Cormack: Ne dolazi u obzir nikakva nova teritorijalna podjela BiH

– Bosni i Hercegovini definitivno ne treba još jedna kriza. Za sve nas, svima nama je u interesu da se rješenje nađe. Vidite, ovo je praktičan problem i on se može riješiti. Naravno, problem jeste kompleksan. Ali, kada se uključite u vlast, u kreiranje vlasti, imate izabrane zvaničnike čiji je posao da nađu rješenje. Definitivno se nadam da se BiH nakon izbora neće suočiti s novom krizom i svi trebamo predano raditi da se rješenje nađe i da do nje ne dođe, stav je američke ambasadorice Maureen Cormack.

U intervjuu za „Dnevni avaz“ Cormack je govorila o promjenama Izbornog zakona BiH. Duboko involvirana u cijeli proces, ambasadorica je optimista da će se rješenje postići.

Jesu li završeni pregovori o promjenama Izbornog zakona?

– Ne, ne mislim da jesu. Dobili smo vrlo jasnu poruku od Centralne izborne komisije (CIK) da se u ovom segmentu radi o indirektnim izborima delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije, tako da se razgovori mogu nastaviti. Imat ćemo i Venecijansku komisiju, koja će nam dati ekspertni savjet o predloženim izmjenama. Tako da se razgovori na pronalaženju rješenja nastavljaju.

Venecijanska komisija još traži eksperta kojeg će poslati u BiH. Ne znate kada bi on ili oni mogli doći? Nema neki rok?

– Ne znam. Nisu nam dali nikakav datum.

Jesu li pregovori zakasnili? Zašto su se SAD i EU uključili u njih?

– Pregovori su počeli još prošle godine na ekspertnom nivou i u tome su učestvovali eksperti iz Delegacije EU i Ambasade SAD. Na tom nivou i u to vrijeme, na sastancima su bili i predstavnici srpskih stranaka u BiH – SDS-a, SNSD-a… Već tada došlo se do vrlo praktičnih rješenja. O njima se mnogo razgovaralo.

– Kada su ti razgovori prešli na politički nivo, kao što to vrlo često biva u BiH, suočili smo se sa situacijom da nije bilo političke volje da se jednostavno dođe do zajedničkog rješenja. Srpske stranke sigurno će se vratiti u ove razgovore. Oni su se željeli malo distancirati.

– Postojalo je nastojanje da se dođe do esencijalnih rješenja, do njegove srži, a onda su se pregovori počeli odvijati pod utjecajem izborne kampanje, izbjegavala se odgovornost. A ona je na političkim liderima, koji trebaju naći rješenje ne samo da bi izbori bili održani nego i da bi se proveli rezultati izjašnjavanja građana.

Jeste li optimista da će se rješenje naći? Ima li neki rok do kada bi se to trebalo postići?

– Prije svega, mislim da svi trebamo činiti sve što možemo da bi se rješenje našlo. Uloga SAD i EU je da omogućimo da se odvijaju razgovori. Vidjeli smo kritike ovog procesa, ali meni je stalo do budućnosti BiH. Kada građani u oktobru izađu i glasaju, oni trebaju znati da taj glas daju vlasti koja će se formirati.

Vlast će biti formirana nakon oktobra?

– Da, bit će! Sigurno planiram da se to dogodi. Ali, potrebno je da se politički lideri okupe oko rješenja, da dođe do dogovora, da se politika ostavi po strani i da vladaju, upravljaju i vode. O sebi sam uvijek govorila da sam realni optimista. Jasno mi je koliko su ove promjene teške, ali shvatam i da ljudi ove zemlje zaslužuju da se ide naprijed. A da bi se to desilo, potrebno je da imate vlast, da se provode reforme, da idete ka EU, ka NATO-u, da se provedu osnovne reforme u ekonomiji koje su potrebne da bi se otvarala nova radna mjesta, da se obrazovni sistem poboljša, da se poboljša zdravstveni sistem… Sve te stvari mogu se dogoditi samo ako imate formiranu vlast koja donosi odluke, radi se na budžetima i ide naprijed. Na to čekamo već skoro dvije decenije. I taj iskorak još se nije desio…

– Zaista se nadam da će građani, kada budu glasali, svoj glas dati liderima koji planiraju preuzeti odgovornost za budućnost ove države.

Spomenuli ste da nije bilo političke volje da se nađe rješenje. Ko je kriv za to?

– Mislim da je suviše rano reći ko je kriv za to, iako mediji pokušavaju naći odgovor na to pitanje. Potrebno nam je da građani svoje političare smatraju odgovornim, da traže od njih da urade težak i naporan posao i donose odluke. Posao koji se tiče suštine mogućih rješenja protkan je sa mnogo posla. Mnogo toga je urađeno, mnogo će rješenja biti na stolu. Uloga Venecijanske komisije je da da savjet koje će rješenje zadovoljiti evropske standarde. Ljudi trebaju prozvati svoje političare i od njih tražiti da donesu odluku. Ovo je vrlo fokusirano pitanje – odluka se tiče slučaja „Ljubić“. Ustavni sud BiH obrisao je sporne odredbe Izbornog zakona i sada se treba naći rješenje koje će definirati to pitanje. I na to se treba fokusirati.

