Činjenice protiv “šuplje priče”: Dodik ovlasti RS-a predaje BiH zbog MMF-a?

Još jedna najava predsjednika bh. entiteta Republike Srpske da će tražiti da se RS-u vrati svih 83 nadležnosti koje su prebačene na nivo BiH samo je mantra Milorada Dodika koju ponavlja godinama kako bi skupio političke bodove, a takvi potezi su u praksi nemogući, smatraju opozicioni političari i pravni stručnjaci.

“RS-u ću predložiti da se svih 83 nadležnosti, koje su nam otete i prebačene na nivo BiH, redefinišu i dovedu u sklad s Dejtonskim mirovnim sporazumom”, kazao je Dodik.

Međutim, “otetih” nadležnosti je prije pet godina bilo 63, kako je navedeno u dokumentima koja su izradila ministarstva ovog entiteta. Za vrijeme svih ovih godina vladanja Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), uprkos njegovim najavama i prijetnjama, tvrdi opozicija, broj prebačenih entitetskih ovlasti se povećao, piše Al Jazeera.

Prebacivanje nadležnosti

U dokumentu “Spisak prenesenih nadležnosti sa nivoa RS na BiH” iz 2011. godine navodi se da je nadležnost ovog entiteta u 68 slučajeva prenesena na BiH, a većina njih se “pokazala štetnom za institucije i stanovnike Srpske”.

U dokumentu su institucije RS pojedinačno, svaka iz svoje oblasti, pojasnile koje su nadležnosti “do sada oduzete, koje se pokušavaju oduzeti i na kojim nivoima stanovnici RS imaju probleme sa institucijama BiH”, te je navedno da se šteta koju RS trpi zbog prenesenih nadležnosti mjeri milionima maraka.

Među najvažnijim oblastima u kojima je RS izgubila ingerencije, navodi se, su pravosuđe, energetika, javne nabavke, upravljanje granicom, pitanja izbjeglica, statistika, međunarodna krivična saradnja, telekomunikacije, metrologija. Tu su i nadzor i kontrola granice, centralni registar vozača i vozila, ulazak i boravak stranaca, nadležnosti izbora sudija i tužilaca, Oružane snage.

“Mi svakako smatramo da je značajan broj nadležnosti entiteta koncentrisan na nivo BiH, ali samo za mali broj njih je tražena saglasnost entiteta, to se desilo kada je u pitanju bila reforma Oružanih snaga i uspostavljanje uprave za indirektno oporezivanje. Smatramo da je bilo neophodno imati stav entiteta o tome”, kaže Lazar Prodanović, zastupnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Prema njegovim riječima, najveći broj zakona nametnuo je visoki predstavnik, što je, dodaje, imalo formalan utisak da je postignut napredak, ali je stvaralo unutrašnje tenzije u BiH. Ipak, kako kaže, vraćanje nadležnosti već je pokušano, ali nikada nije bilo moguće.

“Ako bismo sada pokrenuli vraćanje nadležnosti, morali bismo imati saglasnost poslanika iz RS-a i ona neće biti upitna, ali to bez sumnje nije dovoljno da bi se izvršila promjena zakonodavstva. Mi smo već te aktivnosti imali, ali one nisu dobili podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH”, kaže Prodanović.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka smatra da se radi o “Dodikovoj mantri koju stalno ponavlja”.

“Ako su ti navodni prenosi izvršeni zakonom, onda se isto zakonom moraju i vratiti na entitet, to znači da se mora postići saglasnost predstavnika sva tri naroda u Parlamentu i onda je potpuno jasno koliko je to moguće.”

Sve zbog novca

Za Miroslava Brčkala, zastupnika opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini RS-a, to je “priča na kojoj Miroslav Dodik bazira svoje političko djelovanje, ali se u praksi ponaša potpuno drugačije”.

“Da nije tragično bilo smiješno, ja bih ga zamolio da dalje ne prenosi nadležnosti na nivo BiH i sačuva ono što danas ima, ali već nek namjere Vlade RS-a idu u pravcu novog prenosa nadležnosti, prije svega u oblasti bankarskog i finansijskog sektora i regulative istog.”

Kako dodaje, to se dešava zbog kredita Međunarodnog monetarnog fonda i njegovih uslova.

“On će zbog toga sve dati, jer ne može opstati s obzirom da je ekonomska slika RS-a jako loša, s obzirom da se naša privreda nalazi u nezavidnoj situaciji, da imamo nagomilane probleme i u zdravstvu i Fondu penzijskog i invalidnog osiguranja i u svim sferama života. On će još neke nadležnosti prenijeti na nivo BiH, a ne kao što tvrdi, nešto vratiti.”

Mnogi analitačari smatraju da je danas potpuno besmisleno pričati o vraćanju nadležnosti u vrijeme kada se sve stranke, kao i SNSD, zaklinju u evropski put BiH i u vrijeme kada BiH mora postajati sve efikasnija kao država, pogotovo zbog obaveza iz Reformske agende koje se moraju ispuniti zbog članstva u EU.

U takvoj situaciji nadležnosti entiteta moraju se prebacivati na nivo države kako bi postala što funkcionalnija.

Sve drugo su priče koje se koriste u dnevnopolitičke svrhe, jer je vraćanje ovlasti u praksi nemoguće.