Čak 44 posto online medija ne sadrži impresum, te ih se ne može pozvati na odgovornost

Pojam dezinformacija i lažnih vijesti mnogo je širi od onoga šta potpada pod regulatorni okvir Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), ali ta institucija podržava stanovište da uređivačka nezavisnost predstavlja srž regulacije bez cenzurisanja, te koristi svaku priliku da pozove na očuvanje standarda slobode izražavanja i informiranja.

Rečeno je to Feni u odgovoru na upit o potrebi za većom borbom protiv dezinformacija i lažnih vijesti što je postao prioritet u pluralizmu medija.

Kako su naveli, pored podrške i jačanja profesionalnog novinarstva, jedan od najvažnijih alata u borbi protiv dezinformacija je razvoj medijskih kompetencija i medijske pismenosti medijskih korisnika.

– Imajući u vidu da je edukacija o medijskoj i informacijskoj pismenosti ključna za prepoznavanje dezinformacija i drugih oblika medijskih manipulacija, kao i sprječavanje njihovog širenja, prepoznajući svoj dio odgovornosti u toj oblasti, RAK je intenzivirao aktivnosti posvećene unapređenju medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini – dodali su.

U saradnji sa svim zainteresiranim i relevantnim sudionicima iz cijele BiH, RAK je pokrenuo Facebook stranicu Medijska i informacijska pismenost u BiH koja predstavlja samo jednu u nizu aktivnosti posvećenih toj temi.

Također, RAK trenutno provodi projekat “Zaštita djece na internetu u sistemima korisnika dozvola RAK-a”, čiji je cilj probuditi svijest djece, roditelja i svih korisnika interneta o svim opasnostima koje vrebaju u online svijetu, kroz analizu, istraživanja i statističke podatke ukazivanje na potrebu stalne i preventivne edukacije, kao glavnog koraka u zaštiti djece na internetu i digitalnim platformama.

Medijska pismenost je trenutno aktuelna tema, iako se o njoj na nivou Evrope i šire govori u zadnjih 15 godina, a RAK, zahvaljujući ekspertima i saradnji s međunarodnim donatorima, kao što je i Vijeće Evrope, pokušava da medijsku pismenost u BiH pozicionira na viši nivo.

RAK ima poziciju institucije koja okuplja sve relevantne sudionike koji se bave raznim segmentima medijske pismenosti, a oni uključuju donosioce odluka, zakonodavca, regulatora i predstavnike civilnog društva te predstavnike onih koji se bave sferom obrazovanja, jer je za njih ključno pitanje kada će medijska pismenost ući u nastavne planove i programe.

U međuvremenu, kažu da se intenzivno radi na podizanju svijesti o važnosti shvatanja medijske pismenosti, kroz mrežu medijska pismenost koja okuplja oko 80 članica iz cijele Bosne i Hercegovine.

– Istraživanja su pokazala da se djeca u BiH, ali kako pokazuju brojke i odrasli, do najvećeg broja informacija dolaze putem online medija, Youtuba i drugih društvenih mreža. Internet je prvi izvor informacija i najveći broj informacija – podsjećaju iz RAK-a.

Iako RAK nema eksplicitnu nadležnost da regulira tu oblast koja je veoma široka, uspjeli su uraditi dosta toga, smatraju, međutim, sve ove informacije ukazuju na to da se mora učiniti mnogo više.

RAK u posljednje vrijeme prima najveći broj prigovora, pa i primjera širenja dezinformacija, propagande i govora mržnje, na rad online medija i sadržaje objavljene na portalima i društvenim mrežama, a za koje RAK nije zakonski nadležna.

– U okviru nadležnosti procesuiramo prigovore na sve potencijalno štetne sadržaje u programima pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija. Svi nosioci dozvola snose odgovornost za eventualno kršenje odredbi pravila i propisa, a mjere za ustanovljeno kršenje kreću se od usmenog/pismenog upozorenja do novčane kazne, privremene suspenzije dozvole ili u krajnjem slučaju, oduzimanja dozvole – podsjećaju iz RAK-a.

Profesionalno i odgovorno novinarstvo, ali i primjenjiva pravila RAK-a zahtijevaju da se u svim programima, a posebno u emisijama vijesti i informativno-političkim programima osigura objektivnost, nepristrasnost, pravičnost, a taj zahtjev korisnici dozvola moraju ispuniti odgovornom uređivačkom politikom, naročito javni RTV servisi koji imaju zakonsku obavezu da pruže izbalansiran izbor vijesti za sve građane.

