Cihad Erginay, turski ambasador u BiH: Nemamo favorite u regiji

Nemamo ‘favorita’ u regiji, ne bavimo se time. Sa svim zemljama imamo veoma dobre odnose, istakao je ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Cihad Erginay, u intervjuu za televiziju Al Jazeera Balkans.

Erginay je kazao kako je poznata činjenica da je Turska veoma zainteresovana za ovu regiju, najviše zbog svojih historijskih i kulturnih veza, te da regiju Balkana, odnosno regiju jugoistočne Evrope, vidi i kao veoma važnog partnera u pružanju stabilnosti široj regiji, Evropi.

“Stabilnost ove regije, kao što smo, nažalost, vidjeli u prošlosti kroz veoma nesretne događaje prije 20-25 godina, od izuzetne je važnosti. Ono što Turska pokušava svojom vanjskom politikom jeste da pruži pomoć, zajedno s međunarodnom zajednicom, kako bi se postigao taj cilj – više stabilnosti na ovom prostoru“, kazao je Erginay, te dodao kako je način na koji se postiže ta stabilnost jeste više interakcija, ekonomskih aktivnosti i izgradnje u regiji.

Govoreći o prisustvu turskih kompanija u regiji Erginay je istakao prisutnost i aktivnost Ziraat Banke kao i turske aviokompanije Turkish Airlines.

“Sve te aktivnosti su zaista dobre, one stvaraju osnovu za sve privredne aktivnosti. Turkish Airlines je kompanija zastupljena širom regije, obavlja najveći broj letova u BiH i omogućava joj povezanost sa svijetom. To je prije svega ekonomska aktivnost, ali i društvena, jer ljudima u BiH omogućava povezanost sa Turskom koja, kao što znate, ima ogroman broj stanovnika porijeklom s Balkana. Procjena njihovog broja, naravno, varira, ali vjerujemo da je šest do deset miliona ljudi porijeklom iz balkanske regije. To je značajan broj. Njima Turkish Airlines omogućava povezanost i to je taj društveni aspekt naših odnosa“, rekao je Erginay.

Na pitanje koja zemlja je najveći saveznik Turske, odnosno s kojom je saradnjom Turska najviše zadovoljna, Erginay odgovara:

“Nemamo ‘favorita’ u regiji, ne bavimo se time. Sa svim zemljama imamo veoma dobre odnose, a to se može vidjeti ne samo iz ekonomskih, već i iz kulturnih aktivnosti koje imamo u svim zemljama regije. Kao što sam rekao, da bismo ostvarili stabilnost u regiji, moramo imati dobre odnose sa svim zemljama. Ne možemo birati i imati favorita. Interakcija između zemalja u regiji također, je veoma važna, i nju pokušavamo promovisati.“

Ambasador je svoju tezu potkrijepio i trilateralnim mehanizmima, jednim između Turske, Srbije i BiH i drugim između Turske, Hrvatske i BiH, te kazao kako ih Turska promoviše kako bi se ojačali svi oblici aktivnosti između tri zemlje i doprinijeli regionalnoj stabilnosti, trgovini, privredi.

Erginay je upitan i da prokomentariše i vrlo česti komentar analitičara kako ‘Bosanci očekuju merhamet, a Srbija nastupa s konkretnim projektima.’

“To i nije baš tako. Čuo sam već taj citat, ali se s njim ne slažem, iz jednostavnog razloga što zvanične brojke pokazuju da se nivo ulaganja Turske u zemlje koje ste spomenuli, u ovom slučaju BiH i Srbiju, ne razlikuje u tolikoj mjeri.Također se uzimaju u obzir objekti i infrastruktura u zemljama u koje su ulaganja usmjerena. Moramo se složiti da je Bosni i Hercegovini u tom smislu potreban razvoj. Potrebni su nam bolja infrastruktura, bolji uslovi i bolji projekti kako bismo unaprijedili investicionu klimu u ovoj zemlji, jer to je ono što poslovni ljudi traže. Vjerujemo da ulaganja Turske u BiH ili Srbiju treba razvijati, jer tu postoji veliki potencijal“, poručio je Erginay.

