Bruce Berton za Fokus.ba: Većina stranaka u BiH nastavlja djelovati u sistemu korupcije

Dugogodišnji američki diplomata Bruce Berton, koji je do jeseni 2019. bio angažovan i u BiH, u intervjuu za Fokus.ba osvrnuo se na niz gorućih pitanja u našoj državi, između ostalih, o političkim blokadama, retorici podjela, djelovanju Milorada Dodika, o novom kandidatu za visokog predstavnika u BiH.

Razgovarao: Amil DUČIĆ

Sarajevo je napustio u septembru 2019. godine nakon završetka mandata na čelu Misije OSCE-a u BiH, a State Department je zvanično napustio u novembru iste godine. Ističe da uživa u vremenu sa porodicom i u ponovnom upoznavanju života u Sjedinjenim Američkim Državama, a posebno u vremenu izbornog ciklusa 2020. godine.

Berton je u BiH obnašao i funkciju zamjenika visokog predstavnika odnosno supervizora za Brčko. Iako je u SAD-u prati zbivanja u BiH i nedavno je pozvan da postane savjetodavni član odbora Kulin inicijative (kulininitative.org), novoosnovanog instituta u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Fokus: Kako bi ste ocijenili trenutnu političku situaciju u BiH, koja je, čini polarizirana više nego ikad? Osim rasta nacionalističke retorike i retorike podjela, vidimo i brojne blokade, primjerice u formiranju Federalne vlade, zatim enormne pritiske na CIK…

Berton: Nažalost, uprkos ohrabrujućim znakovima kao što je izbor nove (stare) Vlade Kantona Sarajevo, te činjenice da su nedavno napokon održani izbori u Mostaru, politika u BiH ostaje uglavnom ista. Većina stranaka nastavlja svoje djelovanje u istom sistemu korupcije i patronata, koji sputava državu isuviše dugo. Iako je Evropska unija predstavila jasnu mapu napretka na putu ka članstvu, mnoge vođe znaju da će oni platiti cijenu članstva, jer vrsta reformi koje će biti potrebne kao dio pristupnog procesa neće njima dozvoliti da nastave igrati dosadašnje igre. Dakle, dok se deklarativno zalažu za napredak, oni će uraditi što god je u njihovoj moći da zadrže status quo, koji im izuzetno prija. Nacionalistička retorika, kriza vlasti, te politički pritisci, sve su znaci ovog nedostatka napretka.

Fokus: U posljednje vrijeme predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik upućuje prema visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzko niz uvreda. Dodik čini mnogo toga na podrivanju države BiH, a tu je i niz pogrešnih poteza poput afere “Ikona”. Nedavno sam pitao ambasadora Inzka da li smatra da je došao kraj Dodikove karijere. Šta vi mislite?

Berton: Ja još uvijek ne bih otpisao Dodikovu karijeru. Koliko god se ja ne slažem sa mnogim njegovim riječima i djelima, Dodik je član Predsjedništva BiH i tokom godina je potvrdio sebe kao onoga koji preživljava. Iako podrška njemu ostaje snažna u mnogim dijelovima Republike Srpske, kao i kada su u pitanju bilo koji drugi političari u demokratskom društvu, Dodikova politička budućnost će ovisiti o volji birača. Nedavni lokalni izbori pokazuju da su neki birači izgubili strpljenje prema njegovom političkom pravcu, posebno u vezi sa upotrebom ekstremne i uvredljive retorike, koja je i opasna i neodgovorna, te nikako ne doprinosi stvaranju boljih životnih uslova za građanke i građane BiH. Iskustvo pokazuje da su najuspješniji političari oni koji imaju integritet i poštovanje prema svom izbornom tijelu, te nude konkretna rješenja za postojeće probleme i stvaraju buduće prilike.

Fokus: Kao što znate Njemačka je zvanično kandidirala Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Kako gledate na niz medijskih navoda pa i stavova određenih analitičara da bi njegovo imenovanje moglo ići u korist Rusije. Šta je sa SAD-om, ne samo u PIC-u nego i u Vijeću sigurnosti?

