Brisel podržao jedinstvenu BiH i rad Sattlera, Hrvatska ostala „praznih ruku“

Suprotno nadanjima Hrvatske, a poglavito šefa hrvatske diplomatije Gordana Grlića-Radmana, da će se hrvatski non-paper za BiH, kojeg su podržale još neke države poput Mađarske ili Kipra, naći u zaključcima Vijeća za vanjske poslove EU, do toga nije došlo. Zapravo, ministri vanjskih poslova država EU nisu usvojili nikakve zaključke o BiH, suprotno nadanjima onih koji su podgrijavali non-papere.

Piše: A. DUČIĆ

U dokumentu koji se rasprostire na 11 stranica a koji je sažeo jučerašnje zasjedanje Vijeća za vanjske poslove, Zapadnom Balkanu posvećena su dva pasusa te je naglašeno da su šefovi diplomatija potvrdili evropsku perspektivu za cijelu regiju „ističući važnost za politički angažman u širokom spektru područja kao što su: borba protiv pandemije COVID, ekonomska saradnja, povezanost, borba protiv spoljnog uticaja i dezinformacija“.

Hrvatska je i na jučerašnjem sastanku ponavljala da je ključno da se u BiH očuva i ojača koncept triju konstitutivnih naroda, mantru u čijoj pozadini je jačanje politike HDZ-a u BiH. No, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borell na održanoj konferenciji za novinare nije spominjao nikakve non-papere niti stavove Hrvatske. Umjesto toga je izjavio:

– Ponovili smo kontinuiranu i snažnu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine, moram to ponoviti još jednom. Ministri su se složili oko potrebe da Bosna i Hercegovina ovu godinu iskoristi za unapređenje ustavne i izborne reforme. Moramo nastaviti podržavati ove napore svakodnevnim angažmanom našeg specijalnog predstavnika u Sarajevu [Johann Sattler].

Upravo spominjanje aktuelnog specijalnog predstavnika EU i šefa Delegacije EU u BIH Johanna Sattlera u kontekstu nedvosmislene i snažne podrške njegovom radu u BiH ne dolazi slučajno.

Sattler je naime u posljednjim sedmicama kontinuirano, stihijski, na udaru određenih političkih centara moći koji mu spočitavaju naklonost HDZ-u, iako je to argumentirano negirao, a posebno svojim postupcima uključujući i vladajuće i opozicione stranke kao i nevladin sector u cijeli process. Uz to Sattler je rame uz rame u ovom procesu poticanja domaćih političkih subjekata na izbornu reformu sa američkim ambasadorom Ericom Nelsonom, te šeficom OSCE-a Kathleen Kavalec.

Da je to tako svjedoči i njihovo pismo koje je sinoć objavio Fokus, a kojeg su Sattler, Nelson i Kavalec uputili članovima Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine.

U pismu se posebno apostrofira da su potrebne ograničene ustavne promjene kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija građana kroz rješavanje odluke u predmetu Sejdić i Finci i povezanom sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava.

Kako smo naveli, evidentno je da se u pismu ne spominje presuda Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” što predstavlja veliki strateški pomak u odnosu na ranija slična pisma kada je u pitanju izborno zakonodavstvo. Ovakav stav svakako korespondira s nedavno obznanjenim stavom Vlade Njemačke koja zagovara provedbu presude “Sejdić-Finci” uz prevladavanje “ etničke podjele države”.