Centar Mostara nekad je bio veliki harem Ahmed-age Lakišića (FOTO)
Epicentar Mostara, gdje se do rata nalazila robna kuća Hit i ranije stara Željeznička stanica, a gdje su danas (na malom prostoru) smješteni izmešu ostalog zgrada federalnih institucija, centrala HDZ-a BiH, hotel Mostar, devastirana zgrada Staklene banke koja će uskoro postati zgrada federalne Vlade, Španski trg i mostarska Gimnazija, nalaze se na prostoru na kojem se u davna vremena nalazio Lakišića harem.
Prostirao se od današnje Gimnazije do bivše željezničke Ložionice, pored Stare bolnice (današnji Meppas Mall), na ukupno 19 dunuma površine.
Na izmaku ljeta 1695. Mlečani pod komadom vojvode Jankovića napadaju Mostar s juga, zapada i sjeverozapada, a nakon proboja iz tri pravca i borbi uz mnogo žrtava na obe strane, Mostar je ipak odbranjen, a mrtvi pokopani u novim mezarjima pored Goranaca, Raške Gore, Cima i Vihovića.
U samom gradu nikla su nova groblja na mjestima spaljenih mahala Ričine i Ali-hodžine ulice (današnja Liska ulica).
U novo groblje pokopane su žrtve iz Ričine i veći dio žrtava palih na Smrčenjacima.
Zemljište za Lakišića harem uvakufio je Ahmed-aga Lakišić, te izgradio istoimenu džamiju u Ričini.
Dolaskom Austrougarske, za potrebe izgradnje uskotračne pruge 1884, harem odnosno kompletan plato su prekopani, te su na njemu izgrađeni pruga, stanične zgrade, ložiona, skladišta, rampe i ostali pomoćni objakti.
Tom prilikom dosta posmrtnih ostataka i nišana prebačeno je u harem Kantarevac (u Liska ulici, gdje su se zadržali do 1954, kada je i taj harem sravnjen za potrebe proširenja gradskih ulica.
Ostaci nekad najvećeg mostarskog harema danas su vidljivi samo uz Lakišića džamiju, gdje je među nekoliko preostalih mezara i onaj mostarskog gradonačelnika Mujage Komadine.
Zanimljivo je i da su pod zemljom prošle godine radnici koji su na ovom lokalitetu radili na izgradnji kolektora pronašli ostatke nadgrobnih spomenika i ljudske skelete. Mostarski muftija Salem ef. Dedović zatražio je tad od gradskih vlasti da se radovi obustave, da se ekshumiraju posmrtni ostaci, te da se Islamskoj zajednici dozvoli ubiciranje i arheološko istraživanje kompletnog prostora.
Islamska zajednica još 1994. zatražila je podršku ostalih vjerskih zajednica za inicijativu da se na nivou Kantona imovina vrati zajednicama, međutim, inicijatova nije naišla na plodno tlo. Kasnije je loptica prebačena na Gradsko vijeće, kojeg u Mostaru nema već godinama, zbog čega stvari po ovom pitanju i danas stoje u mjestu.