Cigelj: Obezbijediti finansijska sredstva za zaštitu i unapređenje šuma

S obzirom da ni na jednom od domova Parlamenta Federacije BiH do sada nije razmatran zakon o šumama, čiji je prijedlog Vlada Federacije BiH utvrdila prije godinu dana, upućena je urgencija domovima Parlamenta FBiH da se hitno očituju o navedenom prijedlogu.

Pomoćnica federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Danica Cigelj u izjavi za Fenu ističe da je u prethodnom periodu zbog nedonošenja federalnog propisa za oblast šumarstva devet kantona donijelo svoje propise.

– Donošenjem kantonalnih zakona o šumama Federaciji BiH se uskraćuju nadležnosti propisane Ustavom FBiH, na različite načine je uređeno upravljanje i gospodarenje šumama, pitanje vlasništva kao i izdvajanje financijskih sredstava za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma, što je u suprotnosti sa ustavnim odredbama – upozorava Cigelj.

Kao jedan od problema koji je nastao prestankom važenja zakonske regulative u oblasti šumarstva od 2009. godine, naglašava da je na nivou Federacije BiH prestalo prikupljanje sredstava za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Sredstva koja su po ovom osnovu prikupljena u budžetu Federacije BiH koriste se u druge svrhe.

Također, sredstva koja se prikupljaju po osnovu kantonalnih zakona se troše nenamjenski i FBiH nema pouzdane podatke ni koja su to sredstva koja se prikupe.

– Prijedlogom zakona o šumama Federacije BiH predviđeno je da se, radi ostvarivanja općeg interesa i dugoročnih ciljeva zasnovanih na principima održivog gospodarenja šumama utvrđenih Šumarskim programom Federacije i kantonalnim šumsko-razvojnim planovima, obezbijede finansijska sredstva za zaštitu, unapređenje i podizanje novih šuma i za ruralni razvoj. Ova sredstva bi se, između ostalog, obezbijeđivala iz: naknada za korištenje šuma u vlasništvu države, naknada u postupku promjene namjene šumskog zemljišta, naknada za općekorisne funkcije šuma i ostalih izvora u skladu sa ovim Zakonom – kazala je Cigelj.

Iz „Informacije o gospodarenju šumama u FBiH u 2017 godini“ je vidljivo da šumsko-privredna društva (ŠPD), ne gospodare sukladno šumsko-privrednim osnovama, tj. ne gospodare sukladno nauci i struci.

– Radi se isključivo u visokokvalitetnim šumama, a zanemaruje se rad u izdanačkim, degradiranim šumama kao i kulturama, što dovodi do degradacije i nekad kvalitetnih šuma. Predviđeni godišnji sječivi etat radi se na jednom dijelu površine, što je nedopustivo. Sve ovo je dovelo do jedne teške situacije u šumarstvu – objašnjava Cigelj.

Također, u Federaciji je primjetno da su troškovi proizvodnje u šumskogospodarskim društvima koja angažiraju vlastitu radnu snagu veći u odnosu na one koji angažiraju registrirane izvođače radova.

– To se odnosi i na ostvarene godišnje učinke po zaposlenom na bazi sati rada koji se kreću od 320 m3/radniku u KJP „Sarajevo šume“ d.o.o., Sarajevo do 608 m3/radniku u ŠGD „Unsko – sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa. Ovaj učinak u odnosu na realnih 800 do 1.000 m3/radniku koliko se postiže u zemljama u okruženju je mali i treba raditi na njegovom povećanju – konstatovala je Cigelj.

Posljedica malih prihoda po radniku je otežano poslovanje, mala primanja uposlenih i umanjenje bioloških i infrastrukturnih investicija.

U preduzeća šumarstva ukupan prosječni broj uposlenih na bazi sati rada iznosi 4.072, a prosječna plaća je smanjena za sedam KM u odnosu na 2016. godinu i iznosi 936 KM.

U 2017. godini potraživanja od kupaca iznosila su više od 10,7 miliona KM.

– Ovo je dodatni problem u poslovanju šumskogospodarskih društava, jer su im blokirana sredstva za ulaganja i kupovinu novih sredstava rada i opreme, odnosno ulaganja u prethodno planirane aktivnosti u tekućoj godini – kaže Cigelj.

