Civilna zaštita bez kriterija isplatila 220.000 KM

Okružni sud u Banja Luci prije nekoliko dana potvrdio je optužnicu protiv bivšeg vršioca dužnosti direktora Uprave civilne zaštite Republike Srpske Milana Novitovića zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja. Optužnica, koju je krajem juna podiglo entitetsko Javno tužilaštvo RS, tereti Novitovića da je oštetio Upravu CZ za oko 12.000 maraka.

Preciznije, na teret mu se stavlja da je nezakonito omogućio Veseljku Elezu, koji je ranije bio na funkciji direktora, da po isteku mandata primi tri direktorske plaće. A važno je naglasiti da mu ovo nije prvi susret sa pravosudnim organima.

Novitović je u oktobru prošle godine otišao iz Uprave nakon što mu je prihvaćena ostavka, koju je podnio “iz porodičnih razloga”. Na njegovo mjesto došao je Boris Trninić, kadar DNS-a, stranke na čijem je čelu ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić.

Postupaju po Pravilniku koji ne važi dvije godine

Optužnica protiv Novitovića odnosi se na radnje učinjene 2019. godine. Međutim, sudeći prema onome što je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS-a zatekla u ovoj upravi, pravosudni organi mogli bi imati još posla. Jedan tekst ne može biti dovoljan da se pobroje sve nepravilnosti na koje su ukazali revizori u Izvještaju za 2023. godinu, ali izdvojit ćemo neka značajnija pitanja i preporuke.

Kao što smo naveli, radi se o godini u kojoj je Upravom većim dijelom rukovodio Novitović, a posljednja dva mjeseca i Trninić.

Krenimo od plaća. Utvrđeno je da su one obračunavane u skladu sa internim Pravilnikom, ali suprotno Zakonu o plaćama zaposlenih u organima uprave i Posebnom kolektivnom ugovoru za Upravu CZ. Evidencija o prisustvu na radu u određenim situacijama nije vođena uredno. Nema validnih podataka za obračun naknade za terenski dodatak i drugih naknada.

Rad vikendom je evidentiran kao rad na državni praznik uz uvećanje za 50 posto, plus dodatnih 35 posto za noćne sate za sve zaposlene, što nije u skladu sa Zakonom. Radnicima je isplaćivana naknada za prevoz u visini pune cijene mjesečne karte i u slučajevima kada su na posao dolazili samo jedan ili dva dana, i to bez dokaza da su kupili mjesečnu kartu. Za naknade za prevoz na posao i sa posla izdvojeno je 143.934 KM.

Rashodi za uvećanje osnovne plaće na osnovu otežanih uslova rada iznosili su skoro 200.000 KM. I u tome ne bi imalo ništa sporno da isplate nisu vršene na osnovu akta koji nije važeći više od dvije godine. Radi se o Pravilniku o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini, čija je važnost istekla u martu 2022.

Putni nalog na jedno ime, a vozilom upravlja neko drugi

Zatim, uprkos tome što nisu propisani kriteriji za obračun uvećanja plaće za 10 posto po osnovu naknade za terenski dodatak, za ove namjene izdvojeno je više od 220.000 KM. Šta se konkretno smatra terenskim radom van radnog mjesta, nije poznato. Ali, to nije bila smetnja da se novac potroši.

– Revizijskim ispitivanjem je utvrđeno da su u pojedinim slučajevima putni nalozi za službena vozila izdavani na period duži od 30 dana, što nije skladu sa članom 3. stav (4) Pravilnika o obrascu, sadržaju i načinu popunjavanja putnog naloga („Službeni glasik Republike Srpske“, broj 74/17). U pojedinim slučajevima nedostaje potpis vozača ili ovlaštenog lica, a prilikom izdavanja putnog naloga nisu evidentirani mjesto i datum izdavanja. Također, evidencija o izdatim putnim nalozima (knjiga putnih naloga), nije vođena u skladu sa članom 5. Pravilnika, jer dio putnih naloga ne sadrži datum izdavanja putnog naloga, ime i prezime vozača, a evidencija nije vođena numeričkim i hronološkim redom – navodi se u Izvještaju o reviziji za 2023.

I to nije sve. U putnim nalozima nedostaju podaci o relacijama kretanja, pređenim kilometrima, potpisi vozača… Nalozi nisu dostavljani u propisanom roku, a revizori su otkrili i zloupotrebe na način da su automobilima upravljale osobe na čije ime nije izdat putni nalog.

