Božidarka Dodik: Evidentan je politički utjecaj na VSTV, a toga ne bi smjelo biti

Božidarka Dodik, sutkinja Vrhovnog suda FBiH, svjedočila je danas pred Istražnom komisijom Predstavničkog doma Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu BiH. Tokom višesatnog izlaganja i odgovaranja na pitanja članova Komisije sutkinja Dodik iznijela je niz primjera koji svjedoče o potrebi što hitnijeg poboljšanju stanja u pravosuđu. Od toga da se u procesu izmjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću treba voditi računa o uvrštavanju odredbi koje će doprinijeti poboljšanju rada pravosuđa, pa do jačanja odgovornosti i integriteta samih nosilaca pravosudnih funkcija koji se ne mogu riješiti donošenjem akata, nego zavise od samih sudija i tužialca.

Piše: S. DEGIRMENDŽIĆ

Ono što je posebno zabrinjavajuće, a što je istakla sutkinja Dodik, jeste njeno izlaganje o nestručnosti pojedinih sudija na primjerice kantonalnim sudovima, a s kojom se ona susrela uvidom u njihove presude koje stižu do Vrhovnog suda FBiH.

No, sutkinja Dodik smatra da je već jako dugo vremena u javnosti prisutno niz problema u kojima se kao srž pojavljuju određene stvari koje se pojavljuju u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.

– Ono što je evidentno, a ja sad govorim isključivo iz pozicije nekog ko je dio pravosudnog sistema je odvojenost VSTV-a od stručne zajednice. Ne znam kako se to desilo, ali desilo se poodavno i to ide u progresivnom nekom pravcu. Sve je veća i veća odvojenost od stručne zajednice i onih konkretnih zahtjeva koji potiču iz stručne zajednice, a koji se od VSTV-a ne rješavaju. Upitan je i integritet i odgovornost pojedinih članova Vijeća i upitna je odgovornost VSTV-a kao tijela, kazala je sutkinja Dodik.

U tom kontekstu ona je pojasnila da kada su u pitanju sudije, članovi VSTV-a da su njih birale sudije i da bi stoga trebali biti predstavnici sudova iz kojih su birani.

IGNORANTSKI STAV

– Ne u smislu davanja direktiva, nego u smislu nekih povratnih informacija koje su nama potrebne o tome šta se dešava u VSTV-u. Međutim, nekako se desi da sudovi, mada nije u svakom sudu isto, ostanu uskraćeni za informacije o onome šta se dešava i šta se odlučuje u VSTV-u o pitanjima koja su neposredno vezana za rad sudova. Konkretno, primjer iz Vrhovnog suda FBiH. Mi već niz godina pokušavamo da skrenemo pažnju VSTV-a na probleme sa kojima se suočava Vrhovni sud, a koji se odnosi na Krivično odjeljenje Vrhovnog suda, ne moram posebno nagašavati kolika je važnost tog odjeljenja u cilju blagovremenog i efikasnog procesuiranja najsloženijih predmeta uključujući predmete korupcije. Dešava se to da se Vrhovni sud obraća VSTV-u da urgira na svoje dopise, a od VSTV-a ne dobija informacije. Znači, potpuno jedan ignorantski stav. Suština je u nedostatku komunikacije, koja bi omogućila da se sudovima omogući ono što je potrebno, kazala je Dodik.

Ona je naglasila da nije samo pitanje norme koja je kako kaže nerealno postavljena, nego i niz drugih stvari koje iz toga proizilaze, a koje se direktno odražavaju na efikasnost u pravosuđu.

-U vezi s tim je i pitanje imenovanja, što je osnovni i pprioritetni zadatak VSTV-a. Nekako je taj zadatak u posljednjim godinama došao potpuno u sekundarni plan. Osnovno što sudovima treba je kapacitiranost, što znači da onog momenta kada jedan sudija ode u penziju da drugi sudija spreman čeka da zauzme njegovo mjesto, jer sav raspon koji se dešava između toga da vam fali samo jedan sudija, odmah se odražava na efikasnost rada. Također i imenovanje rukovodnih kadrova. Mi imamo situaciju da nam je predsjednik otišao u penziju u februaru ove godine, a još uvijek nije izabran novi predsjednik Vrhovnog suda FBiH, istakla je Dodik.

