Čović i fašističke ideje: Na izbore sa trakom oko ruke?!

Politički lideri u BiH, američka ambasadorica Maureen Cormack i šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Lars-Gunnar Wigemark nedavno su razgovarali o izmjenama Izbornog zakona i provedbi presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Političari su ostali pri ranijim stavovima, ali je dogovoreno da se u proces uključi i Venecijanska komisija koja bi trebala dati mišljenje o predloženim rješenjima. Kako je istakao jedan od učesnika sastanka, lider Demokratske fronte (DF) Željko Komšić, radi se o „sudaru dva koncepta” – građanskog i etno-nacionalnog.

Rješenja za koja se zalaže Hrvatski narodni sabor (HNS), posebno predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović, trebalo bi da omoguće „legitimno predstavljanje” naroda kako bi se izbjegla mogućnost da „Bošnjaci biraju Hrvatima predstavnike u institucijama vlasti”, odnosno Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Hrvatski predstavnici podsjećaju kako je lider DF-a Željko Komšić u dva navrata „dominantno glasovima Bošnjaka“ biran za člana državnog Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Izborna matematika

Kritičari, međutim, tvrde da HDZ-ov prijedlog sadrži više diskriminatorskih odredbi koje su u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama. Doktor političkih nauka Slaven Kovačević upozorava da bi HDZ-ovo rješenje značajnom dijelu građana BiH uskratilo pravo da biraju i budu birani u institucijama vlasti, a kritički se osvrće i na insistiranje da članove Predsjedništva BiH biraju „etničke grupe“ umjesto građana.

„Dakle, HDZ predlaže da se ne uvaži Ustav Federacije BiH, u kojem je decidno utvrđeno da se do provedbe Anexa VII (povratak protjeranih osoba u prijeratne domove) primjenjuje popis iz 1991. godine. Takva odredba služi kako bi se spriječilo da se zakonom utvrđuje sistem kojim bi se legalizirali rezultati genocida i etničkog čišćenja. Odnosno, HDZ predlaže da se ne uvaži popis iz 1991. godine, nego da se na bazi njihove matematike oduzme pravo izbora Hrvata iz Sarajeva, Tuzle, Goražda, Posavine, Zenice ili Bošnjaka iz Livna, Posušja, Gruda, Čapljine u Dom naroda Federacije BiH“, kaže Kovačević za Deutsche Welle.

Virtualne izborne jedinice

„Drugi dio diskriminacije, krije se u njihovoj ideji formiranja virtuelnih izbornih jedinica A, B i C, koje su isključivo etnički utemeljene, kako bi po njihovoj želji svaki narod izabrao ‘legitimne predstavnike naroda’ što ne postoji nigdje u demokratskoj praksi. Taj sistem je u Evropi napušten 40-tih godina prošlog stoljeća, kada su ljudima različite etničke pripadnosti stavljane zvijezde šestokrake na ruke, kako bi bili obilježeni i imali manji stepen zaštite ljudskih prava. Takav bi slučaj bio i sa virtuelnim izbornim jedinicama“, kaže dr. Kovačević.

Komentirajući navode da pojedini evropski krugovi podržavaju neevropske vrijednosti u vezi s izmjenama Izbornog zakona u BiH, Kovačević podsjeća na četiri presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strassbourga (Sjedić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku), kojima je utvrđena diskriminacija u političkom sistemu BiH.

Dvostruka evropska mjerila?

„Posebno ako imamo na umu da Ustav BiH u svome članu II/2 nedvosmisleno kaže da se Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda direktno primjenjuje u BiH i da ona ima prednost u odnosu na sve zakone. Onda je jasno da i četiri presude Evropskog suda za ljudska prava imaju prednost u odnosu na sve druge odluke i presude nadležnih sudova, uključujući i Ustavni sud BiH. Zašto predstavnici EU zatvaraju oči pred ovim presudama? Jasno je da ima lobiranja, ali je spremnost da se pogaze temeljne evropske vrijednosti, da se podržava sistem koji je suprotan evropskoj pravnoj stečevini, koja je temelj EU i čije prihvatanje bi otvorilo brojna pitanja u mnogim europskim zemljama, jako opasna priča i može dovesti u pitanje politički sistem EU“, ističe Kovačević.