Ni potrošnja goriva nije usaglašena sa putnim nalozima, a rashodi po osnovu utroška nafte i naftnih derivata u prošloj godini iznosili su 260.326 KM. Za smještaj na službenim putovanjima u zemlji potrošeno je 20.189 KM, a za dnevnice za službena putovanja 61.210 KM.

Za manjak opreme niko ne odgovara

Uprava civilne zaštite RS potrošila je skoro 11.000 maraka na račune za fiksne telefone, oko 25.000 za mobilne, te oko 14.500 KM za poštanske i internet usluge.

– Pravilnikom o korištenju fiksnih telefona, mobilnih telefona i interneta nisu propisana ograničenja korištenja fiksnih telefona, a Odlukom direktora za 92 korisnika (od ukupno 187 zaposlenih lica) odobreno je uključenje u VPN mrežu. Revizijom su, u pojedinim slučajevima, utvrđena prekoračenja propisanog limita koja su priznata na teret rashoda Uprave CZ – navode revizori.

Također, problematizirano je i sklapanje ugovora o djelu za poslove čistačice, za administrativne poslove vezane za dovođenje nabavljenog helikoptera u funkciju, kao i ugovori sa četiri osobe na period od dva mjeseca (novembar i decembar) za tekuće popravke, nošenje službene pošte, održavanje parkinga i kontrolu ulaza i izlaza.

Naglašeno je da to nije u skladu sa članom 205. Zakona o radu kojim je propisano da “poslodavac može sa određenim licem zaključiti ugovor o djelu radi obavljanja poslova koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla”.

Otkriveni su propusti Uprave CZ u vezi sa vođenjem evidencije o uskladištenoj opremi, inventaru i materijalu u magacinima, te u pogledu zaduženja. Kod skladištenja, odnosno stavljanja u upotrebu dijela opreme za civilnu zaštitu, niko nije potpisivao reverse, pa se ne može ni utvrditi eventualna odgovornost u slučaju nestanka ili oštećenja. A takvih slučajeva je, nažalost, bilo.

Međutim, iako je popis pokazao da postoji razlika između stvarnog i knjigovodstvenog stanja, nije došlo do usklađivanja, što nije u skladu sa Pravilnikom. Obrazloženo je da će manjak opreme za koju ne postoje reversi o zaduženju biti isknjiženi nakon što se utvrdi odgovornost zaposlenih. Do završetka revizije to se nije desilo.

Brojne povrede procedura javnih nabavki

– Popisom stalnih i zaštitnih sredstava dobijenih iz donacije bez pojedinačnih cijena u 2023. godini (sredstva nisu evidentirana u poslovne knjige do dana popisa), utvrđen je količinski manjak sredstava u odnosu na dostavljenu specifikaciju donatora, ali isto nije prezentirano u izvještaju o popisu – navodi se, pored ostalog, u Izvještaju o reviziji.

Ništa bolji nisu ni nalazi kada se radi o javnim nabavkama. Revizijom je utvrđeno da su nabavke u vrijednosti od najmanje 65.216 KM provedene putem direktnog sporazuma uprkos tome što nisu planirane, niti su donesene posebne odluke o pokretanju postupka. Bez izmjene Plana javnih nabavki, samo na osnovu odluke direktora, raspisana su i dva tendera koja u zbiru vrijede više od milion maraka – 256.000 KM za usluge obuke spasilaca i 836.500 KM za vatrogasno-spasilačku opremu. Ovaj posljednji poništen je u aprilu 2024. godine.

Tragom ove informacije analizirali smo odluke Ureda za razmatranje žalbi BiH. Utvrdili smo da je URŽ poništio tender nakon što je usvojio žalbu ponuđača ANG d.o.o. Banja Luka, koji je problematizirao više aspekata tenderske dokumentacije.

Osim toga, tender vrijednosti 240.000 KM za nabavku goriva za terenske i službene automobile pokrenut je prije objave plana nabavki. Kod više nabavki nisu dokumentirane aktivnosti u vezi sa istraživanjem tržišta, što nije u skladu sa članom 14a. Zakona o javnim nabavkama. Kod nabavki rezervnih dijelova za vozila (26.600 KM) i računarske opreme (11.200 KM) izvršeno je dijeljenje predmeta nabavki na više direktnih sporazuma, što je nezakonito.

Sve gore navedeno samo je dio neregularnosti i nezakonitosti koje je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS-a identificirala u entitetskoj Upravi civilne zaštite.