Broj prijavljenjih birača za glasanje izvan BiH manji nego na prošlim lokalnim izborima

Centralna izborna komisija BiH donijela je Odluku o utvrđivanju i objavi broja birača upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine za Opće izbore 2022. godine, kojom je utvrđeno da će se na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH naći ukupno 69.872 birača.

Predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović je u razgovoru za Fenu kazao da to još nije konačan broj, jer teče rok za žalbe koje mogu uložiti birači čije su prijave odbijene, a takvih je 10.749. Rok za podnošenje žalbi ističe večeras u ponoć.

Arnautović napominje da žalba može biti riješena na način da je Centralna izborna komisija BiH uvaži i donese drugačiju odluku, ili da žalbu sa izjašnjenjem dostavi Apelacionom odjelu Suda BiH na rješavanje.

Pozvao je birače koji su podnijeli prijavu da glasaju izvan BiH, da posjete web stranicu Centralne izborne komisije BiH i provjere da li je njihova prijava odbijena i da eventualno iskoriste mogućnost podnošenja žalbe.

Poboljšanje u kvalitativnom smislu

Arnautović kaže da je broj prijavljenjih birača za glasanje izvan BiH ove godine manji nego na lokalnim izborima 2020. godine, kada je bilo oko 153.000 samih aplikacija. Međutim, navodi da je tu bilo dosta i duplih aplikacija, prijava, a bilo je i onih koji nisu ispunjavali uvjete za registraciju. Na kraju je taj broj sveden na oko 103.000, ali je pravo glasa iskoristio deleko manji broj.

– Ako gledamo s te neke kvantifikacije, možemo kazati da je sada relativno manje birača prijavljeno. Međutim, ja bi radije govorio o jednoj kvaliteti, o jednom kvalitativnom odnosu i poboljšanju koje smo uveli zahvaljujući pomoći Misije OSCE-a u BiH i putem portala e-Izbori, koji je u punoj funkciji za prijave birača za glasanje izvan BiH bio od dana raspisivanja izbora. Pokazao se kao vrlo efikasan, funkcionalan i jednostavan za korištenje – naveo je Arnautović.

Istaknuo je da su u kvalitativnom smislu jako puno napredovali i „ovaj broj u ovom trenutku može se smatrati zaista realnim brojem“.

– Ne smijemo zaboraviti da je na proteklim izborima i drugim izbornim ciklusima, po realnim procjenama, bilo onih koji su zloupotrijebili sam proces registracije. Neki slučajevi su procesuirani. Nažalost, jedan broj takvih slučajeva vjerovatno neće nikada biti otkriven. Ali je činjenica da smo u kvalitativnom smislu jako puno dobili ovom aplikacijom – kazao je Arnautović.

Digitalizacija izbornog procesa

Ulazimo, dodao je on, u jedan proces koji su nazvali digitalizacija izbornog procesa.

– Nažalost, nismo mogli da uvedemo najkrupnije promjene u tom smislu, zato što je Parlamentarna skupština BiH ta koja treba da donese strategiju i akcioni plan i odluči u kojem pravcu treba da ide digitalizacija izbornog procesa u BiH, što bi pratilo i izmjene izbornog zakonodavstva – pojašnjava Arnautović.

Kaže da je CIK BiH poduzeo mjere i korake, uz pomoć prijatelja iz međunarodne zajednice, da uvedu neke inovacije i digitalizaciju izbornog procesa u dijelove izbornog procesa za koje nije potrebno promijeniti Izborni zakon BiH. Zbog toga su, dodaje on, zadovoljni i zahvalni, prije svega, Misiji OSCE-a u BiH.

– Zadovoljni smo ovim rješenjima, jer imamo nekoliko aplikacija koje u značajnoj mjeri olakšavaju sam tehnički dio implementacije, provedbe izbornog procesa – istaknuo je predsjednik CIK-a BiH, te dodao da s tim neće stati.

