Spisak sve duži
Čemu, zapravo, služi američka crna lista i sankcije pojedinim osobama
Politički analitičari ističu da svi koji su se našli na crnoj listi, bar u našoj zemlji, ne snose nikakve sankcije, te da bi trebalo pitati davaoce sankcija šta je njihov praktični smisao?!
Spisak osoba iz Bosne i Hercegovine kojima je zabranjen ulazak u SAD, kao i članovima njihove uže porodice, zbog postojanja vjerodostojnih informacija da su bili umiješani u značajnu korupciju ili grubo kršenje ljudskih prava – proširen je sa još par imena. Riječ je o Diani Kajmaković, državnoj tužiteljici i Osmanu Mehmedagiću, nekadašnjem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije, navodi BHRT.
Spisak domaćih funkcionera na crnoj listi SAD-a sve je duži. Najnoviji članovi ove liste su bivši direktor OSA-e Osman Mehmedagić i njegova supruga Amela i stara-nova članica, državna tužiteljica Diana Kajmaković.
Podsjetimo, ranije je SAD uveo sankcije Kajmaković uz objašnjenje da je smatraju odgovornom za korupciju ili saučesništvo u korupciji, te potkopavanje demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu. Sada je njena odgovornost proširena, kako u State Departmentu pojašnjavaju, zbog podrške trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima u zamjenu za ličnu korist. Mehmedagić je sankcionisan, zbog, kako je navedeno, saradnje sa kriminalnim mrežama i zloupotrebe javnog položaja da bi se obogatio.
U vezi sa tim, postavlja se pitanje šta ove sankcije znače, jer svi “crnolistaši” neometano obavljaju svoje funkcije. Iz Tužilaštva BiH podsjećaju da postoje predmeti koji se odnose na lica sa američke crne liste.
„U Tužiteljstvu BiH u radu su predmeti koji se odnose na osobe koje su stavljene na Crnu listu Vlade SAD. Predmeti su u različitim fazama u odnosu na pojedine osobe, a Tužiteljstvo BiH i partnerske policijske i sigurnosne agencije utvrđuju postojanje elemenata kaznenih djela iz nadležnosti Tužiteljstva BiH u odnosu na navedene osobe. U tom procesu, izuzetno je značajna pomoć domaćih i međunarodnih partnerskih institucija. Više informacija, u interesu rada na predmetima, ne možemo davati”, kazao je glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić.
Politički analitičari ističu da svi koji su se našli na crnoj listi, bar u našoj zemlji, ne snose nikakve sankcije, te da bi trebalo pitati davaoce sankcija šta je njihov praktični smisao?!
“Izgleda da oni time samo dobijaju na svojoj politikantskoj težini. Dobijaju na popularnosti, njihov populizam još više raste, ima ugleda kod obmanute gomile kojom oni upravljaju i manipuliraju zadnjih desetljeća”, stava je politički analitičar Esad Bajtal.
“Nije lakše ništa nego ući sa nekakvom crnom listom ili Sky aplikacijom. Dok se ti dokazi i takvi koji se prikupljaju na taj način ne uvrste u krivično zakonodavstvo BiH oni su bezvrijedni, ne znače savršeno ništa. Znače samo jeftini politički marketing koji će neki mediji prihvatiti ili neće, odnosno oni koji će prihvatiti, oni koji nastoje, ne tabloidi, nego oni koji jednostavno blate ljude, političke protivnike ili one koji su u politici za koje su dobili zadatak da tako nešto urade. Tako da svi oni koji se nalaze na tim crnim listama, a vidimo da se njihova imena objavljuju, nemaju nikakve sankcije”, mišljenja je sociolog Srđan Vukadinović.
Osim što je spisak duži, za neke i širi, raznolik je i po svom sastavu. Tako da su do sada na crnu listu SAD-a uvršteni predsjednici, ministri, tužioci, premijeri. U većini slučajeva, ono što ih odvoji od funkcije je istek mandata, rijetko smjena, ali nikako crna lista.
Uprkos zabrani i novom zakonu: Ovaj tržni centar u FBiH danas radi “punom parom”