Dugovanja prema dobavljačima su znatno veća u odnosu na potraživanja i iznose više od 27,645 miliona KM odnosno oko 16,37 posto od ukupnog prihoda i značajno su niža u odnosu na 2013.,2015. i 2016. godinu, a viša u odnosu na 2014. godinu.

– Velika dugovanja idu na štetu dobavljača koji izvode radove, sredstva i opremu za funkcioniranje poduzeća i pogoršavaju im uvjete poslovanja. Prema pokazateljima poslovanja osam poduzeća šumarstva u FBiH očito je da je veliki udio troškova poslovanja u ukupnom prihodu prouzročen nizom negativnih faktora od kojih su najznačajniji: loša kvalitetna struktura šuma, posebno šuma lišćara, mala i nepovoljna otvorenost šuma šumskim kamionskim putovima, nedostatak kvalitetnih firma za izvođenje radova u šumarstvu, dotrajala i zastarjela sredstva rada, te višak uposlenog režijskog osoblja, a nedostatak proizvodnog – navodi Cigelj.

U osvrtu na prošlu godinu kaže da je registrovano 564 šumskih požara, opožarena površina iznosi 26.585 ha, pričinjene štete na drvnoj masi iznose 51.658 m3, izgorjelo ili oštećeno uslijed požara 153.621 sadnica.

U zadnjih pet godina je 2017. godina ekstremna u smislu pričinjenih šteta u šumama Federacije BiH, te procijenjene štete iznose 17.307.510 KM.

– Budući da već devetu godinu nemamo zakon o šumama, organiziranje zaštite od požara u Federaciji BiH ostvaruje se putem kantonalnih uprava za šumarstvo, šumskogospodarskih društava i uprava civilnih zaštita na razini kantona – dodaje Cigelj.

Govoreći o suzbijanju nezakonitih aktivnosti u sektoru šumarstva rekla je da su mali broj presuda i kazni kontraproduktivni i predstavljaju podsticaj šumokradicama, navodeći da je u prošloj godini od ukupnog podnesenih prekršajnih i krivičnih prijava 3.921, presuđen 1.821 predmet, odnosno 46,44 posto.

– Postavlja se pitanje svrsishodnosti podnošenja prijava i izlaganja čuvara šuma opasnosti kada ostali organi uprave i sudska vlast ne štite državnu imovinu te ne rješavaju pravovremeno krivične i prekršajne prijave podnesene zbog nelegalne sječe šume, uzurpacije državne šume i šumskog zemljišta, eksploatacije industrijskih mineralnih sirovina i slično – navodi Cigelj.

Od ukupne štete po prijavama u iznosu od 1.169.484 KM u 2017. godini naplaćen je iznos od 27.012 KM ili 2,31 posto, dok je iznos kazni po prijavama za Federaciju BiH zabilježen u visini od 379.964 KM.

Pored krađa, u šumama Federacije štete nastaju negativnim djelovanjem insekata (potkornjaka i žutotrbe) što je posebno zabilježeno na području Srednjobosanskog kantona, Unsko-sanskog poduzeća, Tuzlanskih šuma itd.

– U Srednjebosanskom kantonu samo po osnovu štetnog djelovanja žutotrbe (Euproctis chrysorrhoea) evidentirana je značajna šteta na šumi koju su nadležne šumarske službe kantonalnog šumskogospodarskog društva procijenile u iznosu od oko 1,36 miliona KM. Nastala je kao posljedica defolijacije–golobrsta hrastovih šuma gdje su u zavisnosti od područja, intenziteta napada, vrste i tipa šumskih sastojina uočene i masovne pojave navedenog insekta – kazala je Cigelj.

Na osnovu zdravstvenog stanja šuma krizni štab će, kako najavljuje, predložiti mjere na zaštiti šuma od žutotrbe sa dinamikom realizacije koju je moguće i prioritetno provoditi na zaštiti šuma.

U posljednje četiri godine na području Hercegovačko-neretvanskog kantona velike štete je pričinio štetnik žutotrba ili zlatokraj, koji je stalno prisutan u području hrastovih šuma. Koordinacijski tim šumskogospodarskog društva HNK je napravio procjenu troškova aviotretiranja za napadnuto područje na općinama Prozor–Rama i Jablanica i oni iznose 722.276 KM.

S ciljem prevazilaženja navedenih problema u oblasti šumarstva pomoćnica federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Danica Cigelj poručuje da je potrebno da se što prije u Parlamentu FBiH usvoji Prijedlog zakona o šumama.