On je naglasio kako je za usmjeravanje turskih biznismena u ovu regiju, između ostalih u BiH i Srbiju, potreban je zajednički rad, zato što su ekonomske aktivnosti danas – prekogranične aktivnosti.

Proces izvoza mesa iz BiH želimo učiniti trajnim

U vezi sa povećanjem izvoza mesa iz BiH u Tursku i eventualnom produženju Sporazuma o bescarinskom izvozu smrznutog mesa iz BiH u Tursku, Erginay je istakao kako se izvozom mesa željelo pomoći uzgajivačima koji su tokom prošle godine bili pogođeni poplavama.

“Tražili smo način kojim bismo pomogli razvoj poljoprivrede i stočarstva u BiH, a to je industrija s tradicijom koju treba jačati. Došli smo na ideju da bismo mogli kupovati meso iz Bosne i Hercegovine. Za početak je dogovorena jednogodišnja kvota od 15.000 tona, i to za 2014. kada su se desile poplave. Naravno, BiH nije imala kapacitete da ispuni tu kvotu, tako da smo dogovor produžili do kraja 2015. godine. Želimo taj proces učiniti trajnim, jer poslovni ljudi žele znati šta budućnost nosi i kako će se taj sektor razvijati. Stoga smo vlastima u BiH predložili da to pitanje postane dio našeg Sporazuma o slobodnoj trgovini. Imamo veoma dobre Sporazume o slobodnoj trgovini s BiH i Srbijom. Želimo proširiti okvir tog sporazuma. Sada smo u početnoj fazi pregovora u vezi s tim, a nadam se da će biti završeni što prije kako bi to postalo pravilo, a ne izuzetak, kako ne bismo morali vršiti produženje svake godine, što nije jednostavno”, naglasio je ambasador Erginay.

Povodom 20 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, na pitanje da li je država koja funkcioniše na principima tog sporazuma politički održiva, Erginay je kazao kako smatra da nema drugog izbora, to je sistem uspostavljen prije 20 godina i u tom okviru se mora raditi.

“Ne bismo trebali gubiti vrijeme, pitajući se šta je moglo biti bolje, šta bi trebalo uraditi i slično, već trebamo raditi u postojećim okvirima. Poslovica kaže da postoji način, ako postoji volja. Želimo li raditi u okviru Dejtonskog sporazuma to i možemo, i to uspješno. Naprimjer, mislim da je prošle godine politika u BiH veoma uspješno vodila državu naprijed i obnovila reformske procese Evropske unije. To pokazuje da je uspjeh moguć kada postoji politička volja. Čestitam političkim liderima u BiH na takvim postignućima, a imamo visoka očekivanja od njih i u budućnosti“, rekao je Erginay.

Očekujemo da svi poštuju teritorijalni integritet Turske

U vezi sa posljednjim događajem oko obaranja ruskog aviona koji je narušio turski zračni prostor, te njegovoj refleksiji na budućnost odnosa Turske i Rusije, Erginay je kazao kako su dva aviona mnogo puta upozorena da ne ulaze u turski zračni prostor, no, oni su to ipak uradili.

“Upozorenja su nastavljena i nakon toga. Jedan avion je napustio turski zračni prostor, a drugi nije. I, naravno, pravila o upotrebi sile koja smo uspostavili davno tada su primijenjena. To nije bio prvi slučaj narušavanja turskog zračnog prostora. Isto se desilo i u oktobru. Nakon tih narušavanja izdali smo upozorenja o pravilima upotrebe sile koja ćemo primijeniti. Sve strane su bile upoznate s tim pravilima“, kazao je Erginay, te dodao:

“Očekujemo da svi poštuju suverenitet i teritorijalni integritet Turske. Naravno, žao nam je što se to desilo. Ne želimo da se takve stvari dešavaju. Međutim, kao i ranije, nadamo se da ćemo nastaviti dijalog s Rusijom. Dostavili smo sve relevantne podatke NATO-u, Savezu kojem i mi pripadamo, a svi dostavljeni podaci su i potvrđeni. Oni također, imaju iste podatke i mislim da se sada trebamo okrenuti budućnosti“.

