Četiri ministarstva podijelila 90 miliona KM interventne pomoći mimo osnovnog kriterija!

U skladu s Uredbom o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19, koju je prošle godine donijela Vlada FBiH, nekoliko ministarstava podijelilo je skoro 90 miliona KM firmama. To su ministarstva prometa i komunikacija, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, energije, industrije i rudarstva te okoliša i turizma.

Piše: A. DUČIĆ

Sva navedena ministarstva, naveli su federalni revizori, nisu ispoštovali kriterije koji se tiču neotpuštanja radne snage, a što je predviđala Uredba i što je bio osnovni kriterij.

Sredstva su tako dobili i korisnici kod kojih od početka proglašenja stanja nesreće do 30. 9 2020. Već došlo do značajnog smanjenja broja zaposlenih. A opći cilj je bio očuvanje radnih mjesta, a kriterij za dodjelu sredstava je broj zaposlenih na 30. 9. 2020. godine

– Konstatovali smo da nije uzeto u razmatranje stanje zaposlenih i smanjenje radnih mjesta u finansiranim djelatnostima u odnosu na prethodnu godinu. Prema raspoloživim podacima Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih na 30. 9. 2020. godine, koji je bio jedan od kriterija za dodjelu finansijske pomoći, u odnosu na isti period prethodne godine kod većeg broja korisnika značajno je smanjen („Globtour“ d.o.o. smanjio je broj zaposlenih za 130, „Centrotrans-Eurolines“ d.d. smanjio je broj zaposlenih za 80, „Bosnaexpres“ d.d. za 33, „Kantić Touristik“ d.o.o. za 32, „Prevoz putnika“ d.o.o. za 29) – kaže se u revizorskom izvještaju za Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH.

Manji broj korisnika je u posmatranom periodu zadržao isti broj zaposlenih ili je ostvario povećanje broja radnika.
– Slijedom navedenog, ne možemo potvrditi da je raspodjelom sredstava u skladu s kriterijima utvrđenim Uredbom postignut opći cilj dodjele finansijske pomoći, utvrđen u članu 3. Uredbe, a koji se prvenstveno odnosi na očuvanje radnih mjesta. Konstatovali smo da se nije vodilo računa o smanjenju broja zaposlenih, jer je od početka proglašenja stanja nesreće do 30. 9. 2020. godine već došlo do značajnog smanjenja broja zaposlenih u pravnim licima kojima su dodijeljena sredstva, a da to nije obuhvaćeno Uredbom. Utvrđenim kriterijima za dodjelu sredstava data je prednost oporezivom prometu u odnosu na broj zaposlenih, čime je omogućeno da se značajna sredstva dodijele i korisnicima s jednim zaposlenim. Usvojenim mjerama nisu obuhvaćene djelatnosti, odnosno privredni subjekti kojima je Krizni štab zabranio rad ili ograničio radno vrijeme – ističu iz Ureda za reviziju institucija FBiH.

Dok je Ministarstvo prometa i komunikacija na raspolaganju imalo 20 miliona KM, Ministarstvo energije, industrije i rudarstvo je raspolagalo sa 30 miliona KM interventne pomoći.

– Međutim, prema raspoloživim podacima Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih u granama industrije koje su obuhvaćene Uredbom na dan 30. Septembar 2020. godine, smanjen je za ukupno 2.547 djelatnika ili po granama industrije: proizvodnja tekstila, odjeće, kože i obuće: 1.386 djelatnika („Prevent“ d.o.o. Travnik: 240, „Prevent Leather“ d.o.o. Visoko: 160, „Progetti Bosnia“ d.o.o. Tuzla: 141), metalna, elektro i automobilska industrija: 617 djelatnika („RM-LH“ d.o.o. Zenica: 114, „Bimie“ d.o.o. Tešanj: 113), drvna, papirna i grafička industrija: 376 djelatnika („Standard Furniture Company“: 156), kemijska i farmaceutska industrija i industrija gume i plastike: 161 djelatnik, i industrija građevinskog materijala i nemetala: 7 djelatnika.

Revizori su imali zamjerke i na sami process donošenja Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, a što su naveli u izvještaju za Ministarstvo finansija FBiH.

– Nije sačinjena fiskalna procjena na propisanom obrascu prilikom donošenja Zakona, što je u suprotnosti s člankom 8. Zakona o proračunima u FBiH i člankom 1. stav 2. i člankom 3. Pravilnika o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na proračun. Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica jedino je za mjeru „uspostava Jamstvenog fonda“ egzaktno definirano da je planirani iznos inicijalnih sredstava za osnivanje Fonda 80.000.000 KM i da će se osigurati preusmjeravanjem raspoloživih sredstava Vlade FBiH iz komisionih poslova i raspoloživih sredstava namjenskih depozita Vlade FBiH koja se vode kod Razvojne banke FBiH. Nije prezentirana dokumentacijska podloga kako se došlo do planiranog iznosa sredstava na poziciji „Tekući transferi drugim razinama vlasti – Fond za stabilizaciju gospodarstva“. Sektor za gospodarske financije sačinio je samo procjenu potrebnih sredstava za subvencioniranje doprinosa za obvezna osiguranja za jedan mjesec (60.000.000 KM), odnosno za tri mjeseca (180.000.000 KM). Prilikom donošenja Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica konstatirane su neusuglašenosti sa Zakonom o proračunima u FBiH i Pravilnikom o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na proračun – naveli su revizori.

Dodjela finansijske pomoći poslovnim subjektima prometno-komunikacijskog sektora u okolnostima pandemije COVID-19 izvršena je iz sredstava Tekuće rezerve Vlade FBiH u iznosu od 20.000.000 KM, koliko je i utvrđeno Uredbom o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19.

Ugroženi sektori privrede FBiH obuhvaćeni Uredbom su turističkougostiteljski sektor, sektor prometa i komunikacija, sektor poljoprivrede i prehrambene industrije i izvozna privredna društva

Maksimalan iznos finansijske pomoći koji se može dodijeliti jednom korisniku je 700.000 KM. Također, utvrđeno je da korisnici finansijske pomoći ne mogu smanjivati broj radnika u periodu do 31. 12. 2020. godine u odnosu na broj zaposlenih na 30. 9. 2020. godine.