Dalje, sutkinja Dodik je iznijela i alarmantan podatak u vezi nedovoljne stručnosti izabranih nosilaca pravosudnih funkcija.

-Mi imamo nažalost takvu situaciju u pravosuđu, a ja sad govorim s aspekta sudije drugostepenog suda koji ima pred sobom predmete koji stižu s kantonalnih sudova da uočim zaista kod određenog broja sudija nedovoljnu stručnost za obavljanje posla kojim se bave, pa čak mislim da je bilo situacija imenovanja u Vrhovni sud za koja znam i samo o tome mogu da govorim osoba koje nisu bile zrele za tu poziciju. Kako je moguće da u Vrhovni sud dođe sudija koji nije sposoban da radi taj posao , kako je moguće da u kantonalni sud bude imenovan sudija iz čije presude se jasno iščitava da ne vlada ni osnovnim postulatima krivičnog prava, potcrtala je sutkinja Dodik.

Sve pobrojano, kazala je ona direktno je vezano za povjerenje u rad pravosuđa.

– Ako nam se može desiti da budu imenovane sudije na pozicije u kojima je evidentno da ih oni ne mogu stručno obavljati, kako i na koji način smo došli do toga? Meni se nameće logičan zaključak da nešto u sistemu imenovanja nije kako treba. Da li je to postupak provjere znanja ili postupak provjere integriteta i d ali je to pitanja možda i političkog utjecaja. Ono što je evidentno psoljednjih godina, po onome što se vidi u medijima evidentan je politički utjecaj na VSTV čega ne bi smjelo biti, jer je VSTV regulatorno pravosudno rijelo. Ali, bez obzira na sve ovo ovoj državi potreban je VSTV jer je njegova funkcija neupitna, ali evidentni su i problemi i koji moraju biti evidentirani i otklonjeni ili da u najmanjoj mogućoj mjeri dolaze do izražaja, pojasnila je Dodik.

BORBA PROTIV KORUPCIJE

S obzirom na aktuelnu situaciju postavlja se i pitanje da li je BiH opredijeljena za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Naročito u kontekstu toga, kazala je Dodik, da je još 2014. godine stupio na snagu Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH.

– Sad je 2020. godina, a taj zakon još nije u primjeni. Smisao donošenja tog zakona je bio da se pokušaju implementirati neka efikasna rješenja zemalja u okruženju na način da se specijalizira ta borba u procesuiranju ovih predmeta pa da imamo specijalizirani odjel tužiteljstva i suda koji će da se bave isključivo tim predmetima. Evo šest godjna taj zakon nije u primjeni. Vrhovni sud FBiH je učestvovao dijelom u izradi nacrta tog zakona, nama je otprilike povratna informacija, da nema prostora i da nisu imenovane sudije i tužioci. Zam da je prije nekoliko godina bio raspisan taj konkurs, ali šta je s tim bilo ne znam, kazala je sutkinja Dodik.

Također, sutkinja Dodik je kazala da nije dobro da pojedini predsjednici sudova obavljaju tu funkciju 20 godina i da zakonskim izmjenama treba ograničiti i tu vrstu mandata.

– Uvijek to ode u neku vrstu apsolutizma. To je nažalost tako. Ovo je nešto na što se i ranije ukazivalo da se zakonodavnim izmjenama treba ograničiti i taj mandat. Proizvod toga je neko ustoličenje i onda imate svoje podanike i ti podanici rade ograničavajuće. Ne potpuno i slobodno, nego nekako vi tu imate svoju „kraljicu Elizabetu“ koja je tu zasjela i vaš život faktički i radni vijek ovise o tome. Malo sad naravno karikiram, ali suština je u potrebi ograničenja mandata kada su u pitanju rukovodne pozicije, kazala je Dodik.

