Čović na korak od američkih sankcija? Blinken se u pismu žalio na lidera HDZ-a

Američki državni sekretar Antony Blinken zatražio je u pismu od šefova diplomatije Hrvatske i Bosne i Hercegovine Gordana Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da izvrše pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića kako bi ‘prestao s opstrukcijama’ plinskog povezivanja Hrvatske i BiH.

Fotokopiju Blinkenovog pisma najprije su objavili internetski portali u Bosni i Hercegovini, a autentičnost je potvrdio ministar vanjskih poslova BiH za lokalne medije. U njemu se ističe kako je izgradnja Južne plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH ključna za ‘vašu energetsku sigurnost’.

Direktnim krivcem za odugovlačenje početka izgradnje plinovoda američki državni sekretar nazvao je čelnika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića. Ustvrdio je da kašnjenje s nastavkom izgradnje plinovoda prijeti njegovoj realizaciji.

„S obzirom da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju po ovom pitanju“, stoji u Blinkenovom pismu.

Po njegovim navodima, zahtjevi čelnika HDZ-a BiH da se osnuje posebna kompanija sa sjedištem u Mostaru koja bi realizirala izgradnju plinovoda s Hrvatskom predstavljaju dupliciranje, ekonomski je neodrživo i ugrožava cijeli projekt.

„Ovako evidentna korupcija i samopogodovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU“, dodao je Blinken.

Blinken je pozvao gornji dom Parlamenta Federacije BiH da usvoji zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji te da posao plinskog operatera isključivo obavlja kompanija BH-Gas sa sjedištem u Sarajevu.

„Sjedinjene Države ne podupiru bilo kakve napore koji potkopavaju potencijal Južne plinske interkonekcije za pružanje energetske sigurnosti“, stoji u pismu.

U fotokopiji koju su objavili mediji u BiH navodi se da je identično pismo sa zahtjevom upućeno i hrvatskom ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu.

Ovaj oštar istup američkog državnog sekretara uslijedio je nakon što je prošle godine ambasador SAD-a također prozvao Čovića za opstrukciju izgradnje plinovoda između BiH i Hrvatske.

U svom nedavnom intervjuu za izdanje Večernjeg lista za BiH Čović je rekao kako ova stranka želi da sjedište kompanije bude u Mostaru koja bi bila u vlasništvu Federacije BiH te da je njihov prijedlog posve usklađen s evropskim direktivama i Evropskom energetskom zajednicom.

Projekt Južne plinske interkonekcije trebao bi povezati plinovode Hrvatske i BiH, čime bi ta zemlja prestala biti ovisna samo o ruskome plinu koji pristiže turskim plinskim tokom. S Hrvatskom bi se trebao spojiti na području Imotskog, a unutar BiH bi imao dva odvojka – jedan koji vodi prema središtu zemlje, a drugi prema Mostaru.

Posao oko toga projekta započeo je BH-Gas, kompanija u vlasništvu Federacije BiH koju zbog nedavnog jednostranog ugovora opskrbe i prelaza na turski tok tuži mađarski FGSZ pred arbitražnim sudištem u Zuerichu s odštetnim zahtjevom od 21 milion dolara što bi moglo posve ugroziti njihovo poslovanje.

Jasan znak Čoviću

Novinar Ivica Puljić napisao je na zvaničnom nalogu na X-u da je Blinkenovo pismo jasan znak kako je lider HDZ-a BiH pred američkim sankcijama.

Dragan Čović je na korak od američkih sankcija. Povod je južna plinska interkonekcija, a razlozi su dublji – korupcija, povezanost s Dodikom i moguće Rusima, nacionalizam …
Sankcije su spremne, trebale su biti nametnute prije Nove godine, ali htjelo se probati još jednom.

— Ivo Puljic (@ipuljic57) January 17, 2024

Puljić je dodao da se Čović trebao naći na “crnoj listi” SAD-a prije Nove godine, ali “htjelo se probati još jednom”.