Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Nema ko raditi

Čini se nikoga nije briga: Ostajemo bez radne snage, BiH fali 30.000 radnika

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Ilustracija

Prema zvaničnim podacima u Bosni i Hercegovini je u prošloj godini izdato 2.449 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, dok za ovu godinu kvota iznosi 6.073 dozvole.

Da je situacija itekako ozbiljna kada je potražnja radne snage u BiH najbolje govori podatak da našoj zemlji fali ukupno oko 30.000 radnika!

Dok se vlasti svakodnevno bore za jeftine političke poene, radne snage nema, a posljedice ovoga bi mogli osjetiti u budućnosti.

Konstantni problemi

Prema zvaničnim podacima u Bosni i Hercegovini je u prošloj godini izdato 2.449 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, dok za ovu godinu kvota iznosi 6.073 dozvole.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović je u razgovoru za Fokus da samo u tom entitetu fali 18.000 radnika.

“Neke procjene govore da BiH fali 30.000 radnika, i to su istraživanja pokazala. Mi smo tražili da se kvote povećaju i povećane su. Bile su 2021. godine oko 2.500, pa je diglo na 3.800, a ove godine je oko 6 hiljada. Međutim kvote nisu problem, odnosno nisu se još pojavile problem, a glavni razlog je što su procedure zapošljavanja tih radnika, završavanja svih dozvola, radne i boravišne dozvole, vize i ostalih stvari, traje puno, kompleksno je i jednostavno ne dođe toliko ljudi”, govori nam Smailagić.

Ističe da se nažalost još uvijek nije ništa uradilo na liberalizaciji zapošljavanja stranaca.

“Čeka se poprilično, Mislim da se oko osam do 10 mjeseci može završiti cijela procedura, pod uslovom naravno da u međuvremenu taj radnik negdje ne ode čekajući vas, jer se to vrlo često dešava. Na kraju krajeva, isto se desi da vrlo često i ne dobije dozvolu. Nekad naše ambasade odbiju vizu, nekada Služba za strance neće da ovjeri pozivno pismo, nekada zavodi ne daju radne dozvole, a izgovor je kao da imamo dovoljno naših radnika na biroima koji su tog profila. Naravno ti naši ljudi na birou su tu u velikoj većini samo zbog zdravstvenog osiguranja”, pojašnjava naš sagovornik.

Azijske zemlje i Turska

Napominje da najviše uvozimo radne snage iz azijskih zemalja, s tim da tu bude i iz Turske.

“Iz Turske radnici rade na građevini, jer prednost te zemlje jeste što ne trebaju vize. S druge strane ako se radi o projektnim poslovima, radnici iz Turske mogu do tri mjeseca boraviti ovdje kao turisti i to je prednost Turske. Ostatak su azijske zemlje poput Indije, Nepala, Bangladeš i Pakistan. To je jedini bazen koji je još uvijek prihvatljiv, i tim radnicima je BiH prihvatljiva za ove uslove koji se ovdje nude.

Tržište rada drugačije

Na naš upit kako se snalaze poslodavci s pronalaskom radne snage, naš sagovornik nam govori da se tržište rada izlevelisalo.

“Do prije tri ili četiri godine svaki poslodavac je mogao naći radnika, ako ne odgovara, neće da radi, dođe drugi i to je to. Sada se situacija promijenila i sada je potražnja veća od ponude. U biti sada su radnici ti koji biraju poslodavca. Naravno radnik će uvijek izabrati posao koji je lakši, ne zahtijeva fizički napor, nije opasan po zdravlje, bolja plata, nema rada u smjenama… Onda su ovi poslovi uvijek traženi, a nakon toga dolaze u problem građevina, industrija, ugostiteljstvo, to su neatraktivni poslovi i to je nedostatak”, zaključuje Smailbegović za Fokus.