Ona je kao slabost pravosudnog sistema navela i razjedinjenost strukovnih udruženja tužilaca i sudija, te je ukazala na to da je posljednjih godina “primjetna neka inertnost i neka letargija kod kolega, u smislu nedostatka volje i želje da popravimo sistem”.

I za to je kao potencijalni razlog navela posljedicu velikog pritiska u smislu postavljanja norme.

-Ta norma koja je postavljena pred sudije postavljena je na način da se ne uvažavaju ni različiti sudovi, ni razni nivoi sudova, postavljena je jedna norma jednaka za sve u odnosu na nivo. A, vi nemate apsolutno istu situaciju u primjerice Vrhovnom sudu FBiH i Vrhovnom sudu RS-a i govorim i o nekim drugim podzakonskim aktima od VSTV-a prilično generalno se donose bez uvažavanja specifičnosti u odnosu na onog na koga se odnosi. Ljudi su iscrpljeni i sve manje voljni da sa svoje strane, mimo posla urade nešto što bi doprinijelo da bi svima bilo bolje. Da se predmeti rade tako da je njihov rezultat na prvom mjestu, a ne kvantitet. Pritiskom postojeće norme nažalost dolazi se u situaciju da se insistira na broju predmeta, a ne na kvalitetu onoga što se pred sudovima rješava. Konkretno, svaki sudija i tužitelj će prihvatiti predmet, ne znam na općinskom sudu šumske krađe ili na kantonalnom sudu teške krađe da bi iskazao normu, a neće prihvatiti predmet korupcije, jer ne može, radeći na predmetu korupcije iskazati normu koja mu se zahtijeva od VSTV-a. I na kraju sve je podložno ocjenjivanju. Kad uzmete rezultat rada sudija i tužitelja opet dođete u situaciju da onaj ko je “rovio” po sitnim predmetima iskazao je normu 120 posto i on je bolji od onoga ko se lomio mjesecima na nekom od teških predmeta. To su sve stvari koje trebaju da se analiziraju da se sistem vrednovanja predmeta postavi kako treba. Ja sam radila analizu i upravo se ove stvari pokazuju problematične ako želimo biti opredijeljeni za borbu protiv korupcije, rekla je Dodik.

Ona je kao problem navela i to da Vrhovni sud FBiH koji je u stvari žalbeni sud ima sve više krivičnih postupaka. To je posebno izraženo u ovoj godini. Kao primjer Dodik je navela da je prije šest godina Vrhovni sud FBiH imao godišnje jedan do dva pretresa na godišnjem nivou, a samo u ovoj godini čak ih je 30.

-Na Vrhovnom sudu FBiH mi imamo u toku preko 30 pretresa. A, Vrhovni sud je žalbeni sud. Nije smisao krivičnog postupka da sudi Vrhovni sud, nego da po žalbi ocijeni kako je radio prvostepeni sud i da da upute ako to nije urađeno kako treba. Nažalost došli smo u situaciju da prvostepeni sudovi i to mahom u složenim predmetima jednostavno ponove svoju odluku takvu kakva jeste i ono kao evo sudite sad vi. Od jedan do dva pretresa koje smo mi godišnje sudili prije šest godina mi smo došli na skoro 35 pretresa u 2020. godini. To je vrlo ozbiljan problem, naglasila je Dodik.

NEOPHODNA TRANSPARENTNOST

Kao problem istaknula je i to što je BiH jedina država u okruženju koja nema elektronsku bazu sudskih odluka kakva je potrebna sudijama i ostalim pravosudnim akterima, ali i javnosti u kojoj je omogućeno pretraživanje na način u kojem su lako dostupni stavovi iz sudskih odluka.

Sutkinja Dodik ukazala je i na ulogu samog pravosuđa i medija u percepciji javnosti u pogledu povjerenja u pravosudni sistem.

