Cormack: Ozbiljno razgovaramo o potezima nakon odluke o referendumu

Ovih dana jedna od najaktuelnijih tema u Bosni i Hercegovini, ali i međunarodnoj zajednici, je odluka Narodne skupštine RS o referendumu o radu Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj. O tome kakav će biti odnos međunarodne zajednice, hoće li i kakvih sankcija će biti za RSE govori ambasadorka SAD u BiH, Morin Kormak (Maureen Cormack).

RSE: Šta za buduće odnose u Bosni i Hercegovini može značiti odluka o referendumu o radu Suda i Tužilaštva BiH u Republici Srpskoj, u kojoj se pominje i Ured visokog predstavnika?

Kormak: Mislim da je danas jako važan dan za Bosnu i Hercegovinu. Otkako sam stigla u BiH u januaru, mislim da se dešavalo puno pozitivnih stvari i da je Bosna i Hercegovina bila na pozitivnom putu. Evropska unija je radila jako naporno, uz čvrstu podršku Sjedinjenih Američkih Država, sa vlastima Bosne i Hercegovine i sa građanima BiH, da bi se kreirao put i da bi se išlo ka Evropskoj uniji.

Podršku su dale sve strane i to je verificirano u Briselu. Bosna i Hercegovina ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a vrlo je blizu potpisivanju reformske agende koja će omogućiti provedbu. Ono što se jučer dogodilo u Republici Srpskoj, a to je odluka o referendumu, je aktivnost koja je antidejtonska i antiustavna i predstavlja zaista prijetnju za sve građane u ovoj zemlji, predstavlja prijetnju boljoj budućnosti ove zemlje, koja bi značila prosperitet, otvaranje novih radnih mjesta i bolje okruženje za buduće generacije.

RSE: Kakav je odnos međunarodne zajednice prema onome što je uradila Narodna skupština? Naime, hoće li biti i kakvih može biti sankcija i prema kome će te sankcije biti okrenute?

Kormak: Moram reći da je cijela euroatlantska zajednica ujedinjena u svojem djelovanju. Sve do sada zaista je bila ujedinjena i bila fokusirana na pozitivni put Bosne i Hercegovine. Svi smo davali podršku raznim evropskim inicijativama i inicijativama Evropske unije.

Također, radim na tome da pomognemo ljudima, i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, raznoraznim projektima, projektima u kojima smo partneri sa raznim zemljama, kao što je Češka Republika, kao što je Švedska, no, sada, ono što treba da uradimo, također je da zajedno radimo i da budemo partneri da bismo sankcionirali ljude koji su krivi zbog onog što se dogodilo jučer. Pošto se radi o ozbiljnim odlukama, odlukama koje utiču na živote ljudi, vode se ozbiljni razgovori. Niko ne želi donijeti brzoplete odluke.

RSE: Ima li jedinstvenog stava međunarodne zajednice kada je riječ o Bosni i Hercegovini, odnosno poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma? Uočljivo je, naime, da u posljednje vrijeme imamo potpuno drugačije stajalište Rusije u odnosu na ostale zemlje. Na primjer, ambasador Ruske Federacije u Vijeću za implementaciju mira nedavno je bio suzdržan, a i ponašanje Rusije tokom razgovora o Rezoluciji o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a.

Kormak: Kao što smo već razgovarali o tome, sve članice euroatlantske zajednice rade kao partneri na čitavom nizu inicijativa, sarađujemo u upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira, u OHR-u… Naravno, širom svijeta situacija sada jeste takva da postoje nesporazumi i neslaganja u vezi s određenim politikama i političkim stavovima između Rusije, između Evropske unije i SAD, no želim također reći da je u ranim godinama, u počecima, pošto je Rusija članica svih gore navedenih tijela, igrala vrlo produktivnu ulogu, i nadamo se da će se tome i vratiti uskoro.

RSE: Čini se da je period koji je za Bosnu i Hercegovinu bio obećavajući kada je riječ o njenom napretku ka Evropskoj uniji i NATO-u, a u kojem su i SAD imale značajnu ulogu, već iza nas i da opet ulazimo u neku vrstu političke krize. Kako će se SAD odnositi prema tome?

Kormak: Mislim da treba da uradimo dvije stvari – prvo da dajemo podršku svim građanima i svim političarima koji su spremni da budu lideri i da vode ovu zemlju naprijed, jer postoji vrlo jasan put naprijed za Bosnu i Hercegovinu. Evropska unija nije samo pripremila nego je i utrla taj put za Bosnu i Hercegovinu, i mislim da građani i političari treba da iskoriste to i da naporno rade na tome.

SAD su, naravno, partneri i žele biti partneri i političarima i građanima koji su spremni uraditi taj naporan posao. Ono što treba također učiniti jeste da lideri u Republici Srpskoj treba da povuku i ponište ono što je jučer urađeno, a to se odnosi na referendum, jer je to antidejtonski i antiustavno. Oni treba da omoguće Bosni i Hercegovini da ide putem kojim je krenula i kojim već ide, za koji su i oni rekli da su njemu posvećeni. A ako se to ne dogodi, onda ćemo svi mi, SAD i drugi naši partneri, morati poduzeti pravne zakonske mjere da bi se to riješilo.