No, napominju da je najveći problem u Bosni i Hercegovini online sfera koja nije zakonski regulirana, te predstavlja manevarski prostor za širenje lažnih vijesti i dezinformacija, a za njih ne postoje sankcije.

Također, smatraju da nepostojanje zakonskog okvira za medijsko vlasništvo i koncentraciju medija i oglašivačke industrije predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja. Ovaj problem je naročito evidentan u sferi online medija gdje čak 44 posto ne sadrži impresum i ne zna se u čijem su vlasništvu, ko ih uređuje, te ih se ne može ni pozvati na odgovornost.

U Bosni i Hercegovini ne postoji zakonodavni okvir kojim je uređena transparentnost vlasništva nad medijima, a Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima je javni interes BiH i u kontekstu približavanja Evropskoj uniji i ispunjavanja uvjeta na tom putu.

Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima trebao bi stvoriti pravni okvir koji će uspostaviti detaljan registar vlasništva nad medijima kako bi se omogućio sistematski uvid u vlasničke strukture i spriječio rizik od skrivene koncentracije medija, a istovremeno bi se jasno i precizno utvrdile obaveze medija u pogledu objelodanjivanja ili transparentnosti informacija o vlasništvu.

Budući da RAK uređuje odnose u elektronskim medijima, podsjećaju da bi neko mogao da emitira mora dobiti dozvolu, a da bi dobio dozvolu mora dostaviti sudsku registraciju preduzeća.

Nosioci dozvole za emitiranje moraju prijaviti svaku promjenu u strukturi vlasništva i ne mogu prodavati dozvolu ili je prenositi s jednog na drugog vlasnika, nego to mora odobriti RAK, pri čemu ono što je registrirano u sudu, RAK smatra validnim i na osnovu toga provodi dalje korake na izdavanju dozvole.

– U RAK-u postoji registar o korisnicima dozvola za audiovizuelno emitiranje, ali informacije o posrednim i povezanim vlasnicima nisu navedene u tim registrima. Inicijativu RAK-a, koja je za cilj imala prikupljanje podataka i objavu registra direktnih i posrednih vlasnika medija, onemogućila je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH – podsjećaju iz RAK-a.

Oni su 2017. godine od Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH zatražili mišljenje o objavi registra. Odgovor je tada bio negativan, a takvo mišljenje u Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH obrazložili su odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja propisuje mogućnost miješanja države u pravo na privatnost i na obradu ličnih podataka, ali tek ukoliko su stvorena tri preduvjeta, a to su postojanje zakonskog propisa, postojanje legitimnog cilja i nužnosti u demokratskom društvu.

RAK smatra da je neophodno usvajanje zakonskog okvira vezano za transparentnost vlasništva, koji će doprinijeti medijskom pluralizmu, većoj odgovornosti i profesionalizmu medija, naročito u online sferi. Nacrt tog zakona je izrađen 2019. godine i predat u dalju proceduru nadležnim državnim institucijama.

Iz Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Feni je odgovoreno da su u toku aktivnosti na izradi Nacrta zakona o elektronskim medijima u BiH, a u okviru tog zakona je i oblast transparentnosti vlasništva nad medijima.

– Sadržaj teksta koji je Ministarstvo zaprimio kroz inicijativu od Udruženja BH novinari i drugih, analizirala je Radna grupa te će dio teksta biti ugrađen u tekst nacrta zakona, a dio članova se prerađuje, dok pojedini dijelovi nisu neiskoristivi – navode iz Ministarstva.

Na izradi zakona radi formalna Radna grupa čiji su članovi iz RAK-a, Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, Ministarstva prometa i komunikacija Federacije BiH i Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH, a to tijelo do sada je pripremio oko 60 posto teksta nacrta zakona.

Nadležno državno ministarstvo smatra da je neophodno da BiH ima Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima i tvrde da je taj dio Nacrta zakona o elektronskim medijima definiran u skladu sa zakonskim propisima zemalja Evropske unije i zemalja iz regiona u toj oblasti.

Feni je potvrđeno i to da s obzirom da je RAK partner u pripremi Nacrta zakona o elektronskim medijima na nivou Radne grupe razmatrala se mogućnost da upravo ta institucija bude nadležna za reguliranje internet medija, ali RAK u ovome trenutku nema dovoljne kadrovske kapacitete za regulaciju te oblasti.