Burno na zasjedanju Parlamenta BiH: Pitanje za ministra Crnadka “koji nije tu”

Poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) Bosne i Hercegovine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damir Arnaut zatražio je danas odgovor od ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnatka u vezi nepoštovanja, kako je kazao, ljudskih prava ambasadorice Mirsade Čolaković.

Arnaut je ocijenio da se prema njoj postupalo krajnje nefer nakon situacije predaje zahtjeva za reviziju presude u slučaju Bosne i Hercegovine protiv Republike Srbije Međunarodnom sudu pravde u Haagu, kada je Čolaković obavljala dužnost ambasadorice u Holandiji.

Ministar Crnadak ne prisustvuje danas sjednici oba doma PSBiH na kojoj poslanici i delegati postavljaju pitanja, a Vijeće ministara odgovara, te nije na to pitanje nije ni odgovoreno zbog čega je Arnaut izrazio nezadovoljstvo.

Poslanica Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandra Pandurević podsjetila je danas da se BiH kao član Energetske zajednice, nalazi se u procesu usklađivanja zakonodavstva s Trećim energetskim paketom u elektroenergetskom i gasnom sektoru.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović pojasnio je da je BiH od 2015. godine u fazi prilagođavanja zakonodavstva u oblasti energetike te je održano 11 ministarskih sastanaka s resornim ministrima iz Republike Srpske i Federacije BiH, radi usaglašavanja Zakona o regulatoru električne energije, prirodnog gasa, prijenosu i tržištu električne energije u BiH.

Taj zakon nije usklađen s Trećim energetskim paketom i drugim zakonskim rješenjem koji se odnosi na zakon o uspostavi operatora prenosnog sistema, kada je u pitanju električna energija tekst zakona je prilagođen dogovorenim rješenjima prije svega se to odnosi na budući model operatora.

– Nakon što entiteti daju svoj stav o zakonskim rješenjima ona bi se trebala naći u parlamentu BiH, a nakon usvajanja tih zakona BiH bi bila skinuta s liste zemalja pod sankcijama Energetske zajednice – kazao je Šarović.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Denis Bećirović zatražio je od Ministarstva odbrane odgovor na pitanje o nepoštovanju i kršenju Sporazuma o regionalnoj saradnji (Anexa I Dejtonskog mirovnog sporazuma) od Srbije i Hrvatske, a posebno u smislu naoružavanja susjednih država.

Podsjetio je da smisao tog aneksa da se ne urušava balans, za koji Bećirović sada tvrdi da je narušen smatrajući da je u toku utrka u naoružanju u regionu gdje se kupuju avioni, helikopteri i borbena vozila, dok se u isto vrijeme Oružane snage BiH nastoji oslabiti.

– Šta je učinjeno da se ukaže na taj opasni debalans odnosno da BiH zaštiti svoje interese – naglasio je Bećirović.

Na to pitanje odgovorio je zamjenik ministrice odbrane Boris Jerinić koji je podsjetio je da je Dejtonski sporazum utvrdio gornji limit u pet kategorija naoružanja koji se odnose na borbene tenkove, artiljeriju kalibra većeg od 75 milimetara, oklopna borbena vozila, borbene avione i jurišne helikoptere.

Dodao je da je gornji limit određen, ali on se ne mora postići, no potvrdio je da nije došlo do kršenja tog aneksa Sporazuma jer niti jedna država potpisnica sporazuma nije dosegla gornji limit.

– BiH posjeduje 79,3 posto limita u borbenim tenkovima, Crna Gora ih nema, dok Hrvatska ima 57,1 posto i Srbija 49,89 posto. Kada su u pitanju oklopna vozila BiH ima 80 posto, Crna Gora 12,5, Hrvatska 64,12 i Srbija 71,5 posto. BiH ima 91,7 posto limita topova, Crna Gora 35 posto, Hrvatska 92,33, a Srbija 64,71 posto – istaknuo je Jerinić.

