konferencija u sarajevu
Cikotić: Rute migracija se brzo mijenjaju, u BiH do sada registrovano 84.000 migranata
Naglasio je da je od početka 2018. do novembra 2021. godine na teritoriji BiH otkriveno je preko 84.000 nezakonitih migranata od čega je namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo 94 posto, a zahtjev za azil u BiH je podnijelo 3,4 posto osoba od osoba koje su iskazale namjeru za podnošenje zahtjeva.
Uz učešće ministara regiona, Evropske unije i međunarodnih organizacija u Sarajevu je počela konferencija “Sarajevo Migration Dialogue”, javlja Anadolu Agency (AA).
Selmo Cikotić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, rekao je da je ovo prvo okupljanje regionalnih aktera vezanih za migracije u okviru projekta “Smanjenje neregularnih migracija u EU jačanjem kapaciteta struktura vezanih za migracije na zapadnom Balkanu” koji sufinansiraju Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) i austrijski Ministarstvo unutrašnjih poslova (BMI).
“Efikasno i humano upravljanje migracionim tokovima za većinu zemalja, uključujući i zemlje na Zapadnobalkanskoj ruti, predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih i humanitarnih izazova današnjice. Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja je posebno pogođena migrantskom krizom u prethodne tri i pol godine i kao zemlja koja graniči sa članicom Evropske unije kontinuirano je izložena povećanom broju nezakonitih prelazaka državne granice”, istakao je Cikotić.
Naglasio je da je od početka 2018. do novembra 2021. godine na teritoriji BiH otkriveno je preko 84.000 nezakonitih migranata od čega je namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo 94 posto, a zahtjev za azil u BiH je podnijelo 3,4 posto osoba od osoba koje su iskazale namjeru za podnošenje zahtjeva.
“Migranti koji nezakonito ulaze, uglavnom Bosnu i Hercegovinu, kao i druge zemlje na Zapadnobalkanskoj ruti, doživljavaju kao tranzitnu zemlju prema željenoj destinaciji u EU. Osnovni izazovi sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava u procesu upravljanja migracijama odnose se na nepostojanje političkog konsenzusa i efikasne koordinacije u oblasti upravljanja migracijama te hronični nedostatak finansijskih sredstava u svim institucijama i agencijama u čijim nadležnostima je oblast migracija i azila, kao i niz operativnih izazova kao što su: veliki nedostatak ljudskih i materijalno-tehničkih kapaciteta, zaštita državne granice, utvrđivanje identiteta, zloupotreba sistema azila, realizacija efikasnog povratka, zaključivanje sporazuma o readmisiji i sl.”, pojasnio je Cikotić.
Naglasio je da je u proteklom periodu Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, u skladu sa raspoloživim mogućnostima, i u saradnji sa drugim nadležnim institucijama i agencijama, lokalnim vlastima poduzimalo sve raspoložive mjere i aktivnosti kako bi Bosna i Hercegovina što efikasnije i humanije odgovorila na postojeću migracionu situaciju, u prvom redu poboljšana je kontrola kretanja migranata na prostoru BiH, poboljšan je nadzor istočne granice, i poduzet velikih broj akcija na presjecanju lanaca krijumčarenja.
“Posebno treba istaći realizaciju veoma važnog projekta na izgradnji privremenog prihvatnog centra Lipa uz podršku EU, međunarodnih partnera te kantonalnih i gradskih vlasti. Mi već sutra otvaramo kamp Lipa, kapaciteta 1.500 korisnika. Pojačani napori Ministarstva sigurnosti na poboljšanju upravljanja migracijama prepoznati su i u Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2021. godinu. Takođe, ovom prilikom želim i da se zahvalim EU i EU Delegaciji u BiH za dosadašnju pomoć, bez koje Bosna i Hercegovina ne bi bila u mogućnosti obezbijediti potreban human pristup osobama koje su nezakonito ušle i borave na teritoriji BiH”, rekao je Cikotić.
Prema njegovim riječima, kao što nam je poznato, pod uticajem određenih faktora, rute nezakonitih migracija se veoma brzo mijenjaju i u kratkom vremenu ponovo se svi mi možemo naći u situaciji sličnoj ili goroj nego što smo već bili (koja je slična sadašnjoj granici Bjelorusije i Poljske), što sa sobom nosi veoma značajne sigurnosne i humanitarne, a u doba COVIDA i zdravstvene izazove sa kojim ni jedna zemlja nije spremna da se uspješno samostalno nosi.
“Činjenica je da problem velikog broja migranata koji nezakonito ulaze ne može riješiti jedna zemlja sama, niti jedan region sam, te su veoma izražene potrebe za snažnom regionalnom i evropskom saradnjom, kao i potrebe za regionalnim pristupom u cilju zajedničkog djelovanja na planu migracionih kretanja”, izjavio je Cikotić.
Kroz ovu konferenciju na najvišem nivou, koja traje do 19. novembra, želi se ojačati saradnja i partnerstvo u regiji kao i razmjena informacija i iskustava, koji su od presudne važnosti za efikasno upravljanje migracijama.
Uz učešće ministara regiona, Evropske unije i međunarodnih organizacija razgovarat će se o konkretnim prijedlozima za rješavanje pitanja u oblasti migracija. Diskusije će se voditi kroz tri panela: upravljanje migracijama, kontrola i upravljanje granicom te budući trendovi i izazovi u migracijama.
Organizator konferencije je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine uz podršku Hilfswerk International-a. Konferencija se provodi u okviru projekta “Smanjenje neregularnih migracija u EU putem jačanja kapaciteta struktura povezanih sa migracijama na zapadnom Balkanu”.
Ovaj projekat sufinansiraju Fond za azil, migracije i integracije (AMIF) i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Austrije.