Bratić: Ukoliko Inzko dođe u NSRS jedna od tema mora biti diskriminacija

Stav poslaničke grupe Zajedno za BiH i moj lični stav je da ukoliko Narodna skupština Republike Srpske zatraži da se visoki predstavnik Valentin Inzko pojavi pred NSRS-a i OHR prihvati taj poziv, da jedna od tema u izvještaju visokog predstavnika bude vezana za diskriminaciju u oba entiteta po pitanju korištenja maternjeg jezika, prava na zapošljavanje, nacionalnu grupu predmeta u obrazovanju, zastupljenost povratnika, izbjeglica i raseljenih osoba u javnim preduzećima – kazao je za Fenu narodni poslanik u NSRS i član poslaničke grupe Zajedno za BiH Senad Bratić.

Naglasio je poslanička grupa Zajedno za BiH traži da se govori o temama koje opterećuju povratnike u posljednih 10-ak godina.

– Malo se šta uradilo na poštivanju ljudskih prava povratnika konkretno u Republici Srpskoj, uključujući i najnovija dešavanja gdje su Bošnjaci izbačeni iz lokalnih zajednica, na primjer Bratunac, Foča, Vlasenica, gdje se grubo krši Zakon o lokalnoj samoupravi i Ustav kako entiteta tako i države BiH – kazao je Bratić.

Dodao je da je “veoma mnogo pitanja ukoliko bi visoki predstavnik prihvatio taj poziv”.

– Što se tiče nadležnosti NSRS, ja u to ne bi ulazio, da li Izvještaj treba il ne treba. Nas iz poslaničke grupe čudi da nakon 2009. pa na ovamo nikad to nije bio slučaj, pa smatramo da je ovo više u sferi politikanstva nego ozbiljne politike, jer vjerovatno se time želi skrenuti pažnja sa mnogo ozbiljnijih životnih problema ljudi, građana entiteta RS i da se bavimo nečim na šta mi objektivno ne možemo uticati – kazao je Bratić.

Dodao je da poslanička grupa Zajedno za BiH podržava da visoki predstavnik da odgovore na “ova pitanja koja nas izuzetno interesuju”.

– Od 2009. do danas je bilo toliko kršenja ljudskih prava povratnika na prostoru RS-a da bi trebalo jednu sedmicu organizirati zasjedanje samo na tu temu, što se tiče diskriminacije po pitanju zapošljavanja, maternjeg jezika, upotrebe bosanskog jezika, nacionalne grupe predmeta, vjerskih sadržaja, crkvenih obilježja i krsnih slava u institucijama, školama, obrazovnim institucijama. Iako smo sekularna država to se događa. Ostalo je to ratno naslijeđe, činjenica da su to sve nekakvi elementi ratnog naslijeđa, što opterećuje normalan razvoj, školovanje i druženje same djece među sobom – kazao je Bratić.

On je istakao kako ima toliko problema kojima se treba baviti kao što su životni problemi građana, učenika, studenata, penzionera, veliki gubitak radnih mjesta, kako se suočiti sa pandemijom, kako obezbjediti vakcinaciju.