Cormack: Nismo olako uveli sankcije Dodiku, nećemo ih lako ni ukinuti

Ako predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik promjeni politiku, okonča priču o referendumu o secesiji i ako vidim puno poštovanje Dejtonskog sporazuma i odluka Ustavnog suda BiH – biće mi zadovoljstvo vidjeti se sa njim.

Ovo u intervjuu za “EuroBlic” poručuje ambasadorka SAD u BiH Maureen Cormack, ujedno dodajući da njen susret sa predsjednikom RS zavisi od njega samog.

Kada i pod kojim uslovima mogu biti ukinute sankcije Miloradu Dodiku?

“Prije svega, SAD ne nameću lako sankcije. To je proces o kome se pažljivo razmišlja i zasnovan je na jasnim standardima vladavine zakona. Ono što tražimo, kada nametnemo sankcije, jeste da se promjeni politika i pristup. U ovom slučaju to se odnosi na Dejtonski sporazum. Promjena politike i odnosa prema tome omogućio bi ukidanje sankcija. Ali, to je vrlo dug proces”, kaže Cormack.

Dodik tvrdi da su sankcije uvedene kako bi se spriječio njegov dalazak na inauguraciju predsjednika Donalda Trumpa.

“Iz ovoga što sam opisala vrlo je jasno da ovo nije fleksibilna kratkoročna politika, već podrazumijeva nekoliko mjeseci rada različitih agencija i razmišljanja o tome šta je dovelo do toga. Debata o tome je počela u septembru nakon referenduma u RS, kojim se kršila odluka Ustavnog suda BiH”, istakla je Cormack.

Dodik Vas je proglasio nepoželjnom u RS. Osjećate li se tako?

“Ne. Svjesna sam njegovih komentara, ali sastajem se sa građanima i zvaničnicima iz vlasti i ljudi mi izražavaju dobrodošlicu. Međutim, ne radi se ovdje o meni. Ja predstavljam SAD i našu ambasadu i ono što imamo jeste decenijama duga saradnja sa RS, sa gradovima, entitetskim vlastima i to posredstvom projekata koje sprovodi USAID. Radujemo se što ćemo i dalje nastaviti pomagati građanima RS”, rekla je Cormack.

Može li se očekivati promjena politike SAD prema BiH nakon dolaska nove administracije?

“Imamo novu administraciju, ali imamo i podršku obje stranke dužu od 20 godina za BiH. Apsolutno je potvrđena podrška BiH i nemamo nikakve indicije o promjeni te politike”, poručuje Cormack.

Česte su ocjene da se strani ambasadori previše miješaju u odnose u BiH. Da li je diplomatska praksa ambasadora u BiH ista kao u drugim zemljama?

“Prije svega, svi mi predstavljamo nacionalne interese sopstvenih zemalja. Ovdje u BiH, i širom Balkana, SAD imaju posvećenost da pomažu ljudima da napreduju i da im se pomogne da dođu do evroatlantskih integracija. Vrlo smo sretni da se naš nacionalni interes poklapa sa interesima građana BiH za njihovu bolju budućnost. Drago mi je što smo partneri sa BiH u okviru globalne koalicije u borbi protiv ISIS i zaista se nadam da će se to partnerstvo napredovati”, rekla je Cormack.

Ali, SAD imaju ključnu ulogu u UO Savjeta za sprovođenje mira, gdje se donose političke odluke.

“To je istina. Očigledno sve manje, kako vrijeme prolazi, PIK je jedinstven za BiH, ali taj nivo uključenosti nije neuobičajen i u drugim zemljama, gdje SAD i drugi zapadni partneri pomažu ljudima da napreduju. Ne vidimo to kao miješanje u unutrašnje stvari, već kao podršku”, kaže Cormack.

Postoji li potreba za zatvaranjem OHR?

“SAD još vjeruju da postoji potreba za OHR u BiH. PIK je postavio određene uslove i ciljeve koje treba ispuniti da bi se zatvorio, a to znači da BiH bude potpuno demokratska zemlja. Međutim, još uvijek vidimo napade na Dejtonski sporazum, prijetnje secesijom, izazove integritetu BiH. Sve dok to postoji nije vrijeme da se zatvori OHR. Oni koji se najviše žale na prisustvo OHR su oni koji omogućavaju da još postoji potreba za njegovim dijelovanjem u BiH”, poručuje ona.

Kako komentarišete trenutno funkcionisanje vlasti na nivou BiH, gdje više nije jasno ko je vlast, a ko opozicija.

“Mislim da još vidimo jasnu koaliciju na državnom nivou, ali i poteškoće u donošenju odluka. Vidjeli smo šta se desilo sa zakonom o akcizama i o bankarstvu, što su komponente Reformske agende. Nadam se da ćemo vidjeti puno manje političke retorike, a mnogo više rada da bi se politički i ekonomski napredovalo”, rekal je ona.

Utisak je da su Milorad Dodik i Bakir Izetbegović glavni generatori političkih kriza i da jedino oni mogu da ih riješe, ako to žele.

“Iskreno, ono što vidim jeste da se političi lideri stalno mijenjaju u tome ko uzrokuju krizu i koliko odvlače pažnju ljudi od onoga što treba raditi. Kada bi uložili političku volju da ova zemlja ide napred, za par godina BiH bi mogla biti zemlja srednjeg nivoa razvoja”, naglašava ona.

Vlasti u BiH su se obavezale na provođenje Reformske agende. Gdje je BiH danas u tom procesu?

“Vidljivo je iz nedavnih događaja da Agenda jednostavno ne ide naprijed. To jesu teške odluke. U svakoj zemlji poreska politika, i slične, izazivaju emocije kod ljudi. Ali BiH se bori visokim stepenom nezaposlenosti i u interesu zemlje je da se preduzmu teški reformski koraci”, kaže Cormack.

Koliko su u BiH realne opasnosti od terorizma?

“Terorizam je globalni problem i zato je potrebno da zajednički dijelujemo. BiH je članica globalne koalicije u borbi protiv ISIS. Prošle godine nije bilo onih koji su iz BiH otišli u Irak i Siriju, ali to ne znači da problem ne postoji. Ne bih rekla da je u BiH problem veći nego u ostatku svijeta, ali je važno reći da postoji. Imamo jako dobru saradnju sa bezbjednosnim agencijama, ali ono što trebamo da vidimo jeste bolja saradnja između agencija unutar BiH, da se dođe do prave razmjene informacija. Važno je i da se nađu mehanizmi za deradikalizaciju stranih boraca, kako bi ih se spriječilo da radikalizuju mlade ljude”, ističe ona.

Ima li političke volje u BiH za suočavanje sa problemom terorizma?

“Biću iskrena; mislim da sada postoji politička volja. Kada sam prvi put došla ovdje bilo je manje razumijevanja tog problema. Sada ljudi zaista razumiju da je to problem koji postoji”, kaže ambasadorka.

Ostajete li u BiH do kraja mandata, budući na najave da bi nova administracija mogla da preispita pozicije karijernih diplomata?

“Očekujem da ostanem do kraja mandata. To mi je potvrđeno od strane Washingtona i ne očekujem da će se nešto promijeniti”, rekla je ona.