Najavio je da će u ponedjeljak promovirati aplikaciju e-posmatrači, koja će omogućiti posmatračima političkih stranaka, nevladinog sektora, međunarodnim posmatračima, koji će ove godine biti u rekordnom broju, da na jednostavan način izvrše svoju registraciju i posmatraju sve dijelove izbornog procesa u BiH.

Unapređenje upravljanja izbornim procesom

Arnautović se u razgovoru za Fenu osvrnuo i na izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je proglasio visoki predstavnik i koje su stupile na snagu.

Izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice da su te izmjene stupile na snagu, ali kaže da u CIK-u nisu sretni što je to urađeno od strane visokog predstavnika, te da bi više voljeli da je to bio rezultat rada Interresorne radne grupe i diskusije, razgovora i pregovora unutar Parlamentarne skupštine BiH.

Po njegovim riječima, intervencije koje se često nazivaju kao tehničke izmjene Izbornog zakona, u velikoj mjeri su vođene potrebom za jačanje integriteta izbora i unapređenje upravljanja izbornim procesom na jedna transparentan način. To je učinjeno pružanjem mogućnosti CIK-u da efikasno sankcionira kršenje pravila ponašanja u izbornoj kampanji prije svega, kao kršenje i odstalih odredbi Izbornog zakona.

– Cilj je da se naš Izborni zakon, izborno zakonodavstvo, uskladi s međunarodnim standardima i dobrom praksom za demokratske izbore, prema preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudske prava pri Misiji OSCE-a (ODIHR) i prema onome što je naglašeno u Mišljenju Evropske komisije po zahtjevu BiH za članstvo u EU – naveo je Arnautović.

Pojasnio je da su uvedene nove prekršajne kazne u puno višim iznosima, da su u Izborni zakon ugrađeni mehanizmi koji mogu zaustaviti manipulacije i osigurati fer izbornu utakmicu.

– Onemogućava se blokada kod imenovanja izborne administracije. Jako dobro je razrađena definicija i zloupotreba javnih sredstava. Uvedene su prekršajne i krivične odredbe za izbornu administraciju i za političke subjekte – naveo je Arnautović.

Dodaje da su precizirane i odredbe koje se odnose na izricanje novčanih kazni i data su ovlaštenja CIK-u BiH da ukloni ime kandidata i poništi ovjeru političkog subjekta u slučajevima drastičnijeg kršenja pravila izborne kampanje, pravila ponašanja i kršenja zakona.

Istaknuo je da CIK BiH sada ima daleko šira ovlaštenja u pogledu izricanja sankcija za sve prekršaja, koje su inače precizirane u Izbornom zakonu BiH.

Suzdržati se od govora mržnje u kampanji

– Ono čime smo posebno zadovoljni je što je data definicija i govora mržnje. Govor mržnje je definiran kao svaki oblik javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porjekla ili bilo koje druge osobne karakteristike ili orijentacije koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje. Vodeći računa o takvoj definiciji govora mržnje mogu, prije svega, pozvati sve političke aktere da se suzdrže od korištenja ovoga što sam već kazao, jer CIK će drastično kažnjavati sve one koji zlouptrebljavaju izborno zakonodavstvo, izbornu kampanju s ciljem eventualnog korištenja takvog govora – naglasio je Arnautović.

Napomenuo je da, prema odredbama Izbornog zakona BiH, izborna kampanja, kako je definirano u izbornom zakonodavstvu, podrazumijeva radnje i postupke kojim politički subjekt na zakonom utvrđen način upoznaje birače i javnost sa svojim programom i kandidatima za predstojeće izbore.

– Dakle, kada imamo takvu definiciju izborne kampanje i govora mržnje, mogu kazati, zakon ne dozvoljava da vi nekoga vrijeđate i da se koristite ovim govorom kako je rečeno, zapaljivom retorikom itd., jer to nije zakonska odredba kojom se definira pojam izborne kampanje. Kampanju treba voditi kako biste upoznali birače i javnost sa svojim programom i kandidatima koji će provoditi taj program za predstojeće izbore, a ne koristiti se bilo kojim oblikom javnog izražavanja ili govora koji će izazvati mržnju, ili poticati mržnju – zaključio je Arnautović.