U jeku rasprava o Izbornom zakonu i sučeljavanja „građanskog“ i „etnonacionalnog” koncepta u BiH, oglasio se i nabiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić. Govoreći za Dnevnik.ba, kardinal Puljić je kazao da „ko god potiče građansku opciju, ide za uništavanjem BiH u njezinoj multietničnosti“.

Uz opasku da vjerski poglavari ne mogu i ne smiju preuzimati poslove izabranih zvaničnika, Puljić ističe da ne bježi od traženja odgovora na pitanja koja su oslonjena na vjeru, moral, ljudska prava i jednakopravnost svakog čovjeka, naroda i vjerskih zajednica. Komentirao je i proces izmjena Izbornog zakona, „bošnjačko ignoriranje“ hrvatskih zahtjeva te ambicije Željka Komšića na predstojećim izborima.

Kardinal Puljić: „Ono što se želi svom narodu, treba dozvoliti da i drugi imaju“

„Žao mi je da se u takvo područje upuštam, jer je to područje onih koji obnašaju vlast i spremaju se za izbore. Takvo djelovanje nije za očuvanje BiH, nego za njezino uništavanje, jer ne štiti jednako sve građane u njihovom konstitutivnom pravu. Trebalo bi biti ljudski i moralno korektan da se, ono što se želi svom narodu, dozvoli da i drugi imaju, ako žele stabilnu državu. Takva djelatnost ide za stvaranjem straha, napetosti i nesigurnosti“, kazao je kardinal Puljić.

Slaven Kovačević kaže da oni koji tvrde kako građanski koncept vodi ka unitarnoj državi očito nemaju teorijsko znanje o tome šta je to unitarna država. „Onaj ko napada građanski koncept, smatra da automatski napada unitarno uređenje, zapravo se zalažući za federalno ili konfederalno uređenje BiH, što je podjela ove zemlje. Postoje tri moguća ustavna oblika državnog uređenja – unitarno, federalno i konfederalno (zajednica država) uređenje.

Građanski koncept može biti i u unitarnom i u federalnom i u konfederalnom uređenju, tako da smatram kako uvaženi kardinal nema dovoljno teorijskog znanja iz oblasti politologije, što je logično jer politika nije i ne može biti njegov posao. Literatura kaže da samo 24 zemlje u svijetu nisu unitarne. Taj sada već famozni građanski koncept je evropski temelj, jer ako želite imati pravnu državu, sa vladavinom prava, onda ona mora garantirati sva prava, slobode i jednakosti na individualnom nivou što je u stvari građanski koncept. Onaj ko neće građanski koncept sa svim istovjetnim pravima, slobodama i jednakostima, vrlo izvjesno poseže za sistemima totalitarnog karaktera, sa djelimičnom ili potpunom diskriminacijom“, naglašava dr. Kovačević.

Kriza nakon izbora?

Pojedini analitičari tvrde kako bi se BiH mogla suočiti s još većom krizom ukoliko se pravovremeno ne izmijene odredbe Izbornog zakona. Upozoravaju da bi implementacija izbornih rezultata mogla biti dovedena u pitanje ukoliko se ne postigne kompromis. Zasada, političari su saglasni da se zatraži mišljenje Venecijanske komisije.

Kao savjetodavno tijelo Vijeća Evrope koje se bavi ustavnim pitanjima i izborima, Venecijanska komisija se o Izbornom zakonu BiH već oglašavala 2016. godine. Novo očitovanje Venecijanske Komisije očekuje se u narednih nekoliko dana, dok je raspisivanje općih izbora u BiH predviđeno do kraja maja 2018. godine.