Kada je u pitanju borbena avijacija BiH 30,7 posto, Crna Gora 33,3, Hrvatska 19,35, Srbija 53,15 posto. U kategoriji jurišnih helikoptera BiH ima 33,33 posto, Crna Gora 85, Hrvatska 80,9 i Srbija 65,2 posto.

O izgradnji Koridira 5-C, kapitalnim projektima…

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul je danas na zajedničkoj sjednici oba doma državnog parlamenta postavio pitanje ministru prometa i komunikacija BiH Ismiru Juski u vezi, kako je naveo, zastoja u izgradnji pojedinih dionica na Koridoru 5-C, konkretno dionice Počitelj-Zvirovići.

Ministar Jusko je kazao da navedeni projekt nije u direktnoj nadležnosti ovog ministarstva, ali da su kontaktirali kolege s federalnog nivoa i Javnog preduzeća „Autoceste“ te da prenosi njihov odgovor.

Po njegovim riječima, Komisija za evaluaciju ponuda za izgradnju poddionice Počitelj-Zvirovići formirana je od uprave JP „Autoceste“, okončan je evaluacijski izvještaj i proslijeđen banci na odlučivanje.

Nakon toga, dodao je on, Uprava donosi odluku o dodjeli tendera i tada sve informacije vezane za predmetnu evaluaciju tendera postaju javne i dostupne zainteresiranim stranama. Ista pravila vrijede za tender i za odabir usluga nadzora na izgradnji spomenute poddionice koji je u toku.

– Kada su u pitanju kreditna sredstva od Evropske investicijske banke (EIB), ugovor o finansiranju ne predviđa nikakav oblik zateznih kamata niti naknada za neiskorištena sredstva – kazao je Jusko.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Salko Sokolović pitao je koje se aktivnosti planiraju poduzeti na uspostavljanju kvalitetnijeg procesa upravljanja višegodišnjim, kapitalnim projektima, s ciljem unapređenja procesa korištenja odobrenih sredstava i smanjenja negativnih efekata na javna sredstva.

Ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda mu je odgovorio da je to ministarstvo pripremilo i dostavilo informaciju o realiziranju svih višegodišnjih projekata u institucijama BiH Vijeću ministara BiH koje je informaciju usvojilo i donijelo nekoliko zaključaka.

Naveo je da je Vijeće ministara BiH zadužilo institucije BiH koje realiziraju višegodišnje projekte da u roku od 30 dana od usvajanja informacije za Vijeće ministara BiH pripreme detaljne izvještaje o realiziranju višegodišnjih projekata koji će sadržavati sve relevantne podatke, a posebno razloge kašnjenja, kao i prijedloge mjera za ubrzanje njihovog realiziranja.

Također je zadužilo Ministarstvo finansija i trezora da nakon realiziranja ovog zaključka pripremi instrukciju o višegodišnjim projektima.

– Cilj ove informacije je bio da se njenim usvajanjem u kasnijoj fazi donošenja instrukcija o višegodišnjim projektima, a u uvjetima realno nedovoljnih sredstava za finansiranje institucija BiH, poduzmu aktivnosti na uspostavi kvalitetnijeg procesa upravljanja kapitalnim projektima – kazao je ministar Bevanda.

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Sifet Podžić postavio je delegatsko pitanje da li Ministarstvo sigurnosti BiH namjerava i kada uraditi izmjene i dopune Zakona o policijskim službenicima i definirati i tačno propisati obavezne redovne i vanredne ljekarske preglede za policijske službenike?

Obrazlažući svoje pitanje, kazao je kako smo svjedoci, pogotovo u posljednje vrijeme, da sve više policijskih službenika sigurnosnih agencija čine samoubistva, ubistva i nasilja raznih oblika, a uzrok toga su razni oblici bolesti stečenih u službi jer su izloženi velikim stresnim rizicima i odgovornosti u poslu koji obavljaju.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić mu je odgovorio da to ministarstvo vodi aktivnosti na izradi novog zakona o policijskim službenicima i „ovaj detalj je predviđen u tom zakonu, da policijski službenici imaju obavezu, ili imat će obavezu kad bude usvojen zakon o policijskim službenicima, na sistematske preglede jednom godišnje i na izvanredne sistematske preglede“.

