Britanska sutkinja o radu Tužilaštva BiH: Brojne kritike na račun Gordane Tadić

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini danas je u Sarajevu predstavila izvještaj ugledne sutkinje Joanne Korner o procesuiranju predmeta ratnih zločina na državnom nivou u Bosni i Hercegovini u kojem se niz zamjerki odnosi i na rad aktuelne glavne  državne tužiteljice Gordane Tadić.

Njoj se u prvom redu spočitava neefikasna upravljačka praksa u Tužilaštvu BiH i propust da se u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH da prioritet najsloženijim predmetima, što dovodi do toga da oni najodgovorniji za najteže zločine ne odgovaraju pred sudom.

U izvještaju se navodi kako trenutna situacija u vezi sa procesuiranjem predmeta ratnih zločina nije pokazala nivo napretka koji se očekivao nakon Izvještaja iz 2016. Godine. Podsjetimo, i tada je Tužilaštvo BiH s Goranom Salihovićem na čelu dobilo niz negativnih ocjena u izvještaju ugledne sutkinje Korner.

“Najvažnija promjena u organizacijskom smislu Posebnog odjela, o čemu je izdata preporuka u Izvještaju iz 2016. godine, bila bi da se ponovo uvedu regionalni timovi, koji su 2013. godine zamijenjeni sa odsjeka. Nije se preduzeo nijedan korak u smjeru provođenja ove preporuke, čak ni nakon suspenzije prethodnog glavnog tužioca u septembru 2016. godine. Misija OSCE-a u BiH je 2018. godine pozvala, tada v.d. glavnog tužioca Gordanu Tadić da ponovo uvede timove zasnovane na geografskim područjima, i to je ponovo uradila u svom izvještaju o Upravljanju predmetima iz 2019. godine. Do tada je Gordana Tadić već bila imenovana za glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH (u januaru 2019. godine)”, navodi sutkinja Korner.

Nadalje, ističe sutkinja Korner, Tadić još uvijek nije imenovala rukovodioca Posebnog odjela za ratne zločine (Uprkos činjenici da na to ima pravo u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva BiH i da je VSTV imenovao tri od četiri zamjenika glavnog tužioca).

“Iz razgovora sa glavnom tužiteljicom, rukovodiocima odjela i tužiocima, očigledno je da se glavna tužiteljica bavi i najsitnijim detaljima u svakodnevnom radu Posebnog, između ostalog, npr. vrši raspodjelu predmeta tužiocima i inicijalni pregled svih optužnica.Tužilaštvom BiH se  upravlja uz preveliko poklanjanje pažnje sitnim detaljima,  kao i insistiranje na traženju saglasnosti za svaku odluku, bez obzira na to da li se odluka odnosi na optužnice ili na svakodnevne administrativne aktivnosti. Konkretno, glavna tužiteljica Tužilaštva BiH odgovorna je za upravljanje cijelim tužilaštvom i od nje se ne može i ne treba očekivati da radi na pitanjima koja mogu riješiti njezini podređeni. Propust da se poslovi podijele podređenima samo dovodi do kašnjenja u donošenju odluka”, jedna je od konstatacija sutkinje Korner.

U julu 2019. godine, podnesen je prijedlog VSTV-u za izmjene i dopune Pravilnika o Tužilaštvu BiH kako bi se regionalni timovi vratili na Posebni odjel. VSTV je te izmjene i dopune odobrio i one su objavljene u Službenom glasniku BiH 1. oktobra 2019. godine.

“Međutim, glavna tužiteljica je tek 3. januara 2020. donijela odluku u kojoj se određuju geografska područja koja pokriva svaki tim. Osim toga, organizacijska struktura je ostala nepromijenjena, te je Posebni odjel i dalje podijeljen na odsjeke, sa po dva tima dodijeljena svakom od tri sadašnja odsjeka u sklopu Posebnog odjela, s tim da su tužioci raspoređeni u odsjeke, a ne u timove.Objašnjenje za zadržavanje takve organizacijske strukture koje su dali i glavna tužiteljica i v.d. rukovodioca Posebnog odjela, bilo je da šefovi odsjeka dobijaju dodatnu novčanu naknadu i da se njihov rad ocjenjuje na osnovu tog položaja. Prema tome, nije bilo moguće bez dodatnih izmjena i dopuna da oni budu zamijenjeni šefovima timova. Ovo objašnjenje se čini prilično neosnovano. Prvobitna promjena u 2013. godini iz timova u odsjeke naizgled nije dovela do ovog problema, a ukoliko je potrebno usvojiti izmjene i dopune, onda to treba uraditi bez odlaganja”, ističe se u izvještaju.

.@MattFieldUK: “25 years since the end of the war, there are still over 600 unresolved cases involving over 4.500 suspects. With the passage of time, these cases are getting steadily harder to solve. Progress is slowing. …” ??https://t.co/zrlLYFBFz6 #TacklingWarCrimes pic.twitter.com/EGG0kOHOBl

— OSCE Mission to BiH ?? (@OSCEBiH) September 16, 2020

Zanimljivo je, kako Korner navodi, da su posjete Tužilaštvu BiH također pokazale da se nije ništa promijenilo po pitanju radnog vremena, koje i dalje završava u 16 sati.

“Kao što je slučaj i sa svim drugim nosiocima pravosudnih funkcija I ovlaštenim službenim licima zaduženim za provođenje istrage i krivično gonjenje u teškim i složenim predmetima, tako i oni koji prihvate poziciju u Posebnom odjelu moraju, u ovoj fazi, biti spremni da rade i van službenog radnog vremena, kako bi osigurali efikasno provođenje istraga i održavanje glavnih pretresa”, ističe se.

Dalje se navodi da sudije imaju još pritužbi, posebno u vezi sa neadekvatnim dostavljanjem informacija iz Tužilaštva BiH o predmetima u radu, situacija u kojoj “postoji veoma malo ili nimalo saradnje između sudija i glavnog tužioca“.

U izvještaju kojeg možete detaljno pročitati na ovom LINKU govori se i o velikom broju neriješenih predmeta, zatim propustima u podizanju optužnica, problemima oko nedostupnih počinalaca I sl. Na konferenciji su govorili I šefica Misije OSCE-a Kathleen Kavalec te britanski ambasador Matthew Field.

.@KathleenKavalec: “Authorities can pick up the pace on #WarCrimes processing in BiH?? by acting on the recommendations in the Korner Report. This is vital to ensure that victims and their families receive the justice they are due.”??https://t.co/zrlLYFBFz6 #TacklingWarCrimes pic.twitter.com/Ix5sxD7QPy

— OSCE Mission to BiH ?? (@OSCEBiH) September 16, 2020