Berton: Nisam siguran kako bi to koristilo Rusiji, koja se već nekoliko godina zalaže za zatvaranje OHR-a. Koliko razumijem, već neko vrijeme postoje razgovori među nekim članovima međunarodne zajednice o tome hoće li dr. Inzko biti posljednji visoki predstavnik ili ne. Ono što se čini jasnim je da u PIC-u postoji široko prihvaćeno mišljenje da rad OHR-a još nije završen, tj. da BiH još nije ispunila kriterijume 5 + 2 za zatvaranje OHR-a i postepeni izlazak iz međunarodnog nadzora. Nominacija gospodina Schmidta možda se nije obavljena na najkonsultativniji ili najbolji način, ali jedan od mogućih ishoda je zapravo asertivniji OHR koji se uključuje u reforme uz pomoć svojih domaćih i međunarodnih partnera. SAD će sigurno imati mišljenje o tom pitanju.

Fokus: Nakon imenovanja Joea Bidena za novog američkog predsjednika, vide li se promjene u Bijeloj kući odnosno u Americi?

Berton: Do sada sam impresioniran riječima i postupcima Bidenove administracije, posebno imenovanjima za State Department i druge agencije za nacionalnu sigurnost. Također me ohrabruje predsjednikov poziv na jedinstvo i njegovi napori da se ponovo angažuje ne samo sa svojim State Departmentom, već i sa saveznicima i međunarodnim institucijama. Osvježavajući je povratak u normalu nakon kaosa u posljednje četiri godine. Moramo riješiti pandemiju što je brže moguće i ohrabren sam kada vidim kako savezna vlada preuzima odgovornost za to. Rješavanje pandemije je jedini način na koji možemo postići ekonomski rast i stvoriti mogućnosti za naše građane, jedini način na koji možemo u potpunosti otvoriti škole, jedini način na koji možemo stvoriti pozitivan zamah.

Fokus: Smatrate li da bi SAD s Bidenom na čelu mogla biti više angažovana u BiH odnosno u većoj sinergiji sa EU?

Berton: Predsjednik Biden jedan je od najkvalificiranijih predsjednika koje su SAD ikad imale u pogledu njegovih vanjskopolitičkih uvjerenja, a također je i prijatelj BiH. Tako da vidim više angažmana sa BiH i sa regijom općenito. Mogu također reći da se stav Sjedinjenih Država možda neće uvijek slagati sa stavovima EU, ali oni će i dalje raditi zajedno. Jedini način na koji BiH i međunarodna zajednica mogu postići bilo kakav uspjeh u vezi sa uspostavljenim ciljem BiH u pogledu euroatlantskih integracija je jedinstven pristup. To znači jedinstvenu međunarodnu zajednicu, partnerstvo s iskrenim, predanim partnerima i nosiocima aktivnosti u BiH.

Fokus: U konačnici da vas pitam i za stav oko problema u bh. Pravosuđu. Ima ih mnogo. Pravosuđe je još u raljama politike. Milan Tegeltija je otišao sa čela VSTV-a, ali su problemi ostali. Vaš komentar?

Berton: Korupcija je pošast koja onesposobljuje ekonomije i uništava vjeru u vladine institucije. Nažalost, bh. pravosuđe nije imuno na korupciju i zapravo pati od raširene korupcije. Da, Milan Tegeltija više nije predsjednik VSTV-a, ali on nikako nije bio jedini problem. Tu su i: VSTV i imenovanje sudija i tužitelja, iskustvo i nadležnost istih tih sudija i tužitelja, sukobljena pravila i propisi između entiteta, sukob interesa, mogao bih nastaviti nabrajati, ali moja poanta je da ništa od ovoga nije tajna.

Problemi su dokumentirani godinama, a posebno bih preporučio izvještaje o procesuiranju slučaja korupcije koje je izradila Misije OSCE-a u BiH za dodatne i detaljnije informacije. Bilo je mnogo projekata i programa koje sponzorira međunarodna zajednica kako bi pokušali pomoći BiH u njenim reformskim naporima. Nažalost, uspjeh je prolazan, jer jednostavno nema dovoljno političke volje čelnika zemlje da utiče na pozitivne promjene.

Vaši čitatelji mogu pročitati ovaj intervju i pomisliti da sam potpuno negativan u pogledu budućnosti BiH. To nije istina. Provevši ovdje četiri godine, zavolio sam zemlju i njene ljude. Ovdje vidim potencijal i vjerujem da je promjena moguća, uz zajednički napor građana BiH, lidera motiviranih željom da obogate zemlju umjesto sebe, i pomoći međunarodne zajednice. Vaše vodstvo vas je iznevjerilo. Biće potrebna reforma na najosnovnijem nivou. Ali je ona moguća.