Do kada? Ima li neki definirani rok?

– Nije na meni da određujem rok. To je posao CIK-a. Oni su indicirali određeni nivo fleksibilnosti i mislim da je idealan rok onda kada građani izlaze glasati, da znaju za šta glasaju, po kojim pravilima… Cilj, dakle, treba biti prije održavanja izbora. Ali, CIK je taj koji treba dati ova rješenja.

Kada je sljedeći sastanak? On bi trebao biti na ekspertnom nivou?

– Kada čujemo datum od Venecijanske komisije, imat ćemo tu odluku. Potrebne su konsultacije na ekspertnom nivou da bi se znalo o čemu se razgovaralo i do čega se došlo. Odatle ćemo krenuti.

Budući da ste već spomenuli da ima „mnogo razumnih rješenja i prijedloga“, koji su to?

– Mi stalno govorimo da želimo da političke stranke o tome razgovaraju. Neke su iznosile i neka od rješenja, pa Vas upućujem da s njima razgovarate.

Oni su rekli da je većina rješenja – prijedlog međunarodne zajednice. Koja su to rješenja?

– Mi jesmo davali svoj doprinos, ali su rješenja nastala na osnovu ekspertnih razgovora od prošle jeseni. U njima su bili predstavnici svih stranaka, uključujući i srpske.

Ko su „dobri“, a ko „loši momci“ u ovim pregovorima?

– Odgovor na to pitanje ostavit ću za budućnost. Naš je cilj da se i dalje razgovara i u narednim sedmicama traži rješenje.

Brojne analize krive predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića ponajviše.

– Na osnovu pres-brifinga i onoga što sam ja čitala, svaka stranka krivi drugu stranku. Mislim da se s time treba prestati. Svi trebaju sjesti i raditi za dobrobit zemlje kako bi se našlo rješenje i imao Izborni zakon koji omogućava da se formira svaki nivo vlasti u ovoj zemlji. Kada dođemo do kraja procesa, donijet ćemo i odluku hoćemo li iznositi imena i kvalifikacije.

Šta ako do dogovora ipak ne dođe i rješenje se ne nađe?

– Moramo se fokusirati u narednim mjesecima da do toga ne dođe. Moramo tražiti rješenje. Ako se to ne desi, onda ćemo reći šta dalje.

Koje su posljedice izostanka dogovora?

– Odluka o stavljanju nekoga na crnu listu donosi se na nivou američke vlade, kroz više institucija. Kada govorimo o posljedicama, moramo imati na umu građane BiH i njihove interese. Svaka zemlja mora biti u stanju provesti slobodne i kredibilne izbore. Oni su preduvjet vlade koja će donijeti budžet, poboljšati infrastrukturu, osigurati normalno funkcioniranje države. Građani to zaslužuju. Zaista se nadam da će svi prozvati političare da rade svoj posao i poprave ovu situaciju. Sada se želim fokusirati na nastavak osiguravanja okupljanja stranaka i razgovore o ovim pitanjima – kaže Cormack.

– U BiH nemamo nivo komunikacije građana s političarima kakav je u SAD. Razumijem i razloge za to. Oni su i historijski. Građani se brinu zbog situacije, ali se nadam da će naći načine da se mirno, ali aktivno, uključe u praćenja rada vlasti. Mi u SAD organiziramo kampanje, prozivamo Kongres, govorimo šta želimo… Mislim da bi to bio ispravan način – prenosi nam ambasadorica SAD.

Moguće ad hoc rješenje

– S vremenom koje je preostalo, izbori su preostali, trebamo se fokusirati na ono što je hitno, a to je predmet „Ljubić“. Rekli smo već ranije da se treba riješiti i pitanje Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH te izbori u Mostaru. Jedna od mogućnosti je da postignuti dogovor važi samo za ove izbore, a da se onda pristupi sveobuhvatnijim reformama. Ali, tu odluku moraju donijeti vaši političari – mišljenje je američke ambasadorice.

Uloga Venecijanske komisije

– Ne mislim da je ideja o uključenju Venecijanske komisije bila trik domaćih političara da kupe još malo vremena. Mislim da će dobro doći neko ko će sa strankama dijeliti iskustva EU, reći eventualne crvene linije, dati sugestije… – kaže Cormack.

– SAD su vrlo jasne u vezi sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH. Apsolutno ne podržavamo nikakvu daljnju teritorijalnu podjelu BiH! Za nas je BiH suverena država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda i ta država ima teritorijalni integritet – istakla je ambasadorica Cormack upitana da prokomentira priče o ponovnoj uspostavi „Herceg-Bosne“.