RSE: Da li to što ste upravo rekli znači da Republika Srpska faktički nema pravo na referendum?

Kormak: Ne, ne. Želim reći da Republika Srpska ima svako pravo da održi referendum, ali samo referendum za koji ima kompetencije. Pitanje na koje se odluka o referendumu odnosi nije pitanje koje spada u kompetencije vlasti Republike Srpske, nego predstavlja direktno osporavanje vladavine zakona, pravne države, državnih institucija, a svaka država, da bi bila uspješna i da bi imala vladavinu zakona, mora to poštivati.

RSE: Odnosi u regiji, naročito nakon onoga što se dogodilo u Potočarima tokom obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici, postaju sve komplikovaniji. Vidite li na koji način se to može promijeniti i prevazići taj problem?

Kormak: Veoma je žalosno što je nekoliko ljudi koje je bilo tamo pokušalo zloupotrebiti i pokvariti ono zbog čega su sve delegacije došle u Potočare. Ja sam bila tamo na obilježavanju 20. godišnjice srebreničkog genocida, sa predsjedničkom delegacijom, i sve delegacije, svi koji su bili tamo, došli su da izraze svoje poštovanje, bili su tamo u duhu poštovanja i pomirenja.

Želim reći da taj napada na premijera Vučića zaista nije bio u duhu niti pomirenja niti iskazivanja poštovanja prema žrtvama. No, tu postoji nada i to u čemu vidim tu nadu jeste pozitivna reakcija u smislu pomirenja što se tiče premijera Vučića, Predsjedništva BiH, majki Srebrenice, načelnika Durakovića. Sve te reakcije zajedno pokazuju da postoji potencijal i za saradnju i za pomirenje u regionu.

RSE: Šta po Vašem mišljenju treba da uradi međunarodna zajednica kako bi bili odblokirani neki i politički i ekonomski procesi u Bosni i Hercegovini?

Kormak: Međunarodna zajednica, kao što sam već rekla, zaista radi i radila je na tome da podrži Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka Evropskoj uniji. Taj put postoji i Bosna i Hercegovina njime treba da ide. Zaista je na gađanima da traže od svojih političara odgovornost koja je potrebna za te procese kretanja ka Evropskoj uniji, da jednostavno rade na tome da se otklone blokade koje postoje, da se zaustavi korupcija koja je zaista ogromna i koja je smetnja ovoj zemlji i da se otvore sve pozitivne šanse koje postoje.

RSE: Pitanje za kraj – mada ste nešto već o tome rekli – u kom pravcu vidite Vi, kao ambasadorka SAD-a u BiH, dalji razvoj ove države?

Kormak: Ja zaista, bez obzira na to šta se dešava, ostajem optimista u vezi s budućnošću ove zemlje, iz nekoliko razloga. Prvi koji ću pomenuti – bez obzira na ono što se jučer dogodilo u Narodnoj skupštini RS, ono što smo također vidjeli, a što jeste pozitivno, jeste zaista početak iskrenog dijaloga od strane političara koji su spremni govoriti istinu. To je ono čega više treba ovoj zemlji.

Ovo je prelijepa zemlja, ima toliko putno šansi, toliko puno resursa, zbog toga i puno ekonomskih šansi koje treba iskoristiti. Bosna i Hercegovina je već izvoznik energije i to je nešto što je također njen veliki potencijal. I još jedno područke koje treba iskoristiti za ekonomski razvoj i napredak jesu informativne tehnologije. Još jedan razlog što Bosna i Hercegovina može napredovati jeste što se nalazi u samom srcu Evrope, nalazi se u blizini evropskog tržišta kojeg već iskorištavaju zemlje u okruženju.

Hrvatska je već u Evropskoj uniji, Srbija zaista ostvaruje veliki napredak krećući se ka EU, tako da se Bosna i Hercegovina nalazi pred vrlo važnom i teškom odlukom – ili će odlučiti da radi na tome da se kreće naprijed, da napreduje, ili će se suočiti sa političkom i ekonomskom izolacijom.

No, ono što je također važno jeste vladavina zakona, pravna država, uvažavanje pravosudnih državnih institucija, tako da građani Republike Srpske, ljudi u RS-u, ono što treba da urade jeste da zahtijevaju od svojih lidera da ih vode naprijed a ne nazad.

A ništa ne može biti dalje od istine od onoga što neki lideri u Republici Srpskoj govore, a to je da su SAD neprijatelji građana Republike Srpske. Dakle, ja zaista jesam optimista što se tiče ogromnih potencijala Bosne i Hercegovine da će oni biti iskorišteni i nadam se da će garđani Bosne i Hercegovine prigrabiti tu priliku da je zaista i iskoriste.