Broj slučajeva nasilja treba biti alarm za nadležne, problem je laka kaznena politika

Helsinški parlament građana Banjaluka, Udruženje “Prava za sve” Sarajevo, te aktivisti iz organizacija civilnog društva predstavili su alternativni izvještaj o provedbi konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena u Bosni i Hercegovini od 2019. do 2023. godine, javlja BHRT.

Upozorili su na trend povećanja rodno zasnovanog nasilja nad ženama, ali i izostanak reakcije nadležnih instituacija u BiH.

Alternativni izvještaj daje uvid u stanje ženskih ljudskih prava u devet različitih oblasti koje su definirane u konvenciji, kroz pregled nacionalnog zakonodavstva, administrativnih pravila, upozorava na prepreke u njihovom ostvarivanju, ali istodobno sadržava preporuke za njihovo prevazilaženje.

Reakcija iz SABNOR-a

---

Obračun s Danom državnosti BiH na režimski način: “Odgovor će biti žestok”

-Goruće pitanje u ovom trenutku je femicid, to je goruće pitanje, i to ponavljam ponovno, to nije političko pitanje, to je državni interes. Mora se učiniti sve od izmjene zakona do osiguranja njegove primjene, uspotavljanja protokola i sistema odgovornosti, kako bi pravda bila zadovoljena a žrtva zaštićena – kaže Dijana Šehić, direktorica Udruženja “Pravo za sve”.

Porast broja slučajeva nasilja u bosanskohercegovačkom društvu, trebao je biti alarm za nadlažne institucije, međutim to u praksi nije slučaj, upozoravaju aktivistice.

-Nasilje u porodici je najprijavljivanije krivično djelo u BiH, po svim statistikama, a samo 40 do 45% tih slučajeva koje se prijave policiji, dođe do tužilaca, zatim u 35% slučajeva tužioci odustanu od krivičnog gonjenja ili se donose naredbe o nesporovođenju istraga. Kada dođe do suda, 70% je uslovnih osuda i ta laka kaznena politika nam govori da mi ova djela tretiramo kao manje društveno opasna – kaže Aleksandra Petrić, Udruženje žena Banjaluka.

kritikovao pristalice hamasa

---

Emir Suljagić: Gaza mi nije važnija od Srebrenice, a Palestina od Bosne

Ključne su, kažu, izmjene Kaznenog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine, kako bi se napravili određeni koraci.

-Тražimo hitan odgovor šta se dešava sa izmjenama Krivičnog zakona FBiH i zakona o zaštiti nasilčja u porodici, da znamo u kojem pravcu djelovati, da ne razgovaramo same između sebe – kaže Meliha Sendić, Centar ženskih prava Zenica.

Alternativni izvještaj biće dostavljen UN komitetu nadležnom za razmatranje primjene konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama. Bosna i Hercegovina svoj izvještaj nije dostavila, iako je ratificirala navedenu konvenciju.