Chollet za Guardian: SAD istražuje sve opcije o slanju vojske u BiH

SAD je odlučna vratiti Bosnu s litice usred secesionističkih prijetnji srpskih nacionalista i istražuje mogućnosti sankcija među ostalim opcijama, rekao je visoki dužnosnik State Departmenta, piše danas Julian Borger za Guardian.

Derek Chollet, viši savjetnik državnog tajnika Antonyja Blinkena, govorio je uoči sastanka u petak u skupštini bosanskih Srba, na kojoj će se, kako se očekuje, glasati hoće li započeti proces istupanja iz bosanske vojske, pravosuđa i poreznog sistema.

Takvi koraci, na koje je pozvao nacionalistički vođa Milorad Dodik, predstavljali bi značajan korak ka secesiji. Vjerovatno će doći do šestomjesečnog kašnjenja prije nego što odluke skupštine stupe na snagu, ali bi glasanje moglo započeti otkucavanje sata prema mogućem povratku sukoba.

Chollet, čija je službena titula savjetnik State Departmenta, posjetio je Bosnu prošlog mjeseca u sklopu diplomatske ofanzive Bidenove administracije kako bi se pozabavio dugotrajnim problemima i prijetnjama Dodika da će rekonstruirati srpske oružane snage.

Doista smo pokušali ubrzati neke od naših diplomatskih napora da pokušamo ovo vratiti s litice”, rekao je Chollet za Guardian. “Primjetno je da se skoro 26 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma priča o potencijalnom povratku sukoba ili velike krize u Bosni i Hercegovini, što nas duboko zabrinjava.”

Tokom rata, vojska bosanskih Srba provela je široko rasprostranjeno etničko čišćenje, gotovo četverogodišnju opsadu Sarajeva i uništenje UN-ovog “sigurnog utočišta” Srebrenice. U sukobu je ubijeno oko 100.000 ljudi.

Chollet je rekao da je bosanskim čelnicima predao pismo Blinkena, ističući da je mir u Bosni prioritet za administraciju.

“Ovo je pitanje s kojim se mnogi ljudi u ovoj administraciji od predsjednika Bidena pa naniže dugo povezuju i s kojim lično snažno suosjećaju”, rekao je.

Kao senator, Biden je podržao američku vojnu pomoć bosanskoj vladi predvođenoj muslimanima, Blinken je bio u osoblju Vijeća nacionalne sigurnosti kada su SAD vojno intervenirale, a Samantha Power, sada šefica Američke agencije za međunarodni razvoj, bila je novinarka u Sarajevu tokom rata. Chollet je bio pomoćnik američkog izaslanika Richarda Holbrookea i napisao je knjigu o Daytonskim pregovorima.

Druga tema Blinkenovog pisma bila je prijetnja sankcijama političkim čelnicima koji prijete postdejtonskom miru. Dodik, glavna meta te prijetnje, izjavio je da ga “zaboli” za sankcije, ali Chollet vjeruje da one mogu imati uticaja.

“Mislim da smo vidjeli neke dokaze da poluga koju imamo, koja uključuje politike poput sankcija, može biti učinkovita u pokušaju promjene ponašanja”, rekao je.

Što se tiče mogućnosti jačanja međunarodne vojne prisutnosti u Bosni, sa sada samo nekoliko stotina vojnika EU-a, Chollet je rekao da ne želi “prejudicirati rasprave”, ali je dodao i da se “istražuju sve opcije”.

Diplomate koji su nedavno posjetili Banju Luku, najveći grad u Republici Srpskoj, kazali su da među poslovnim interesima oko Dodika postoji nelagoda kada su u pitanju uticaji američkih kaznenih mjera.

Jelena Subotić, profesorica političkih nauka na Državnom univerzitetu Georgia, rekla je da se Dodik također mora boriti s „ratnim umorom“ među srpskim biračima.

“Mislim da Dodikovu secesionističku prijetnju trebamo shvatiti vrlo ozbiljno. On je niz godina signalizirao svoje ciljeve, tako da to nije došlo iz vedra neba”, rekla je Subotić. “Puno veće pitanje je hoće li narod Republike Srpske slijediti. Jedno je baviti se nacionalističkom retorikom, a drugo je zapravo uzeti oružje u ruke.”

Tokom Trumpove administracije, i SAD i EU iznijeli su ideju o etnički utemeljenoj zamjeni zemljišta koja uključuje teritorij u Bosni i na Kosovu kao sredstvo za rješavanje regionalnih pritužbi, ali Chollet je insistira da to uopće sada nije nešto na šta se „usredotočuju”.