Bosnu brinu poruke Putinove posjete Beogradu

Prilikom posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Beogradu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je Putinu na vetu koji je Rusija uložila na usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a, što je izazvalo brojne reakcije u Bosni i Hercegovini.

Analitičari u BiH cijene da je riječ o kontinuiranoj politici vrijeđanja žrtava genocida i nepoštivanje međunarodnog suda za ratne zločine koji je takve presude utvrdio, piše Radio Slobodna Evropa.

“Srpski narod nikada neće zaboraviti da je Rusija 2015. godine po naredbi Putina stavila veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN-a po kojoj su Srbi trebali da budu proglašeni za genocidni narod. Putin je tada zaštitio istinu i pravdu i zato imamo veliku odgovornost za sve što ćemo raditi u budućnosti”, izjavio je, između ostalog, Vučić prilikom posjete Putina Beogradu.

Ovaj čin analitičari ocjenjuju, prije svega, kao podizanje tenzija u regionu.

Osnivač Istraživačko-dokumentacionog centra koji je prikupio najviše podataka o žrtvama proteklog rata u BiH Mirsad Tokača kaže da ovakve Vučićeve izjave ne iznenađuju, jer je to sastavni dio njegove politike.

“Gospodin Vučić u nizu svojih izjava, zapravo, ne poštuje državu Bosnu i Hercegovinu, a onda, ako to ne radi, ne možete očekivati ni da poštuje njene građane, prije svega, žrtve genocida. To što on govori je trenutak njegove iskrenosti, egzaltiranosti i veoma je dobro da se to desilo. Zapravo, mi u BiH trebamo da racionaliziramo stvari i da znamo definitivno i konačno s kim imamo posla. Prema tome, ništa nas od Vučića i politike koju on predstavlja i simbolizira ne treba iznenaditi”, ukazuje Tokača.

Predsjednik Naše stranke Predrag Kojović ocijenio je kako se Aleksandar Vučić “vratio na poziciju” s koje je poručivao “da jedan srpski vrijedi koliko sto muslimanskih života”, reagirajući na izjavu srbijanskog predsjednika kako je zahvalan Rusiji zbog veta. Kojović podsjeća da je cilj Rezolucije o Srebrenici bio osuda genocida, korak ka pomirenju i ulaganje dodatnih napora da se zločini ne ponove.

“Izjava čiji je jedini cilj bio da dodatno uvrijedi žrtve i da dodatno poremeti odnose, stavila je i tačku na ono što se činilo da je neko srbijansko odmicanje od retorike 90-ih godina, pokušaj da se grade neki novi odnosi među državama u regionu. Nažalost, juče je na to stavljena tačka i sada je jasno da je ta, da tako kažem, prirodna uzajamna ovisnost nacionalističkih projekata i u BiH i u susjednim državama i dalje na snazi i da je jedina sila koja može staviti tačku na tu agoniju koja traje 30 godina u Bosni i Hercegovini građani i njihov glas”, ističe Kojović.

Novinar i politički analitičar Ranko Mavrak ocjenjuje da pominjanje Srebrenice na ovakav način u posjeti koja je, prije svega, organizovana da bi Vučić ojačao svoj položaj u vrijeme kada mu građani otkazuju poslušnost, više može naštetiti Srbiji.

“To što je Vučić juče uradio je na tragu politike koja pokušava poistovjetiti cjelokupni srpski narod sa zločinima koje su počinile neke konkretne osobe, koje su za to i osuđene. Mislim da bi tu trebalo povući distinkciju za dobrobit Srbije, prije svega, ukoliko oni sami sebi žele dobro, tako da bi trebali podvući tu crtu i završiti s tom pričom potvrdivši činjenice i suočavajući se sa konstatacijama koje su neizbježne i to će se morati dogoditi prije ili kasnije. To je neka vrsta igre simbolima i ona je na Balkanu uvijek izričito opasna”, riječi su Mavraka.

Osim ove Vučićeve izjave i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik potrudio se da jednom svojom izjavom dolije ulje na vatru, rekavši da kao srpski član Predsjedništva BiH primarno i isključivo želi pred Putinom da afirmiše interese bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), a ne države čiji je predsjednik.

Predrag Kojović ocjenjuje da je ovaj Dodikov potez samo dokaz da sve političke poteze radi radi vlastitog interesa, a ne interesa onih koje predstavlja.

“Ova vrsta politike, sada je već jasno čini se većini građana u Bosni i Hercegovini, ne vodi nikuda. Ne vodi ni one građane koji podržavaju ove političke opcije, ne vodi nas u bolju budućnost, ne vodi nas u EU, ne vodi nas u vrijeme kada ćemo živjeti bolje nego što sada živimo nego nas stalno vraća u taj pakleni krug”, kaže Kojović.

Mavrak, pak, podsjeća da je Dodik u Sjedinjenim Državama persona non grata i da on pokušava, barem samo preko Srbije, sebe nametnuti kao značajan politički faktor.

“On pokušava biti igračem koji će imati snažnu potporu makar i, s jedne strane, kad je već proskribiran od strane zapadnih zemalja, posebice SAD-a, i on nema drugog izbora, uskočio je u taj vlak koji ga definitivno vodi samo na jednom kolosijeku, jednome pravcu i on sad mora igrati tu igru. Činjenica da Putin i nije nešto posebno rekao, barem prema interpretacijama koje smo mi čuli, u odnosu na BiH je vjerovatno dovoljno jasno pokazala koliko je Dodik ozbiljan igrač. On je na simboličnoj razini ruskoj diplomaciji i politici bitan, no kao osoba koja ima specifičnu političku težinu on ne može biti u nekoj ozbiljnoj političkoj igri zato što objektivno nema taj kapacitet”, zaključuje Ranko Mavrak.