Članstvo u EU prioritet turske vanjske politike

Erginay se osvrnuo i na put Turske prema Evropskoj uniji (EU), te istakao da, iako je on jako dug, Turska je i dalje zainteresovana za članstvo u EU.

“To je prioritet naše vanjske politike. Taj proces traje već dugo. Imamo namjeru da postanemo dio evropske porodice i članica EU. Vodimo pregovore sa institucijama Evropske unije. To je nešto što smo shvatili veoma ozbiljno. Pokušavamo otvoriti nova poglavlja u pregovorima. Međutim, proces pridruživanja nije jednostavan. Na ovom putu nailazimo na određene poteškoće i političke prepreke. Ali, namjeravamo savladati ih sve i u konačnici postati dio porodice, kao što će u budućnosti biti slučaj i s Bosnom i Hercegovinom. Evropsku uniju je pogodila ekonomska i izbjeglička kriza”, kaže Erginay.

On je kazao kako vjeruje da Turska može biti dobar partner i pokretačka snaga EU, da može doprinijeti da EU bude konkurentnija na međunarodnoj sceni, a u ekonomskom smislu Turska može biti samo pozitivna za EU.

Istakao je također, kako Turska prima sirijske izbjeglice od samog početka rata koji je izbio prije skoro četiri godine, te da je u Turskoj oko 2,2 miliona izbjeglica. Na pitanje kakvu vrstu strategije i ponude Turska očekuje od EU u smislu rješavanja te krize, Erginay je rekao kako su očekivanja da ona bude pravedna i da se preuzme dio tereta koji Turska nosi u protekle četiri godine, jer, kako je kazao, riječ o ljudima koji bježe iz ratne zone.

Kada je u pitanju borba protiv terorizma, Erginay je kazao Turska već decenijama trpi posljedice terorizma.

“Terorizam PKK-a je možda i najstariji. Godinama se borimo protiv njihovog terorizma. U posljednje vrijeme smo suočeni s ekstremizmom, DAIŠ-ovim radikalizmom. Turska je ovu organizaciju, pod njenim izvornim imenom, proglasila terorističkom prije desetak godina, a poznata je kao DAIŠ od 2013. Možda ćete se prisjetiti dva incidenta koja su se nedavno dogodila u Turskoj. Bombaških napada u Suruču i Ankari u kojima je poginulo više od 100 ljudi. Napade je izvršila ta organizacija. To nisu njihove jedine terorističke aktivnosti. Izvršili su i mnoge druge. Turska je na čelu te borbe, budući da imamo najdužu granicu sa Sirijom. Aktivno se borimo protiv te organizacije”, kazao je ambasador Erginay.

Dodao je kako je Turska dio međunarodne koalicije za borbu protiv terorizma, te kazao kako jedna zemlja se ne može sama boriti protiv terorizma, nego su joj potrebni su saveznici, saradnja i solidarnost.

U vezi sa ratom u Siriji, Erginay je podsjetio da je Turska predložila uspostavljanje sigurne zone u ovoj zemlji, međutim, međunarodna zajednica nije prihvatila taj prijedlog. Istakao je kako su posljednji teroristicki napadi u Parizu veoma tragicni i stravicni, kao i napad u Ankari.

“Ne smijemo čekati da takvi napadi postani ozbiljniji, pa da krenemo u borbu protiv terorizma. Pozivamo sve naše međunarodne partnere da i u ovom pogledu preuzmu dio odgovornosti”, rekao je ambasador Erginay.