Kriza zdravstva
Centrala DZ Vrazova ne radi i ne zna se kad će proraditi: Ljekari će tek imati posla
Od kvara centrale, postoje daleko veći problemi. Kantonalna Vlada u maju je dala saglasnost Domu zdravlja za zapošljavanje na neodređeno vrijeme 46 uposlenika, no zdravstveni kadar i dalje napušta našu državu, kaže Jasmin Avdović
Jesen je pred vratima, a sa njom i virusi, ali oni koji su karakteristični za ovo doba godine. Iako u svijetu raste broj oboljelih od koronavirusa, u Bosni i Hercegovini nemamo problem s tim. Ali imamo sa zastarjelom opremom i odlaskom medicinskih radnika, navodi N1.
Već danima su bezuspješni pozivi ka Domu zdravlja Vrazova u Sarajevu. Riječ je o kvaru telefonske centrale.
“Dobavljači su rekli da nemaju trenutno na stanju i ne zna se koliko će to potrajati da bi bila osposobljena centrala. Što se tiče naručivanja pacijenata, call centar Javne ustanove Doma zdravlja je u funkciji od aprila prošle godine”, kaže Ademir Spahić, Upravni odbor Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo.
Od kvara centrale, postoje daleko veći problemi. Kantonalna Vlada u maju je dala saglasnost Domu zdravlja za zapošljavanje na neodređeno vrijeme 46 uposlenika, no zdravstveni kadar i dalje napušta našu državu, kaže Jasmin Avdović.
“Ja samo na nivou Doma zdravlja imam oko 200 medicinskih sestara i tehničara manjka u odnosu na prosjek zemalja EU. Pedijatri nam imaju preko 70 pregleda dnevno u jednoj smjeni, a EU standard je od 12 do 15”, pojašnjava Jasmin Avdović, predsjednik Sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu KS.
A tek će ljekari imati ‘pune ruke posla’, jer slijede sezonski virusi. Iako je u pojedinim zemljama sve više oboljelih od koronavirusa, mali broj bh. građana strahuje od nove zaraze.
Zbog sezonskih virusa, te manjka testiranja, sve je teže i prepoznati koronavirus.
“Glavni znakovi korone, koje smo imali ranije, a to su promjena mirisa, okusa i visoka temperatura, praktično su se izgubili kod novih sojeva. Svi simptomi koji se javljaju su nespecifični simptomi”, upozorava Ednan Drljević, epidemiolog.
Reakcija ministra sigurnosti
Nešić na Helezove optužbe da koristi narkotike: “Alkohol mu je pomutio um”
Iz Hitne pomoći navode da za sada, osim viroza uobičajenih za ovo doba godine, ne postoji ništa nesvakidašnje. Žalbe se uglavnom odnose na kihanje, kašalj i blago povišenu temperaturu.
“Pored njih imamo i gastrointestinalne viroze, koje mogu da imaju kliničku sliku povraćanje, proliv, povišena tjelesna temperatura. Nije ništa za zabrinjavanje, većina tih viroza prođe u blagom kliničkom obliku”, kaže Nejra Jonuz Gušić, Hitna pomoć KS.
Povratkom u školske klupe, i najmlađi su se zarazili virusima. Adeno, koksaki, rinovirusi… Ipak, najučestaliji je rotavirus, koji uzrokuje stomačne tegobe, povraćanje, dijareju i povišenu temperaturu.
“Mala koncentracija je dovoljna da nastane neka mala epidemija. Imaju veliku kontagioznost, veliku zaraznost, lako se šire među djecom. Kažem među djecom, jer djeca najčešće teže obolijevaju”, ističe Aleksandra Vladičić, pedijatrica.
Iako smo strahovali od njihove nestašice, vrlo brzo smo zaboravili na nošenje zaštitnih maski, a i čini se da nema mnogo razloga za strah, s obzirom da nema ni pretjeranih naznaka da bi koronavirus mogao ponovo stići na velika vrata, kako je to bilo prije tri godine.
Srušio se avion u Sloveniji, više osoba poginulo 