– Taj detalj bi se trebao razraditi kroz pravilnike agencija za provođenje zakona na razini BiH. Neke od agencija su svojim pravilnikom predviđale mogućnost izvanrednih sistematskih pregleda, neke druge nisu. Danas imamo činjenicu da samo na početku, prilikom stupanja u policijsku agenciju, kod prijema se obavi liječnički pregled – kazao je Krešić, dodajući da je to malo i nedovoljno.

Raguž o stanju sigurnosti, a Isaković o stanju javne zaduženosti

Delegat Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Martin Raguž (HDZ 1990) na današnjoj sjednici oba doma PSBiH, na kojoj poslanici i delegati postavljaju pitanja, a Vijeće ministara odgovara, zatražio je ocjenu sigurnosne situacije u BiH.

– S obzirom na učestale, vrlo često suprotstavljene ocjene i interpretacije stanja sigurnosti, kao i glavnih sigurnosnih prijetnji, a koje dolaze iz različitih izvora, čak i od najodgovornijih subjekata u BiH i šire, važno je dobiti jasan odgovor na ovo pitanje – kazao je Raguža.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić podvukao je da su nadležne institucije identificirale sigurnosne izazove i prijetnje i podijelile ih na globalne, regionalne i unutrašnje, koje mogu utjecati na sigurnosno stanje unutar BiH, ali da je stanje sigurnosti u zemlji zadovoljavajuće.

Ključni izazovi su terorističke prijetnje, kao i izbjeglička kriza, dok će prioritet agencija za provođenje zakona biti usmjeren na borbu protiv privrednog kriminala i korupcije te na pitanje organiziranog kriminala, ali i pitanje ekstremizama koji mogu ugroziti teritorijalni integritet.

Poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) u Predstavničkom domu PSBiH Mirsad Isaković zatražio je podatke o stanju javne zaduženosti i o stanju neangažiranih sredstava po odobrenim projektima od kreditora.

Upozorio je na sve češće izjave ekonomskih analitičara o velikoj zaduženosti BiH, te je iznio podatak da je dug BiH 26 posto u odnosu na bruto društveni proizvod (BDP), budžet institucija BiH za ovu godinu je 950 miliona KM, dok su dospjeli anuiteti po kreditima iznose milijardu i 50 miliona KM.

Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda potvrdio je da je stanje javne zaduženosti 11.708.000.000 KM, od čega je vanjski dug veći od osam milijardi KM, a unutrašnji 3,6 milijarde KM, dok je ugovorenih vanjskih kredita u iznosu 14,2 milijardi KM.

Dodao je da je od toga angažirano 11 milijardi KM, 2,9 milijardi KM raspoloživo je za angažiranje u skladu s realizacijom odobrenih projekta utvrđenom dinamikom pravnih povlačenja ugovorenih kredita.

– Ovi iznosi uključuju ugovorene iznose vanjskog državnog duga, kao i vanjskog duga entiteta i Brčko distrikta. Kod većine kredita ugovorena dinamika povlačenja sredstava podrazumijeva raspon od nekoliko godina te se ova sredstva ne mogu promatrati kao neangažirani iznos sredstava – pojasnio je ministar.

U okviru obaveza koje se plaćaju po osnovu kreditnih zaduženja plaćaju se troškovi i za nepovučena sredstava, a koji su ugrađeni u standardne uvjete poslovanje kreditora kao što su OPEK Fond, MMF, IBRD, EBRD, komercijalne banke te je po ovom osnovno od 1. januara do 30. juna 2017. godine plaćeno 631.207 KM.

Informacija o stanju javne zaduženosti uskoro bi se trebala naći u parlamentarnoj proceduri, a u njoj su detaljno sadržani svi podaci o angažiranim i neangažiranim kreditima i drugim pitanjima iz ove oblasti.