo zasad naručili samo 20 posto, i to vrlo kasno. Apelujem da što prije nabave vakcinu, ja ću biti prvi koji će je primiti i da napokon miran ulazim u COVID odjeljenje. Ja, kao i svi uposlenici, ulazimo sa dozom straha i taj psihološki pritisak traje praktično godinu dana”, istakao je Drljević.

Prema informacijama koje trenutno ima dr. Drljević, vakcina protiv COVID-19 bi u BiH trebala doći na proljeće.

“Šta im znači proljeće, ja ne znam, ali je to prekasno. Prekasno je i za mene i za sve kolege. Prekasno je da sačekamo tu vakcinu. Molio bih da to ne bude plod političkih prepucavanja. Mi smo jedan epidemiološki prostor”, dodao je Drljević.

Mahir Pekić, glavni tehničar Infektivnog odjeljenja Opće bolnice, objasnio je kako su kapaciteti ovog COVID odjela maksimalno popunjeni, te da imaju pacijente sa srednje i težim oblikom COVID-a.

“Činimo sve da pomognemo i olakšamo našim pacijentima. Pokrivenost kadrom je 24 sata, otprilike dva do tri tehničara, medicinske sestre, rade u jednoj smjeni. Smjene su po četiri sata.”

Kako je kazao, u početku je postojao strah, ali sada je situacija bolja, jer su se zaposleni navikli na uvjete rada na COVID odjelu.

“Straha nema, navikli smo se na to. Sada smo puni adrenalina, radimo svim srcem”, pojasnio je Pekić.

Procedura ulaska u COVID odjel

Nasmijana lica medicinskih sestara i tehničara dočekala su ekipu AA na ulazu u COVID odjel. Postoji tačno utvrđena procedura ulaska i izlaska s ovog odjeljenja.

Dok nas ohrabruju i pričaju kako izgleda njihova svakodnevnica, ulasci i rad s pacijentima, objašnjavaju da je u početku postojao strah, ali da su sada već navikli na to. Svjesni su kakav human posao rade.

Dok nam pomažu da navučemo jedne, druge, pa treće rukavice, zaštitu za kosu, jednu pa drugu zaštitnu masku, jednokratno zaštitno odijelo, polako počinjemo da razumijevamo težinu posla koji obavljaju. Ovako, u odijelu koje oni nose svakodnevno, počinjemo da se borimo za dah…

Na vratima je natpis “Opasno”. Ulazimo.

Ljekari i medicinari u zaštitnoj opremi, u kojoj se mi teško uopće krećemo, pomažu pacijentima. Razgovaraju sa njima i rade vježbe disanja koje su im sada jako potrebne. Svuda se čuje zvuk aparata za kisik. Kako nam kažu, to je potrebno svim pacijentima. To im je trenutno život.

Anisa Olovčić, fizioterapeutski tehničar, sada radi na COVID odjeljenju, uposlenica je Opće bolnice već 25 godina.

“Više sam tu kao kontrola nekog pravilnog oblačenja i skidanja koje je jako bitno u izolatoriju zbog prenosa dalje kroz cijelu bolnicu. Jedna od najbitnijih stavki u izolatoriju je propisno korištenje opreme”, pojasnila je Olovčić.

Govoreći o načinu opremanja prije ulaska u COVID odjeljenje, istakla je da svaki tehničar i ljekar imaju po tri para rukavica, kaljače, odijela, maske, kape, vizire.

“Postoji i redoslijed pri skidanju zaštitne opreme. Ono što je najviše kontaminirano prvo se skida, to su te prve, odnosno treće rukavice. Uglavnom, zadnja ide maska”, izjavila je Olovčić.

I ona je jedna od onih koji ulaze u COVID odjeljenje i imaju kontakt s pacijentima.

“Ima više kolega koji učestvuju. Naš opis posla jeste da uđemo, da se pacijentima prati saturacija, onda se rade vježbe disanja, daju im se savjeti o položaju u krevetu”, kazala je Olovčić.

Poručila je da je na početku postojao strah, međutim, sada više ne.

“Ja sam neko ko je prošao i rat. Prilagodite se, ponašate se odgovorno i trudite se da spriječite da zarazu odnesete kući, svojoj porodici i svojim kolegama. Medicinari su jako bitni. Svi moramo biti odgovorni”, dodala je Olovčić.

Poruke iz COVID odjela: Pridržavajte se mjera zaštite

Među medicinskim tehničarima koji su u COVID odjeljenju je i Midhat Ćatić.

“Od augusta radim u Općoj bolnici, inače sam zaposlen u Urgentnom centru, ali ovdje sam ispomoć. Na početku nisam znao šta me sve čeka, ali iz dežure u dežuru, sve je lakše i lakše. Taj strah se prevazilazi, postoji, ali uspješno se nosim s njim”, istakao je Ćatić.

Kako je kazao, nije baš siguran da građani znaju šta znači COVID odjeljenje. Apeluje da se svi pridržavamo mjera kriznih štabova, jer u svakom slučaju je bolje baviti se prevencijom nego posljedicama.

Zoran Gulin (72) jedan je od pacijenata koji se nalaze na COVID odjeljenju u Općoj bolnici.

“Ovdje sam već 14 dana. Osjećam se preporođeno. Osoblje je super. Imao sam obostranu upalu pluća. Osim temperature, nisam imao nikakve druge simptome. Tako je bilo desetak dana, onda sam se testirao, kada mi se pogoršalo stanje, došao sam ovamo. Kada sam došao u njihove ruke, oni su me spasili”, ispričao je Gulin za AA.

Kako je kazao, pridržavao se mjera, čuvao se, ali se ipak zarazio.

Nakon oko pola sata provedenih na ovom COVID odjeljenju, uslijedila je procedura svlačenja zaštitne opreme. Proceduru je jako bitno poštovati, kako se prilikom svlačenja ne bi zarazili. Potom, tuširanje i izlazak. Ponovno možemo da dišemo. Nakon izlaska, u glavama nam je ista misao: “Kako u toj opremi i pod takvim stresom i pritiskom svakodnevno rade ljudi zaduženi za naše živote?”. Samo smo se na kratko dotakli onog što je njihova svakodnevnica.

Pridržavanje mjera – nošenje zaštitne maske preko nosa i usta, držanje distance od najmanje dva metra, često pranje ruku sapunom i vodom najmanje 40 sekundi – što mnogim građanima i dalje predstavlja problem, najmanje je što možemo da učinimo kako bismo zaštitili sebe i olakšali život “herojima u bijelom”, medicinskim radnicima koji se bore za živote ljudi u COVID odjelima.