-I pravosuđe i mediji svako sa svoje strane direktno doprinose ogromnoj negativnoj ocjeni javnosti kakva danas postoji o pravosuđu u BiH. S jedne strane i jedni i drugi sami sebi zabijaju autogolove, sudovi zbog toga jer nisu u dovoljnoj mjeri transparentni. I to jeste zaista tako. Vi znate da je istraga tajna i tu je ono što minimum informacija ide u javnost. Ali, momenat podizanja optužnice i sve dalje i osnovni princip, ja ponovo pričam o krivičnom postupku je princip javnosti. Znači, sudovi nesporno moraju, trebaju i dužni su da budu transparentni u najvećoj mogućoj mjeri jer javnost je u konačnici kontrolor pravosuđa. Postoji niz razloga zašto to nije tako. Mislim da je razlog i u nedovoljno razvijenim PR odjelima u okviru sudova, a drugo je pitanje neprilagođavanja savremenoj praksi modernih društava. Na primjeru Velikoj Britaniji sudije vrhovnih sudova jednom sedmično imaju direktan online razgovor sa studentima pravnih fakulteta, koji imaju pravo da postavljaju pitanja sudijama. Postoji niz takvih mehanizama da se pravosuđe učine transparentnijim, a koji se ne koriste, kazala je Dodik.

Ona je naglasila da bi se trebala osigurati i nezavisnost i stručnost medija u pravilnom izvještavanju o stanju u pravosuđu da bi se postigli kvalitetni rezultati, te je ukazala na nedostatku informacija o pozitivnim stranama pravosuđa u medijima.

– Istraživačko novinarstvo je ono što bi trebalo za tužilaštva predstavljati pravac koji će usmjeravati, sad govorim o krupnim predmetima korupcije. Da bi mi u demokratskom društvu odigrali sinhronizirano moramo s jedne strane imati transparentno pravosuđe, s druge strane neovisne, educirane i specijalizirane medije. E tad ćemo imati onu utakmicu koja je prijateljsko doigravanje, a koja opet u konačnici služi da javnost kao kontrolor pravosuđa s jedne strane usmjeri kroz istraživačko novinarstvo da iskopa ono o čemu nema saznanja kroz službene kanale istrage, pa to služi kao pokretač istrage, pa onda počnemo upotrebljavati mehanizme koje nam daje krivični postpak da bismo procesuirali visoku korupciju koje u ovoj zemlji sigurno ima, navela je sutkinja Dodik.

Na usporedbu uloge medija i pravosuđa reagirao je predsjedavajući Komisije Damir Arnaut koji je ocijenio da se uloga medija koji kako je kazao učestvuju u jednoj tržišnoj utakmici, ne može izjednačiti s ulogom pravosuđa koje je državni organ, te da mediji, naročito privatni, nisu obavezni tražiti pozitivne primjere u pravosuđu koji se uostalom podrazumijevaju u jednoj pravnoj i demokratskoj državi.

Arnauta je zanimao i stav sutkinje Dodik o imenovanjima srodnika nosilaca pravosudnih funkcija na visoke politički imenovane pozicije u smislu sukoba interesa, odnosno da li bi i takva imenovanja trebalo regulirati zakonom, na način kao što je regulisano kada je u pitanju imenovanje srodnika izabranih zvaničnika na te funkcije, na što je Dodik odgovorila da bi trebalo.

Članove komisije Almu Čolo, Branislava Borenovića, Zlatana Begića i Dragana Mektića zanimale su i pojedinosti u vezi izlaganja sutkinje Dodik a koje se u konačnici odnose na pitanje odgovornosti za sve nedostatke u pravosuđu po kojima je ona govorila, kao i na to koji su njeni prijedlozi kako to promijeniti.

– Čini mi se da svi imaju jedan dio odgovornosti za stanje u pravosuđu i da svi mogu doprinijeti popravljanju stanja. Samo treba volje. I VSTV- a i sudova i tužiteljstva i medija i pitanja zakonodavne aktivnosti. Sigurno se može, a koliko se hoće, ostaje da se vidi, zaključila je Božidarka Dodik, sutkinja Vrhovnog suda FBiH pred Istražnom komisijom Predstavničkog doma Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu.